Abit AT7 MAX – KT333 ploča

Uvod

Nakon testa EPoX 8K3A+ KT333 matične ploče bilo je vrijeme da se pozabavimo i s ABIT-ovom verzijom ploče baziranoj na istom VIA chipset-u. Radi se o ploči AT7 MAX. Sama ploča se zove AT7 dok MAX označava novi ABIT-ov princip izrade matičnih ploča. MAX arhitektura se zasniva na uklanjanju legacy (PS2, serijskih, paralelnih) priključaka i integriranju novijih tehnologija na samu ploču (npr. USB 2.0 i Firewire). Ploča dolazi u dvije varijante: AT7 i AT7-E. AT7 je puna verzija ploče sa svim "điđama" dok je AT7-E jeftinija verzija koja nema RAID kontroler i Firewire priključke. Prelazak na MAX ploče zahtijeva dodatne investicije u raznorazne adaptere ili USB uređaje, a manjak PCI utora nekim korisnicima može stvarati i podosta teškoća. Zanimljivo je da je ABIT izdao i standardnu KT333 ploču nazvanu KX333-R osiguravši se tako od neuspjeha MAX arhitekture na tržištu.

Kutija u kojoj je ploča došla u naše ruke vrlo je živopisna- crveno je crne boje i cilja na macho ego kupca sa sloganom "Welcome to Fast Lane". Na kutiji se nalaze ručkica i prozorčić. Ovi potonji detalji najvjerojatnije služe za šminkerenje po gradu i privlačenje ženske populacije s obzirom da izgledaju vrlo in. U kutiji se nalaze slijedeće stvari: tri crna IDE kabla s ABIT-ovim logom, jedan slični floppy kabal, CD s driver-ima, dodatni USB 1.1 izlazi, posebna pločica za stražnji dio kućišta koja zamijenjuje standardnu s otvorima za legacy priključke, komplet plavih držača kablova (vrlo korisne stvarčice), upute i floppy s driver-ima za RAID kontroler. Na CD se osim driver-a nalaze i Acrobat Reader, Norton Anti-Virus 2002 i Winbond Hardware Monitor.

Ima i prozor...

Tvorničke specifikacije:

• Podržani procesori:
  • AMD Athlon, AthlonXP i Duron Socket-A, Thoroughbreed sa najnovijim BIOS-om, 600MHz-1.73GHz+
• Chipset:
  • VIA KT333 North Bridge
  • VIA VT8233A South Bridge
• Dodatni kontroleri:
  • HPT374 ATA-133 RAID
  • Realtek 8100B Ethernet
  • IEEE 1394 Firewire
• Memorija:
  • 4x 184-pinski DIMM utor za PC1600/2100/2700 DDR memoriju
  • Maksimalno do 3.5 GB
• Utori:
  • 1x AGP (4x)
  • 3x PCI
• IDE portovi:
  • 6x ATA-133 (maksimalno 12 jedinica)
• I/O i drugi portovi:
  • 4x USB 1.1
  • 2x USB 2.0
  • 2x IEEE 1394 Firewire
  • Audio I/O + 24 bit S/PDIF izlaz
  • Ethernet 10/100 MB konektor
  • 1x Floppy
• Standardi:
  • ATX PCI 2.2, USB 1.1, USB 2.0, IEEE 1394 Firewire
• Overclocking:
  • FSB
  • VCORE
  • VDDR
  • multiplier
• Ostalo:
  • Wake-on-LAN, Wake-on-Ring
  • PC Health monitoring (ambientna i CPU temperatura, napon)
  • ACPI
  • dodatni USB 1.1, 2.0 header
  • ABIT MediaXP header

Mjere, proporcije i atributi

AT7 je poprilično velika ploča, točnije 30.5x24.5 cm. Ploča je i dalje prljavo zlatne boje- očekivali smo nekakvu funky boju, ali izgleda da su u ABIT-u suzdržani što se toga tiče. Dizajn je sličan starijim ABIT-ovi uratcima (KR7A, KG7), iste prednosti i isti problemi. Pozicija ATX utora je odlična, ne smeta protoku zraka i ATX kabel ne zapinje za ništa. Mjesta oko CPU socket-a ima dovoljno i za najveće hladnjake, a oko utora su prisutne četiri rupe koje se koriste za montiranje nekih većih hladnjaka (npr. Alpha 8045). Zanimljivo je riješena i pozicija CMOS baterije na ploči- umjesto na klasičan vodoravan način, ona je umetnuta vertikalno radi uštede prostora. Priključak za floppy je, nažalost, riješen na vrlo nezgodan način pošto je postavljen na samom dnu ploče gdje ga je teško doseći ako koristite big tower kućište (još veće probleme stvara kod Aopen kućišta). Slično je postavljen i AGP port, malčice preblizu memorijskim utorima, što prisiljava korisnika da vadi grafičku karticu svaki put kad nešto prtlja s memorijom. Hlađenje Northbridge-a je riješeno aktivno, tj. ventilatorom sa standardnim ABIT logom.

