Overclockiranje Intelove familije

Default napon na Tualatinu je 1.475V koji može biti prepreka overclockingu. Modiranjem procesora napon se može dići na 1.65V i procesor
od 1GHz može se vrtiti na 1.5 GHz stabilno. Navedeni postupci vrijede i za
Celerone i za Tulatine.

DDR 400 nije ništa novo, grafičke kartice upotrebljavaju 400MHz RAM već 18 mjeseci. Ali sistemski RAM na 400MHz je najnovija riječ tehnike.
DDR400 ili PC3200 još nije standard, PC2700 tek je postao standard.
Memorija je od Samsunga i čipovi cu rađeni u 0.13 mikrona brzine pristupa
6ns. Najveća brzina koju je memorija mogla dostići je 407MHz i na toj
brzini sistem nije baš pretjerano stabilan. Svi testovi su pokrenuti s
CAS2.5 iako je memorija mogla dostići CAS2 na brzinama preko 400MHz,
rezultati na CAS2 nisu puno veći od onih s CAS2.5. DDR400 nudi nam 56% veću
propusnost od PC2100(166MHz) RAM, ali na nekim sistemima se neće moći
postići puna brzina RAM-a.

Polaris Iceforge je vrlo kvalitetno napravljeno kućište. To je midi_tower koji iznenđuje svojom prostranošću a pogotovo činjenicom da je
opremljen sa čak 4 ventilatora. Radi se o 2 velika 120milimetarska
ventilatora postavljena na bok kućišta koja služe za upuhivanje zraka
unutra, jedan 80mm koji je također zadužen za upuhivanje svježeg zraka i
jedan 80mm koji izvlači topli zrak van. Zanimljivo je i to da je prdviđeno
mjesto za ventilator na prednjoj strani ostalo prazno (tu je također moguće
dodatno ugraditi ventilator). Ukupni propuh što ga stvaraju svi ventilatori
je 231CFM, što je dovoljno za svaki pa i neki ekstremno overclockani sistem.
120mm ventilatori se mogu isključiti kada nisu potrebni jer svi skupa
stvaraju priličnu buku. Preformanse koje ostvaruje ovaj midi_tower su
impresivne i samo možemo žaliti što ga nema na našem tržištu.

Ovaj članak donosi test 10 matičnih ploča za Pentium4. Ploče sa SIS645 chipsetom podržavaju DDR333 memoriju i polako postaju standard za
dobru kupnju. SIS645 je vrlo dobar chipset koji ravnopravno konkurira
ostalim chipsetima za P4, a podržava DDR memoriju, asinhroni rad memorije
(166Mhz), USB2.0 itd. Jedino ne podržava UDMA133 standard.Testirane ploče
su bile Abit SD7-533, AOpen AX45, Asus P4S333, Biostar M7SXF, Epox EP-4SDA+,
Gigabyte GA-8SRX, MSI 645 Ultra, Jetway S446R, Soltek SL-85DRS2 i Soyo
SY-P4S Dragon Ultra.Zaključak je da je SIS645 oštra konkurencija Intelovom
i845 chipsetu. Njihova preporuka je Soyo SY-P4S Dragon Ultra ploča.

Ovaj heatsink čudnog naziva je namijenjen Pentium4 procesorima (S478). Crvene je boje (vrlo zanimljivo), i izrađen je od aluminija. Ima
vrlo “user friendly” i zanimljivo riješeno kopčanje. Nažalost tu prestaju
dobre strane, zato jer na testovima nije prošao najbolje. Ventilator je
dosta bučan, a cjelokupni heatsink je postigao lošije rezultate od Intelovog
koji dolazi sa procom. Dakle nije za cloackere, ali će poslužiti običnim
korisnicima ili za šminku u otvorenim kućištima.

