Asus P7H57D-V EVO & Gigabyte GA-H55-UD3H test
Datum objave 07.04.2010 - Danijel Pavlović
ASUS P7H57D-V EVO
Asusica dolazi u kutiji plave boje jasno istaknutog Xtreme Design logotipa. Još jedna od poslastica koje ova ploča dosnosi jesu USB/SATA3.0 tehnologije. Sa stražnje strane se nalaze opisi ostalih tehnologija i novosti kojim se ploča može pohvaliti. Prijeđimo na bundle ploče. Ono što možete naći u kutiji jesu priručnik ploče, upute za instalaciju, medij s driverima te popratnim softverom. Nadalje priloženi su Q-Connector te SLI konektori te jedan IDE kabel i dva SATA kabela. Mišljenja smo da se Asus ipak mogao malo više isprsiti po pitanju bundlea ploče koji zapravo i nije bogatiji od duplo jeftinije Gigabyteice.
Za razliku od Gigabyteice, Asusova ploča na prvi pogled izgleda kao puno "ozbiljniji" proizvod sa full-sized ATX PCB-om, i jačom regulacijom napona. Kao što se iz naziva same ploče da zaključiti radi se o trenutno jedinoj Asusovoj ploči u ponudi sa H57 čipsetom. Ploče s dotičnim čipsetom su najčešće namijenjene višem cjenovnom rangu, a u njih se, za razliku od H55 ploča, ubacuje više PCI-E x16 utora, USB/SATA3.0 tehnologije i slično. Uz to što sa crnim PCB-om i plavo-bijelim detaljima izgleda estetski atraktivno i sam layout ploče je gotovo bez mane te Asusu idu pohvale za dizajn.
|
Krenimo s opisom sjevera ploče kojim dominira Lotesov LGA1156 CPU socket, a sam prostor oko istog je vrlo čist i uredan. P7H57 dolazi sa 8+3 faznim dizajnom, s time da 8 "otpada" na procesor, a 3 na IMC (kao i P7P55D serija). Za razliku od 4-pinskog ATX-a na Gigabyteici, na Asusicu je implementiran 8-pinski EPS konektor, dok se desno od memorije nalazi 24-pinski ATX konektor - oba su postavljena na dobroj poziciji. Kad smo kod toga, moramo napomenuti kako i nismo bili naročito oduševljeni radom naponske jedinice. Naime, i pored paljenja LLC (Load Line Calibration), Vdrop je bio osjetan (oko 0.02v), dok Vdroopa ipak nije bilo. Ako bi smo dotičnu opciju ostavili ugašenom, drop je bio i nešto veći. Ovu opasku valja uzeti s rezervom, jer kako smo rekli, droop je bio minimalan. Hlađenje ploče je odrađeno u nekoliko dijelova, a aluminijski blokovi nisu povezani heatpipeovima. Prva dva aluminijska bloka se nalaze na regulaciji napona, a treći zanimljivog oblika se nalazi na čipsetu. Problema oko zagrijavanja komponenata nema, a to je i bilo za očekivati pošto H57 sam po sebi ima malen TDP. Sve u svemu instalacija velikih hladnjaka neće biti problem zbog svoje veličine, a izolacija će biti jednostavna pored par kondenzatora raštrkanih oko socketa.
S desne strane se standardno nalaze DDR3 DIMM utori s podrškom za frekvencije do 2133MHz, a do 16GB kapaciteta. Za napajanje se brine dvofazna regulacija napona. Novost kod Asusovih ploča jest način instalacije memorijskih modula. Za razliku od prošlog dizajna, Asus je maknuo kopču s jedne strane (s donje) memorijskog utora, dok je na gornjoj ostao. Ovo je praktično u slučaju instalacije memorijskih modula ako je grafička kartica instalirana. S druge strane, problema ni u tom slučaju ne bi trebalo biti pošto su prvi PCI-E i DIMM utori dovoljno udaljeni jedni od drugih. Odmah pored njih se nalazi magična MemOK! gumb. To je Asusova tehnologija napravljena u korist bolje kompatibilnosti memorije i matične ploče. Konkretno, ukoliko imate problema sa bootanjem ploče u kombinaciji s nekom memorijom, ploča je u mogućnosti sama detektirati koje su postavke potrebe za uspješan boot s dotičnom. Još jedna od sitnica koju valja napomenuti jest to da se pored DIMM utora nalazi OV_DRAM jumper kojim dobivamo mogućnost dodavanja većeg napona za memoriju (po tvorničkim maksimalni napon je 2.0v, mijenjanjem pozicije jumpera, dobivamo na raspolaganju 2.5v).
