Intel i nestašica 14nm procesora

Izgleda da Intelovim problemima nema kraja, od višegodišnjeg kašnjenja 10 nm proizvoda sve do nestašica 14 nm procesora koja je počela 2018. godine, a traje sve do danas unatoč investiciji od milijardu USD u vlastite proizvodne kapacitete.

Prema izvorima portala DigiTimes, 14 nm proizvodnja ponovno je spala ispod potražnje što bi proizvođačima prijenosnika moglo uzrokovati odgode u proizvodnji. Spekuliraju da je glavni razlog nedavno najavljena 10. generacija mobilnih procesora „Comet Lake“ koji bi trebali koristiti Intelov „14nm++“ proizvodni proces koji navodno omogućuje još više frekvencije i poboljšanu efikasnost, ali s obzirom na kontinuirano stanje nestašice pretpostavlja se da će svega nekolicina proizvođača dobiti manji dio procesora na raspolaganje, a samim time mi kao potrošači vidjet ćemo svega nekoliko modela prijenosnika baziranih na novoj generaciji. DigiTimes špekulira da će mnogi proizvođači zbog toga odgoditi lansiranje novih proizvoda za 2020 godinu kada bi se situacija napokon trebala stabilizirati.

Istraživači sveučilišta ETH iz Zuricha, Švicarska razvili su fleksibilnu tanku bateriju  ista se može rastezati i savijati bez prekida protoka struje što je potpuna suprotnost s današnjim litij-ionskim baterijama koje su poprilično osjetljive na savijanje.

Ključni dio inovacije je u sakupljačima struje u anodi i katodi koji su napravljeni iz savitljivog polimera koji sadrži provodljiv ugljik koji je prekriven sa slojem „srebrnih pahulja“ debljine mikrona. „Pahulje“ se preklapaju slično kao crijepovi i čak i kada se baterija rasteže ostaju u kontaktu. U slučaju prevelikog rastezanja struja još uvijek može teći i kroz ugljik, ali puno manje jakosti.

Druga i ništa manje bitna novost je prototip elektrolitskog gela koji bi trebao biti puno sigurniji nego trenutačni komercijalni elektroliti koji su u pravilu u tekućem stanju te vrlo zapaljivi i toksični. Ono što su znanstvenici posebno naglasili je činjenica da u slučaju curenja materijal koji izlazi je potpuno bezopasan.

Iako na papiru zvuči odlično – ispred nove baterije je još uvijek iznimno dugi put. Iz ETH su izjavili da sljedeće prepreke koje su pred njima je bolji način povezivanja komponenti baterije te korištenje puno veće količine elektrolita.

Nvidia bi tokom listopada mogla izdati GTX 1660 Super, ako je vjerovati izvješću koje je objavio portal videocardzs. Vijest im je navodno potvrdio Asus koji priprema 3 modela, Dual Evo, Phoenix i TUF 3.

Iz Videocardza očekuju da će GTX 1660 i 1660Super biti baziran na istom GPU čipu, a razlika će biti u memorijskoj konfiguraciji. Naime Super bi trebala dolaziti sa 6GB GDDR6 memorije i nuditi 14 Gbps propusnosti, dok je ne-Super verzija na GDDR5 i 8 Gbps propusnosti.

Nvidia planira navodno planira i 1650 Ti, ali istu još uvijek nitko nije spreman potvrditi osim kineskog ithome-a koji tvrde da će lansiranje biti 22. listopada no konsenzusa oko memorije u ovom trenutku nema.

Prije godinu dana Microsoft je predstavio Project xCloud, svoj cloud gaming servis, a prvi test, zatvoreni za javnost imali su na ovogodišnjem E3 sajmu te su oni koji su ga imali prilike isprobati uglavnom imali pozitivna mišljenja.