Najslabiji iz nove GF4 Ti porodice, model 4200 još nije stigao na tržište. Dali su u NVidiji počeli tako dobro proizvodit procesore da nemaju škarta za izradu sporijih kartica? Tim bolje za krajnjeg kupca, jer će prije ili kasnije u njih morat stavljat procesore koji se daju ubrzat na brzinu jačih kartica. A cijena bi morala bit osjetno niža. Živjelo nešta za ništa!

Nemam baš neki osjećaj za lijepo, ali ovo stvarno izgleda tak dobro(citiram:”I used brass primarily for aesthetics”) da bi ja to držal u izlogu a ne na procesoru. Aparatura je izrađena od bakra i mjedi. Nažalost čovjek nije imao nikakve izmjere performansi ali s obzirom na broj kanalića u bloku nebih sumnjao u vrhunske rezultate.

Kad čovjek ima volje, potrebe i resursa, onda se može učinit svašta. Način na koji je ovaj cooler napravljen je fantastičan. Znam da je bilo pokušaja da se napravi cooler tako što se na cirkularnoj pili rezao komad bakra i tako se stvarali pinovi. Ali ovo je stvarno fantastično. I još šlag na kraju je obrada sa srebrnom pastom koja je povezala sve pločice.

ATijeva kartica za Mac korisnike imati će cijenu oko 300$. Kartica dolazi s podrškom za MAC OS 9 i MAC OS X, a ATi tvrdi da ima superiornu
kvalitetu slike i visoke perfomanse. Napokon i Mac korisnici dobijaju
grafičku karticu s FSAA podrškom. Kartica dolazi s podrškom za prikaz na
više monitora i svim onim tehnologijama koje su dostupne PCašima, Truform,
Smoothvision, Smartshader, HyperZ II…

Bilo je priče da će MS možda proivodit svoj CPU i GPU za Xbox ( pogledajte originalni članak o tome ovdje ). Kako bi MS
proizvodio procesore i grafičke čipove? Postavili su standard imena
DirectX i lako se orjentirati prema njemu i prilagodit GPU za DX. U DX9/10
oni su stavili u kod dio koji zahtjeva od procesora da dekodira DX
instrukcije i pokreće ih. Jedini razlog toga je da taj kod upravlja čipom
koji će MS napraviti. MS ima i iskustva s projektiranjem GPU jedinica otkad
je kupio Silicon Graphicsov patent. Ovo možda znači da su DX potrebni
patenti koji je koristio Silicon Graphics i MS se osigurao od copyrighta
patenata.
Što je s procesorom? Sigurno će iše trajati ako MS bude sam proizvodio i
projektirao procesor za Xbox2. Xbox2 se najmerava graditi oko Microsoft
Intermediate Language* (MSIL) i on želi napraviti procesor koji će vrtiti
MSIL što je brže moguće. Procesor također mora imati kompatibilnost unazad
s x86 instrukcijama, i zato MSu treba procesor koji će vrtiti MSIL kao
primarni sustav, dok će x86 instrukcije analizirati velikim brzinama i biti
će kompatibilan s njima.
Sada Transmeta, koja je upala u gubitke, ona je sposobna vrtiti x86
instrukcije. Crusoe može raditi code morph (dio procesora koji nije
isključivo hardverski već može raditi neke poslove softverski, ugrubo
rečeno), i MS može lako prilagoditi Crusoe da radi code morphing za MSIL
(Crusoe se već vrtio kao x86 i Java procesor u isto vrijeme). Zapitajte se
zašto je par ljudi napustilo Transmetu, možda zato jer je MS već našao svoj
procesor?
Ako MS počme proizvoditi CPUove, može rekompiliarti CPUove da vrti Windowse
najbolje s njihovim procesorm, i tada može uvesti u Windowse neke nove
tehnologije koje podržava asmo njihov procesor i tada prodavati licence
AMDu i Intelu. Prije nego što se okrenemo MS će svugdje biti prisutan.
*MSIL je MS ekvivalent Javi. Može se vrtiti na procesorima koji imaju MSIL
Virtua Machine, kao što Java treba Java Virtual Machine. Cijela
MSova .NET strategija se “vrti” oko MSIL.