Test Socket-A ploča

Tom’s Hardware je usporedno testirao 10 Athlon Socket-A ploča baziranih na VIA KT133 chipset-u. Athlon i Duron su trenutno daleko naisplativiji procesori, a Athlon (tj. Thunderbrd Athlon) i najbrži. Test ploča je donio očekivane rezultate – ASUS A7V i ABIT KT7 su najbolje.

Nizozemski site tweakers.net objavio je informacije o novom nVidia čipu NV20. Čip koji trenutno od milja zovu “Toy Story na čipu” već se šalje proizvođačima kartica, a krajnji proizvod se očekuje u dućanima prije božića.. Dakle jasno vam je što Djed Mraz (može i Božićnjak) treba donijeti

Glavne karakteristike čipa su fillrate od 4.8 gigapixela i mogućnost procesiranja 150 milijuna poligona u sekundi. To je 3 do 6 puta brže od trenutno najbržeg GeForce 2 GTS-a. Prema predviđanjima kartice izrađene oko ovog čipa postizati će 100 fps-a u Quake III na rezoluciji 1600×1200 u 32-bitnoj boji.

Usput ovo je prva grafička kartica na koja koristi i hladila za memorijske čipove.

Anandtech je testirao prvu Soyo matičnu ploču baziranu na VIA KT133 čipsetu. Soyo je inače poznat po kvalitetnim matičnim pločama i drago nam je da su se pridružili ostalim proizvođačima koji nude matične ploče za nove AMD-ove socket-A procesore.

Izgleda da je odluka pala, Creative Labs kupuje Aureal za cijenu od 28 milijuna dolara i 208079 dionica Creative-a. Ironično je to što je upravo Creative zaslužan za bankrot Aureala. Da se podsjetimo, Aureal je bankrotirao nakon dugog i nadasve skupog sudskog procesa sa Creative-om, koji je dobio, no nakon kojeg se financijski više nije mogao oporaviti. Prava šteta s obzirom na to da je Aureal radio zvučne procesore koji su tehnološki godinama ispred Creative-ovih, ono što slijedi je još jedna partija Monopoly-a, samo ovaj put umjesto Microsofta igru vodi Creative.

Nakon otkrivanja razlika među naizgled istim ATI Radeon grafičkim karticama uslijedila je velika rasprava na Internet hardware site-ovima, rezultat čega je i ATI-jeva službena izjava koju možete pročitati na HardOCP-u. No i dalje nije sasvim jasno kakve će korake ATI poduzeti da kupcima objasni na kojoj frekvenciji radi kartica koju kupuju. Izgleda da će sve OEM kartice imati brzinu od 166MHz, iako je već sada jasno da neke rade i na 183MHz. Ova priča očito još nije gotova.

Ako se sjećate, Micron je među prvima najavio proizvodju DDR čipseta za Intelove procesore. Njihova najava podigla je dosta prašine, pogotovo zato što se Micron dosad nije bavio proizvodnjom čipseta. Izgleda da su ozbiljno shvatili svoj posao, i evo nakon ALI-a sa čipsetom za AMD i Micron se pridružio skupini proizvođača koji podržavaju DDR SDRAM. Ace’s Hardware prvi objavljuje testove na ovoj novoj platformi.

Na kratko su se na Intelovom web site-u pojavili planovi za procesor pod nazivom Foster, no tvrtka je ubrzo uočila svoj propust i maknula stranice.. Ostaju podaci koje prenose ljudi koji su stranice vidjeli:

Procesor je rađen u 0.18 mikronskoj tehnologiji i ima 603 pinova.
Radit će se kao socket procesor.
Koristi IA-32 arhitekturu (dakle 32-bitan je).
Koristi 400MHz FSB (četverostruki 100MHz – QDR)
Podržava višeprocesorski rad.
Izvedbe sa 512kb i 1MB cache-a.
Početna brzina procesora bit će 1.4GHz.

Kao ostale zanimljivosti možemo istaknuti činjenicu da je Intel namijenio Foster serverima, dok to novi Pentium-4 (Willamette) neće biti, naime Willamette neće podržavati višeprocesorski rad.

Čudna odluka s Intelove stranice, pogotovo kad uzmemo u obzir činjenicu da od konkuretne tvrtke AMD čak i najjeftiniji procesori (Duron) podržavaju višeprocesorski rad.

Microsoft je izdao novu verziju TweakUI-a, prilagođenu i njihovim novim operativnim sustavima – Windows 2000 i Windows Millenium Edition. Radi se o programu koji vam omogućava promjenu nekih postavki Windowsa koje je inače moguće promijeniti samo kroz registry. Program možete downloadati direktno sa PC Eksperta koristeći ovaj link.

Ako ne ide s Alphom, probajte zvukom. Barem tako misle na Pennsylvania sveučilištu u Americi. Njihovo rješenje je jednostavno, samo je potrebno pretvoriti toplinsku energiju u valove. To bi omogućile nanocijevi od atoma ugljika, koje bi zapravo funkcionirale kao minijaturne toplinske cijevi. Jedina razlika je da bi se toplinska energija širila duž nanocijevi u obliku vala velike brzine. Znanstvene studije mozete naći
ovdje.

Nažalost, primijenjena fizika nije jača strana Registeru, ali su se ipak ispravili posljednjim vijestima.

Usporedni test dva proizvoda, dvije različite tehnologije za hlađenje procesora ispod sobnih temperatura. Oba sistema mogu ohladiti procesor ispod 0°C, i integrirani su u kučištu. Prvi sistem to postiže preko kompresora-isparivača, a drugi sa vodeno hladenim peltierima.