P7H57D-V dolazi sa sedam PCI utora, od toga tri PCI-E x1, dva klasična PCI utora, te dva PCI-E x16 2.0 utora.. Prva dva PCI-E x1 utora imaju propusnost od 2.5GT/s, dok tek zadnji ima punu 5GT/s propusnost. Još jednu stvar koju treba napomenuti jest posebnost ove ploče u odnosu s ostalima. Samim time što ploča dolazi sa H57 čipsetom naznačava da je prvenstveno namijenjena za Clarkdale procesore. A posebnost ove ploče leži u tome što dolazi sa podrškom za SLI te Crossfire. U čemu je kvaka? Intel je iz Clarkdale procesora uklonio PCI Express kontroler tako da službeno „rezanje“ bandwitha, odnosno propusnosti jednog x16 utora na dva x8 nije moguće u kombinaciji s Clarkdaleom. S druge strane, korištenjem Lynfield procesora koji nisu ostali bez tog featurea, to je moguće po defaultu. U svakom slučaju raspored utora je dobar te je gubitak minimalan ukoliko koristite samo jednu dual-slot grafičku karticu. Lijepo je vidjeti da proizvođači matičnih ploča misle na korisnike koji još uvijek imaju dodatne PCI kartice.
Osvrnimo se i na čipove i kontrolere s kojima ploča dolazi. Pošto skresani s1156 čipseti ne donose dovoljno PCI-E propusnosti za istodobno korištenje USB 3.0 i SATA 6Gb/s, Asus je implementirao dodatni PLX PCI-E bridge (viđeni već neko vrijeme na Radeon X2 karticama) čip koji donosi dodatne PCI-E laneove, a to radi na način da sakupi propusnost od četiri PCI-Ex x1 utora na ploči, te time anulira potrebu „krađe“ propusnosti glavnog PCI-E x16 konektora. Nadalje, za novu USB3.0 tehnologiju se brine NEC-ov kontroler (kao i kod ostalih ploča), a za SATA 6Gb/s se brine Marvellov 88SE69123 kontroler. Za IDE konektor na ploči se brine Marvellov 88SE6111 kontoler, a Windbondov W83667HG-A je tu za monitoring te I/O mogućnosti ploče. Realtek ALC889A je tu za zvučni podsustav, VIA VT6308P je tu za dva FireWire porta, a Realtek RTL8112L za jedan LAN port. Preostali su nam SATA te ostali portovi koji se nalaze na ploči. Na desnom rubu ploče se nalazi 24-pinski ATX konektor, IDE konektor postavljen pod kutem, kao i šest SATA konektora koji se nalaze na Intelovom P55 kontroleru, a podržavaju RAID modove 0, 1, 5, 10. Na donjem rubu ploče se nalaze još dva SATA konektora koji se nalaze na Marvellovom kontroleru. Nadalje tu su pin-outi za dodatne USB utore. Od ostalih naponskih konektora 4 fan konektora, od toga dva 4-pinska.
I/O stražnji panel:
- 4x USB 2.0
- 2x USB3.0
- 1x PS/2 za tipkovnicu
- 1x VGA/D-Sub izlaz
- 1x VGA/DVI-D izlaz
- 1x eSATA port
- 1x IEEE1394a FireWire port
- 1x HDMI izlaz
- 1x optički SPDIF izlaz
- 1x RJ45 port
- 6x audio izlaza 7.1 zvučne kartice
Kao što smo Gigabyteov softver obradili u P55A-UD4P članku, tako smo i veći dio Asusovog softvera obradili u članku o ploči temeljenoj na AMD čipsetu. Napravimo kratki rezime i dopunu. TurboV Evo aplikacija služi za softverski overclocking procesora i ostalih komponenti iz Windowsa. Moguće je dizati frekvencije te napone komponenti. Sastoji se od nekoliko sekcija. Glavna u kojoj se obavlja ručni overclocking a dijeli se na Easy te Advanced dio, a drugi dio se veže za automatski overclocking a naziva se CPU Level Up. Pošto je moguće koristiti razne profile za overclocking, te su dostupni i shortcutovi, odnosno hotkeyevi za svaki. Na kraju tu je i sekcija koja se naziva Auto-Tuning koji slikovito prikazuje proces overclockinga procesora te uspostavljanja stabilnosti istog.
