VMPC VM7700, puno toga u malom, čvrstom kućištu. Prikazani vijci prolaze kroz
kućište i služe za montiranje. Wlan modul i antena su opcionalni.

Testirani primjerak, „vmpc vm7700“ predviđen je za instalaciju na stražnju
stranu LCD ili plazma ekrana gdje bi bio gotovo neprimjetan a služio bi distribuciji
digitalnog multimedijalnog sadržaja. VM7700 se montira između nosača i LCD/Plazma
televizora kroz rupe u kućištu uređaja pa tako nije potrebno prilagođavati mjesto
za montiranje ili kupovati poseban nosač. Samo kućište je od čvrstog metala,
vrlo je robusno i može izdržati dosta zloupotrebe tijekom rada (rubovi su mu
ponešto oštri što ne predstavlja problem). Na uređaj je moguće dodati i WLAN
modul sa eksternom antenom što dodatno povećava njegovu iskoristivost. Na mjestu
gdje ćemo postaviti uređaj nije potrebno vući dodatan mrežni kabel što još više
olakšava postavljanje. Naravno, ovo vrijedi samo ukoliko je sadržaj koji ćemo
prebacivati preko mreže dovoljno mali da stane u 54 Mbit/s standarda g. Ukoliko
se radi o na primjer HDTV sadržaju na raspolaganju nam je bakreno gigabitno
mrežno sučelje koje bi trebalo pružiti više nego dovoljno „širine“ za prijenos
podataka.

Naš primjerak je imao „VIA Eden ULV“ CPU koji radi na 1.6GHz i vrlo niskim
voltažama, a predstavlja jaču verziju ovog uređaja dok slabiju pogoni „VIA C7“
na 1.0GHz. Čipset na ploči je „VIA CX700M2“ koji iako podržava „6 channel high
definition audio“ neće baš uspjeti pružiti surround zvuk kroz samo jedan utor
za zvučnike, koliko ih na kraju ima. Na ostalim se mogućnostima čpset iskupio
jer podržava IDE i SATA II sučelja, a ima i integrirani grafički procesor Unicrome
Pro II (nemamo informacija zašto baš Pro i postoji li Noob verzija). Maksimalna
količina radne memorije je 2GB (DDR ili DDR2) u jednom 200-pinskom SO-DIMM utoru,
a podržani su AGP 8x kao i do četiri PCI utora. Nakon što smo ovo napisali nije
nam jasno gdje bi se sve to smjestilo jer u ovoj izvedbi nije ostalo mjesta
za same utore, a kamo li još i uredaje. Iskreno nas je sram kada se sjetimo
nekih grafičkih kartica koje poznajemo jer nam se sada čine kao vrlo rasipno
korištenje prostora, u isti volumen ovdje je smješteno cijelo računalo i to
bez ventilatora. CPU se hladi tako što je njegov pokrov u kontaktu sa gornjom
metalnom plohom uređaja pa na nju prenosi toplinu. Ova otpadna toplina se raspršuje
kod stražnje strane televizora koji je takoder na tom mjestu vruć. Ovo najvjerojatnije
neće raditi probleme pošto samo računalo troši vrlo malo struje. Dalje je u
uređaj smješten i jedan 2,5“ tvrdi disk na kojem se nalazi operacijski sustav koji je zapravo mali linux PVR koji omogućava streaming video/audio sadržaja, schedule snimanja i upravljiv je preko daljinskog upravljača a vrlo je jednostavan za upotrebu. Upravljački programi postoje za Linux, WinXP i WinCE pa se u ovaj uređaj može postaviti operativni sustav po želji. Priloženi strujni adapter, upola manji od adaptera za laptop, ima maksimalni
izlaz od 60W (12V, 5A) i nema deklarirani nivo efikasnosti. Ono što ima je RoHS
(Restriction of Hazardous Substances) što nam barem garantira da nema opasnih
supstanci u sebi. Na kraju strujnog kabla, na spoju sa uređajem postoji posebna
matica kojom možemo osigurati da se kabel ne može slucajno odspojiti, što je
posebno korisno kada uzmemo u obzir da se radi o uređaju koji bi lako mogao
biti postavljen na javnom mjestu gdje bi se netko neoprezan (ili zao) mogao
spotaknuti o "žnoru".