ABIT AT7 glavom i CPU socket-om

Na naše veliko čuđenje, ABIT se nije potrudio staviti na ploču bilo kakvu signalizaciju grešaka što uvelike otežava otkrivanje problema pri korištenju računala (pogotovo na malo ekstremniji način). Isto tako je zanimljiva činjenica da se CMOS kod slučaja da ploča ne POST-a ne resetira sam nego je potreban ručni reset preko kratkospojnika, što daje korisniku veću kontrolu nad hardware-om na uštrb živaca. 'Na sreću', ABIT je na ploču stavio custom kapice kratkospojnika s produžetkom za lakše rukovanje. Jedan od header-a na ploči je i Media XP header koji omogućava spajanje posebnog ABIT-ovog uređaja koji se instalira u 5.25'' bay i na sebi ima čitače multimedijalnih memorijskih kartica i dodatne multimedijalne portove. Nažalost, na ploči su prisutna samo 3 PCI utora, a tu neugodnu činjenicu donekle opravdava količina integriranih dodataka.

ABIT Media XP

Nakon standarnog pregleda dizajna ploče na red dolaze integrirani dodaci koji AT7 čine različitom od mnoštva matičnih ploča na tržištu. Kao što smo napomenuli na početku ovog teksta, ABIT je s ovom pločom (tj. cijelokupnom MAX linijom) želio stvoriti inovativnu arhitekturu i cilj mu je bio predstaviti nešto potpuno novo. Na ovoj ploči ne postoje legacy priključci, dakle nema više serijskih, paralelnih i PS2 portova, već ih sve zamijenjuju USB 1.1 (komada 4+2 dodatna), USB 2.0 (komada 2) i Firewire (komada 2) portovi. Na ploči je integriran 5.1 kanalni AC97 zvuk (srednja žalost) s digitalnim izlazom, Ethernet kontroler i poprilično moćan RAID kontroler s 4 kanala (0, 1 i 0+1 podržani RAID modovi). Nažalost, još nismo imali prilike isprobati Firewire i USB 2.0, ali sve ostalo radi u skladu sa specifikacijama.

Prilično čudan back-panel...

Što se tiče BIOS-a stvar je riješena u klasičnoj Soft BIOS III maniri. Sve se podešava iz BIOS-a i u njemu stvarno ima pregršt opcija za tweak-nje koje će zadovoljiti i najzagriženije overclockere. Maksimalni naponi memorije i CPU jezgre nisu previsoki, očekivali smo više, ali su iskoristivi.

Benchmark i overclocking: Episode I

S obzirom da su se Windowsi XP udomaćili u velik broj hrvatskih računala, a s druge strane mnogi ljudi zaziru od njih i još koriste Win 98 SE, odlučili smo testirati AT7 na oba OS-a. Test sistem slijedi:

Što se overclockiranja tiče ABIT je ponovo napravio dobar posao, nažalost ne toliko dobar kao Epox, ali svejedno zadovoljavajući. Soft BIOS III se na ovoj ploči pokazao u svoj svojoj raskoši. Bilo kakvo podešavanje ploče se obavlja iz BIOS-a, za kratkospojnicima (jumper) je potrebno posegnuti samo pri pražnjenju CMOS-a. Glede činjenice da je T-bird korišten u ovom testu tvornički 'otključan', problema oko dizanja brzine sabirnice nije bilo.

Famozni CMOS kratkospojnik i 'luda' baterija

Maksimalna stabilna vrijednost sabirnice u sinhronom radu s memorijom je bila 181 MHz, što je sasvim solidno. Maksimalni napon memorije je 2.85 V, a vcore ide do standardnih 1.85 V. Maksimalni mogući djelitelj brzine FSB-a za generiranje takta PCI sabirnice je 5 (ostale vrijednosti su 4 i 3). Na naše čuđenje ploča ne podržava novu zaštitu XP procesora od pregrijavanja preko senzora direktno na procesoru, ali na sreću termalna sonda smještena u sredini CPU socketa-a je poprilično izdignuta od površine ploče tako da daje vrlo točne rezultate.