Druga od aplikacija koja dolazi s pločom naziva se T.Probe, koji služi za upravljanje
regulacijom napona ploče. Softver slikovito prikazuje trenutno zauzeće, odnosno
opterećenje regulacije napona. Moguća su dva moda: Xtreme Phase Performance
Mode i Power Saving Mode. Također, u bojama su prikazane temperature regulacije
napona. Dolje smo naveli slike dotičnog softvera, prikazane u Idle te Load načinima
rada.
Ploča koristi AMI-jev BIOS-om koji je po običaju podijeljen na standardni dio i dio vezan za overclocking. Dotična se sekcija naziva A.I. Tweaker. Moguće je podešavanje svih parametara potreban za overclock procesora, izuzev sekcije CPU Configuration koja je jedina izvan ove. Dostupno je par glavnih profila za automatski overclocking, a odabirom Manual stavke dobijamo mogućnost mijenjanja množitelja procesora, QPI-a, memorijskih latencija i svih ostalih napona. Korisna stvar je svakako realan prikaz trenutnih napona pojedinih komponenti.
|
Prelaskom na Advanced tab dolazimo do opcija vezanih za procesor (EIST, C1E, Speedstep, Turbo i ostale). Instalacijom Clarkdale procesora, te prilikom korištenja integrirane grafike dobivamo na mogućnost manipuliranja opcijama vezanih za overclocking IGP-a. Tu je dio gdje je Asus mnogo razrađenije pristupio svemu, za razliku od Gigabytea. Moguće je podešavanje množitelja IGP-a, frekvencije te napona istog. Također za razliku od Gigabytea kod kojeg je bilo moguće dodijeliti tek 64/128MB memorije IGP-u, kod Asusa je moguće i preko 256MB.
Overclocking na ovoj ploči je prilično jednostavan tako da i neiskusniji mogu izvući prilično mnogo ako imate dobar primjerak procesora. Tu je bitno tek par parametara za overclocking, mnogo manje nego kod X58 čipseta npr. napon procesora, VTT-a, PCH-a, te PLL-a. Potonje dvije opcije čak nećete niti trebati toliko korigirati, koliko prve dvije. Ono što nam se i nije svidjelo prilikom korištenja ploče jest to što ne reagira najbolje na „suicide“ vrijednosti. Ukoliko postavite neke nenadmašne vrijednosti, ploča se zna prilično zblesirati, te odbija suradnju dok ne isključite sklopku napajanja te ispraznite CMOS.
Gigabyte GA-H55-UD3H
Ploča dolazi u bijeloj kutiji standardne veličine oblijepljena promotivnim materijalima koji označavaju s čime i kakvim tehnologijama je opremljena. Između ostalih, najistaknutija naljepnica je ona vezana za Ultra Durable 3 tehnologiju. Ono što možete očekivati otvaranjem kutije jest skroman bundle i matična ploča spakirana u antistatičku vrećicu. Bundle se sastoji od nekoliko priručnika (upute za instalaciju, priručnik ploče, te upute vezane za Gigabyteovu Smart6 tehnologiju), jednog IDE, dva SATA kabela, I/O limića, medija s driverima i popratnim softverom te Gigabyteovom naljepnicom plave boje.
Kako bi skresao troškove proizvodnje, Gigabyte je skresao veličinu ploče u širini, no realno veći PCB niti nije bio potreban. Ultra Durable 3 dizajn je prepoznatljiv čim pobliže pogledamo ploču, a Gigabyte ne odustaje niti od oku ugodne plavo-bijele kombinacije utora.