Otvoreno kućište pokazuje kraljevstvo minijature – pravo bonsai
računalo.

Kada smo rastavili kućište, opet smo se začudili koliko je cijela stvar zapravo
mala. Sama ITX ploča zauzima tek manji dio prostora unutar kućišta – otprilike
četvrtinu. Toliko zauzima i 2,5” tvrdi disk, a ostatak su zaposjele tri PCB
(printed circuit board) pločice. Najveća od te tri je pločica sa konektorima
koja zauzima gotovo cijelu stražnju stranu uređaja i po broju priključaka ne
zaostaje za stolnim računalima. Na njoj se nalaze čak tri video izlaza: D-SUB,
DVI i S-Video. Što bi trebalo biti dovoljno za spajanje monitora, ali će nam
za spajanje televizora preko HDMI priključka biti potreban adapter čija je cijena
oko dvadesetak kuna pa nedostatak takvog priključka i nije neki hendikep. Uz
dva USB priključka smjestili su se Audio IN, OUT i mikrofon što znači da ne
možemo dobiti više od 2.1 zvuka, a to bi mogao biti hendikep onima koji vole
gledati filmove uz koloniju satelitskih zvučnika, no za poslovnu će primjenu
biti sasvim dobar. Tu je i jedan mali RJ-11 priključak za spajanje infracrvenog
prijamnika kako bi mogli daljinskim upravljačem prolaziti kroz izbornike ugrađenog
softvare-a.

Svi priključci postrojeni u urednu vrstu. Većina mobitela ima
veći gumb za paljenje/gašenje.

Procesor koji pogoni ovaj kompjuter, VIA Eden, nam je podosta
zanimljiv pošto je prethodnik nadolazećeg VIA Nano 3000 procesora koji ce biti
direktan suparnik Intel Atom-u. Sve je više ultraprijenosnih računala, a u velikoj
većini ugrađen je upravo Intel Atom, čije određene modele kritiziraju jer nisu
u stanju odraditi kvalitetniji film bez osjetnog trzanja. Nasuprot tome u VIA-i
tvrdi da će njihov procesor raditi 20-23 % bolje od osnovnog VIA Nano CPU-a
koji je po njihovoj tvrdnji već bio 20-30% brži od Intel Atom N270 i da će moći
odraditi 1080p HD filmove bez trzanja. Pošto će Nano 3000 biti unazad kompatibilan
sa svim uređajima koji podržavaju C7, C7-M ili Eden procesore, ova tvrdnja (ukoliko
se obistini) bi mogla privući pozornost vlasnika računala u kojima radi neki
od navedenih procesora.

Glavni "krivac", VIA Eden ULV. CPU koji radi na frekvencijama
do 1,6GHz, a zbog male potrošnje ne zahtijeva aktivno hlađenje već mu je dovoljan
pasivni hladnjak srednje veličine.

No, dosta o onome što dolazi, idemo se pozabaviti sa onime što imamo. Punim
imenom znan kao VIA Eden ULV procesor, napravljen je u 90nm procesu, kodnog
imena jezgre ‘esther’. Upakiran je u NanoBGA kućište veličine 15mmx15mm, a pri
maksimalnom opterećenju rasipa energiju od 7,5 Watt-a. U verziji od 500MHz maksimalna
količina toplinske energije koju rasipa iznosi samo jedan Watt, a minimalna
stand-by potrošnja je samo 0,1 W, što je dovoljno štedljivo da ga se ugradi
u mobilni telefon ili sličan uređaj. U samu jezgru procesora integrirano je
nekoliko sigurnosnih funkcija kao hardverski no-execution flag kojeg recimo
neke verzije Celeron-M nemaju. Također je ugradeno i hardversko izračunavanje
SHA hash funkcije, dva generatora nasumičnih brojeva, a ubrzano je izvršavanje
RSA enkripcije. Pošto je u jezgri prisutno samo 128k cache međumemorije i samo
jedna jezgra ovaj CPU i nije bog zna kako spreman za zahtjevniji multitasking
što u vecini namijenjenih mu uloga najvjerojatnije neće previše smetati.