Intel se fokusira na 45nm tehnologiju

Nakon što se na velika vrata počelo brujiti o novoj ATI-jevoj X1900 seriji grafičkih kartica, nVidija je morala regairati. Generalni menadžer nVidia Taiwan – Paul Sun izjavio je kako će nVidija već u ožujku imati spreman odgovor na ATI-jevu X1900 seriju. Radi se o grafičkom procesoru kojemu je kodno ime G71, a pretpostavlja se da će se kasnije to nazvati GeForce 7900 serija. Spominje kako će sama kartica biti predstavljena na CeBIT-u koji se održava od 9. do 15. Ožujka u Hannover-u (Njemačka). Također se govorilo o nekim brojkama, te se navodi da će 7900 GTX imati 32 pixel procesora, a radit će na frekvencijama od 700 do 750 MHz za procesor i 1600 do 1800 MHz za GDDR3 memoriju. Sve u svemu proljeće će svakako biti zanimljivo.

U namjeri da izda procesor koji će biti prihvatljiv i onima
koji nisu u mogućnosti izdvojiti veću sumu novca Intel u ožujku planira izdati
procesor Pentium D 805. Radi se o dvojezgrenom procesoru koji će raditi sa
nižim radnim taktom i sporijom sabirnicom, a kako saznajemo imat će ukupno
2 MB L2 cache-a. Radni takt od 2,66 Ghz i sabirnica od 533 Mhz uz dvije jezgre
svake sa 1 MB cache-a manje zahtjevnim korisnicima bi trebalo biti više nego
dovoljno. Očekivana maloprodajna cijena procesora procjenjuje se na 160 –
170 USD. U Intelu smatraju da će tom cijenom osvojiti značajan dio tržišta
osobito kod korisnika koji istovremeno koriste više aplikacija.
U top klasi Intel namjerava seriju 800 procesora zamijeniti serijom 900 sa
mnogo boljim perfomansama. Kako saznajemo serija 900 će biti izrađena u 65
nanometarskom procesu izrade.

News by: Mario Biličić

Prema najnovijim statističkim podacima koje je objavio Economic Times Knowledge Forum Indija zaostaje za Kinom, barem što se tiče IT-a. Iako se Indija u svijetu prikazuje kao nova IT “sila” ona dosta u tom pogledu zaostaje za Kinom. U Indiji u IT industriji radi 40 milijuna ljudi ali samo njih 1 milijun ima broadband internet vezu. Dio problema je u neadekvatnoj infrastrukturi, a dio u relativno lošem životnom standardu Indijaca, te u činjenici da je većini Indijica računalo još uvijek preskupo.
Za razilku od Indije, u Kini broadband infrastruktura postojo gotovo svuda. Internet kafei su postali svakodnevna pojava u kineskim gradovima, a mali Kinezi svoje slobodno vrijeme koriste za igranje online igara, chatanje preko nekog instant messengera ili za gledanje TV i filmova preko PC-a.
Indijci bi mogli malo smanjiti razliku između sebe i Kineza ako započnu s time da osiguraju jeftinija računala, koja se sada kada postoji broadband mogu pretvoriti u vrlo korisnu stvar, za 1 milijun škola i 100,000 sveučilišta.

Australski vlasnici televizora s plazma ekranom, pogotovo oni koji ne gledaju
ništa drugo osim sportskih kanala, imaju velikih problema. Naime, nakon
nekoliko sati gledanja prijenosa “u živo” logo tv kanala se jednostavno
“zapeče” u plazmu i ostane tamo dovijeka. Ne moramo ni napomenuti da su
vlasnici plazmi ogorčeni, no, zanimljivo je da nisu ogorčeni na
proizvođače tv ekrana, već na vlasnike tv postaja. Korisnici kažu da bi tv
kuće trebale tokom prijenosa neke utakmice pomicati logo po ekranu kako se ne
bi “zapekao” na jednom mjestu. Nama se čini da bi se ovaj problem ipak možda
kvalitetetnije i bolje riješio u tvornici. No, možda nismo u pravu.