Benchmark i overclocking: Episode II

S obzirom na to da T-bird i Palomino Athloni rade na 133 MHz-noj sabirnici (Alpha EV6 bus), a KT333 chipset omogućava memoriji da radi na 166 MHz, standarni omjer brzine FSB-a i brzine memorije je 266/333. Kod prethodnika, KT266A chipset-a, omjer je bio 266/266. Poznato je da se najbolje performanse postižu sa sinhronim radom FSB-a i brzine memorije, no kod KT333 chipseta-a riječ je o asinhronom radu. U sljedećim testovima pogledajte o kakvim se brzinskim razlikama radi u praksi. Također je poznato da AMD sprema prelazak sa standardne 133 MHz-ne sabirnice na 166 MHz-nu na svojim novim procesorima (čitaj neka verzija Thoroughbreed-a). AT7 s najnovijim BIOS-om službeno podržava takve procesore tako da smo u testove uz 266/266 i 266/333 omjere dodali 333/333 omjer za mali prikaz dobitka na performansama. Imajte na umu da je pri 333/333 omjeru FSB-a i memorije stvarna brzina procesora 1411 MHz-a (8.5x166).

Vežite se, krećemo...

CPU mark 99 nema posebnih razlika u rezultatima. Odskače jedino rezultat kad je FSB na 166 MHz-a, ali ne zbog FSB-a nego same činjenice da je takt procesora za 11 MHz-a veći nego pri standardnom taktu. Razlika između Win 98SE i XP-a gotovo da i nema.

Kod SiSoft Sandra memorijskog testa dolazi do isticanja sinhronog 166 MHz takta FSB-a i memorije. KT333 standardni takt (266/333) ne donosi puno ubrzanja nad standardnim taktom KT266A chipset-a. Win XP su malčice brži od Win 98SE u svim testovima.

U 3DMark-u 2000 dolazimo do nekih kontradiktornih rezultata. Prije svega test u visokoj rezoluciji govori malo toga zbog toga što je stara GF2 GTS usko grlo naspram ostatka sistema. Tek nam rezultati u nižoj rezoluciji mogu nešto bolje reći o brzini ploče. Win XP su bolji u hi-resu, a Win 98SE u low-resu. Također su primjetne i razlike u 'skokovima' performansi na dva različita OS-a u niskoj rezoluciji- Win XP 'skače' bolje iako je realno sporiji. Ne toliko kao u Sandra memory testu, no i ovdje je očita prednost sinhronog rada FSB-a i memorije.

Kod 3DMark-a 2001SE ponovo se pojavljuju kontradiktorni rezulati . Reklo bi se da je XP verzija grafičkih drivera optimiziranija za višu rezoluciju i 32 bitnu boju. Onaj agresivniji dobitak na performansama kod Win XP je prisutan i ovdje.

Benchmark i overclocking: Episode III

Nastavljamo sa prikazom realworld performansi...

Quake III rezultati pokazuju savršen prikaz rasta performansi s obzirom na taktove sabirnice i memorije. Uočljiv je agresivniji dobitak jedino na performansama kod Win 98SE u nižim rezolucijama. Ponavlja se situacija iz Sandra memory testa, tj. Win XP su u svim testovima bolji.

Dolazimo do zadnjeg testa, Croteam-ovog Serious Sam-a. Zbog načina na koji Ozbiljni Sam detektira hardware i po tome konfigurira postavke u igri, pri testiranju je potrebno koristi posebne skripte. Rezultati variraju slično kao i u 3DMark-ovima- Win 98SE su brži u niskoj rezoluciji, a Win XP u visokoj rezoluciji. Krivnja opet pada na drivere grafičke kartice. Ponovo se može primijetiti agresivniji rast performansi u Win XP-u pri niskoj rezoluciji.

Zaključak

Mada su inovacije na polju računalnog hardware-a uvijek dobrodošle, čini se da se ABIT s ovakvim dizajnom pomalo prenaglio. Ploča je u osnovi brza, stabilna i poprilično overclockabilna usprkos količini integriranih uređaja na njoj. Nažalost, sam nestanak legacy portova i smanjenje količine dostupnih PCI slotova s 5,6 na 3 donosi negativne bodove u očima velike većine korisnika. S obzirom na to da sam ploču nabavio za svoju konfiguraciju iskusio sam to na vlastitoj koži. S druge strane, legacy free rad ima prednosti kao što je hot-swaping svih periferija budući da su zasnovane na USB i Firewire tehnologiji. Treba naglasiti i da je AT7 poprilično skup komad opreme u usporedbi s konkurencijom- cijena od cca. 1900 HRK nije mala stvar s obzirom na trenutne cijene ostalih hardware-skih komponenti. Sve u svemu, ako imate novaca i radite konfiguracija od 'nule' koja mora biti teoretski moderna, stabilna, upgrade-abilna i brza sljedećih godinu-dvije, a ne trebaju vam serijski i paralelni portovi, ABIT AT7 ima moju bezrezervnu preporuku. U slučaju da samo želite novu ploču koja je usto i brza i nemate prevelik budžet za nju, bolje je da pogledate konkurentska rješenja.