Public beta kreće idući mjesec, a uključivati će UK, USA i Južnu Koreu, a u Microsoftu se nadaju da će povećati broj regija i uređaja koje će Project xCloud podržavat s obzirom da se u ovom trenutku fokusiraju isključivo na pametne telefone bazirane na Androidu te u ovom trenutku se ne planira testiranje na iOS uređajima.

xCloud kreće s 4 igre, a to su: Halo 5: Guardians, Gears 5, Killer Instinct i Sea of Thieves. Naravno u planu je proširiti portfolio igara, a jedan od kandidata kojima se svi nadaju je Forza Horizon 4 s obzirom da su navedenu već predstavili u cloud streaming formi. Što se kontrola tiče biti će podržane „on screen“ kontrole kao i Bluetooth Xbox kontroler.

Europski sud (EU Court of justice) donio je presudu vezanu uz zakon o privatnosti javnosti poznat kao „right to be forgotten“ da isti, sasvim logično, nije primjenjiv van granica EU. Aktivisti za Internetsku slobodu govora pozdravljaju navedenu odluku zbog činjenica da EU članice ne mogu prisiliti kompanije da „skrivaju“ rezultate trećih zemalja što bi u suprotnome EU davalo za pravo kontrolu nad podacima širom svijeta.

Ideja „prava na zaborav“ je jednostavna – ljude ne bi njihova prošlost trebala vječno loviti. Što nekada nije bio problem, no danas kompanije poput Googlea i Facebooka navedeno čine gotovo nemoguće. Iz tog razloga razvila se ideja da bi svatko trebao imati pravo na „novi početak“ ili barem šansu za nastaviti dalje.

Ideja je jedno no implementacija prava na zaborava je drugo, a CJEU je najviše problema imao s važnim osobama i političarima koji doslovno žive u javnosti te kako i na koji način bi informacije o njima trebale biti dostupne, odnosno nedostupne u slučaju aktivacije „prava na zaborava“. Največi problem se stvarao oko činjenice da neke od dostupnih informacija za koje se tražilo micanje predstavljaju javni interes. Tko ima pravo odlučivanja koje informacije javnih osoba se mogu smatrati privatnima, a za koje postoji interes javnosti da ostanu relativno lako dostupne.

Sam Google je 2018. godine izjavio da su primili zahtjeve da iz svojih rezultata maknu preko 2.4 milijuna URL-ovau tokom prve tri godine od kada je „pravo na zaborav“ predstavljeno.

CJEU još u siječnju izjavio je da bi inzistiranje na primjeni EU pravila van granica EU prestavilo opasan presedan kada se radi o online cenzuri. U svakom slučaju izjavu CJEU vezanu uz presudu prenosimo:

“The Court emphasises that, in a globalised world, internet users’ access — including those outside the EU — to the referencing of a link referring to information regarding a person whose centre of interests is situated in the EU is likely to have immediate and substantial effects on that person within the EU itself, so that a global de-referencing would meet the objective of protection referred to in EU law in full. However, it states that numerous third States do not recognise the right to dereferencing or have a different approach to that right. The Court adds that the right to the protection of personal data is not an absolute right, but must be considered in relation to its function in society and be balanced against other fundamental rights, in accordance with the principle of proportionality. In addition, the balance between the right to privacy and the protection of personal data, on the one hand, and the freedom of information of internet users, on the other, is likely to vary significantly around the world.”

Microsoft je ispred sebe stavio ambiciozan izazov predstavljanjem Windows 10 OS-a, a to je unutar tri godine postići milijardu instalacija. Naravno taj brod je otplovio davnih dana no ovih dana dostigli su poprilično respektabilnu brojku od zabilježenih 900 milijuna instalacija širom svijeta.

Ovu informaciju predstavio je podpredsjednik odjela „Windows and Devices“ Yusuf Mehdi. U zadnjih 12 mjeseci Windows 10 imao je više instalacija nego ikad u periodu jedne godine no ka brojci od 900 milijuna, osim osobnih računala, zbrajaju se i Xbox, Surface i HoloLens uređaji.

Krajem 2017. godine taj broj iznosio je 600 milijuna uređaja i ako se nastavi ovaj tempo rasta do sredine 2020. godine ta brojka bi definitivno trebala biti preko milijarde.

Ono na što u Microsoftu računaju jest činjenica da se EOL bliži za Windows 7 OS 14. siječnja 2020. stoga se nadaju da će sve više kompanija napraviti skok te svoju milijardu dostići prije kraja ove godine.

Iako je u zadnje vrijeme Fortnite Battle Royal igra koja puni naslove, PUBG je prva mobilna Battle Royal igra koja je ostvarila preko milijardu USD prihoda.

Još u svibnju 2018. godine se Tencent, izdavač PUBG-a odlučio na gašenje klasične mobilne verzije PUBG-a za kinesko tržište nakon što su čekali preko godinu dana da im regulatorsko tijelo odobri moentizaciju igre. Primarno zbog strogih zakona o nasilju i kockanju u igrama.

Nedugo nakon toga ponovno su izdali PUBG, ali ovaj puta kao „Games for Peace“ što je u suštini ista igra, ali sa pro Kineskim elementima, smanjenom količinom nasilja; pogođeni likovi ne krvare, umjesto smrti likovi kleknu i dobrovoljno predaju svoj loot i mahnu.

Prihodi PUBG-a rasli su rekordnom brzinom tako su već u kolovozu 2018. godine ostvarili 25 milijuna USD prihoda samo na konto PUBG mobile varijante, a iz mjeseca u mjesec je rastao te je u kolovozu 2019. ta cifra iznosila 160 milijuna USD, čak i kada se Kina stavi po strani potrošnja igrača u PUBG-u porasla je za 152% u odnosu na godinu prije.

Zanimljivo je da uz zamah PUBG-a na mobilnom tržištu Fortnite je drastično pao te je potrošnja na IOS-u pala oko 36% u odnosu na prethodnu godinu na otprilike 25 milijuna USD, no Fortnite još uvijek čeka svoj izlazak u Kini.

Intel je objavio službeni datasheet nadolazećeg 495 čipseta primarno namijenjenog za „premium U“ i „premium Y“ procesore. Znači naglasak je na nisku potrošnju.

Ugrubo, specifikacije govore o QPI linku od 4 GT/s propusnosti. Podržavat će 16 PCIe 3.0 stazica, 6 USB 3.2 Gen 2 portova (10 Gbps), do 10 USB 2.0, sa do tri SATA porta i ugrađeni WiFi MAC koji zahtjeva CNVi modul.

Nažalost u datasheetu se ne nalazi lista specifičnih procesora koja je podržana, a trenutačno se špekulira da je pomanjkanje informacije o točno podržanim modelima vezano uz nadolazeće Ice Lake (10 nm) i Comet Lake (14 nm) procesore.

Svjetlo dana napokon su ugledale specifikacije AMD B550 čipseta koji će predstavljati posljednju generaciju mainstreama za crveni tim. Za početak je ispala podrška za PCIe 4.0, jer za potrebnu razinu integriteta signala koji bi pratio tako drastično povećanje bandwidtha cijena bi bila sve samo ne mainstream.

Osim ispadanja PCIe 4.0 standarda B350 podržavati će 2x USB 3.2 Gen2, 6x USB 2.0, 4+4 Sata3 konekcije, a Chipset i CPU komunicirati kroz 4x PCIe 3.0 interfejs. Podrška za overclock će naravno ostati. Dobra vijest je da bi 4 dodatne PCIe 4.0 stazice koje izlaze direktno iz procesora mogle biti iskorištene za podršku Gen4 NVME diskovima.

Službeni izlazak očekuje se u listopadu.

CoolerMaster predstavlja novi MM710 igraći miš vrlo neobičnog saćastog dizajna. Najlakši je to njihov miš sa samo 53 grama mase. Namijenjen je brzim pokretima i dugotrajnoj igri, pri čemu pruža minimalni zamor i manju bol u zapešću. Miš je dizajniran i za ljevake i za dešnjake, ima Pixartov 3389 senzor maksimalne rezolucije 16.000 DPI-a, te Omron prekidače pod lijevom i desnom tipkom.

S obzirom na to da ima saćaste otvore, elektronika i PCBA su otporni na prašinu i vodu. Dolazi u četiri izvedbe boja – sjano crna, sjajno bijela, mat crna i mat bijela. Miš će na tržište doći uskoro po preporučenoj cijeni od 50 €.