|
Krenimo u osvrt ploče od samoga vrha, odnosno socketa i regulacije napona. Kao što se jasno vidi testirana ploča dolazi sa analognom sedmerofaznom regulacijom napona. Tu je 7 zavojnica, a svakoj je dodijeljeno po 3 MOSFET-a. Pošto su H55 ploče namijenjene prvenstveno Intelovim dual core procesorima, ovakva postava naponske jedinice je logična, a u praksi se pokazala i više nego dovoljnom, o čemu nešto više riječi tokom teksta. Kad smo kod regulacije, spomenimo kako je Gigabyte išao na pasivnu verziju iste, bez ikakvog hlađenja na MOSFET-ima. U praksi se dotični i ne griju mnogo, tako da to i nije neki minus. Primijetite kako je na ploči postavljen 4-pinski ATX konektor, a ne 8-pinski EPS, ponovno, vjerojatno iz razloga koji smo i prije naveli. Pošto je hlađenje izostavljeno, kao i northbridge dolaskom nove arhitekture, prostor oko socketa je vrlo pristupačan tako da problema oko instalacije hladnjaka neće biti. Kad smo kod toga, spomenimo kako ova, a i ostale nove Gigabyteove ploče, dolaze sa Lotesovim socketima.
Nadalje, ploča dolazi sa četiri DDR3 DIMM utora s podrškom za maksimalnih 16GB memorije (XMP profili su podržani). Po pitanju naponske regulacije namijenjene memoriji, ona je klasična dvofazna. Utori su dovoljno odaljeni od socketa, te još važnije, od prvog PCI-E x16 utora, tako da problema s instalacijom memorije, dok je grafička kartica instalirana neće biti. Iznad njih se nalaze Phase LED diode koje u kombinaciji sa Dynamic Energy Saver 2 tehnologijom prikazuju stupanj trenutnog iskorištavanje naponske jedinice. Desno od njih nalazi se dobro postavljeni 24-pin ATX konektor, uz sam rub ploče. Baterija je pozicionirana na samoj sredini ploče, te kao takva je lako dostupna.
H55-UD3H je opremljena sa sedam PCI utora. Prvi je PCI-E x1, drugi PCI-E x16 2.0 (pune propusnosti), zatim četiri 32-bitna PCI utora, te naposljetku treći PCI-E x16 2.0 (smanjene x4 propusnosti, a ako se prvi x1 utor popuni, onda i ovom utoru brzina pada na x1). Sve u svemu dobro obavljen posao rasporeda utora, a čak četiri PCI utora će se znati cijeniti u određenim krugovima korisnika. Inače, ploča podržava ATI Crossfire(X). Uz PCI utore se nalazi Intelov P55 čipset, iliti PCH, koji je pasivno hlađen low-profile hladnjakom koji svoj posao odrađuje korektno, no tokom rada se zna ugrijati (pogotovo ako se koriste veće dual-slot kartice). U donjem desnom kraju ploče se nalazi šest SATA konektora te jedan IDE konektor. Iako su mogli biti bolje postavljeni (kako vidimo uz sam rub ploče je dovoljno prostora da se SATA konektori postave pod kutem od 45 stupnjeva), interferencije sa ostalim komponentama neće biti, osim što ćete spajanjem IDE kabela imati neurednije kućište. To je recimo jedini veći minus vezan za layout ove ploče. Lijevo od SATA konektora se nalazi i jumper za pražnjenje CMOS-a. Na donjem rubu ploče nalaze se floppy konektor, pin-outi za dodatne USB i serijske portove te front panel konektori. Od ostalih, tu su dva 4-pinska, te dva 3-pinska konektora za spajanje ventilatora. Od čipova i kontrolera na ploči tu su Realtek RTL8111D namijenjen za mrežu, Realtek ALC889 za zvuk, ITE IT8213 za IDE konektor te ITE IT8720 za floppy i I/O konektore. Kao i svaka novija Gigabyteova ploča i ova podržava DualBIOS tehnologiju, a dva BIOS čipa se nalaze iznad SATA konektora.
I/O stražnji panel:
- 8x USB 2.0
- 1x PS/2 za miš ili tipkovnicu
- 1x VGA/D-Sub izlaz
- 1x VGA/DVI-D izlaz
- 1x HDMI izlaz
- 1x optički SPDIF izlaz
- 1x RJ45 port
- 6x audio izlaza 7.1 zvučne kartice
Pošto smo softversku stranu Gigabyteovih ploča opširno obradili u GA-P55A-UD4 članku, nećemo ponavljati s obzirom da sve navedeno vrijedi i za testiranu ploču. Kao i sa softver sekcijom, nećemo ići u širinu niti sa BIOS-om pošto smo isti detaljno obradili u tome istom članku. Dovoljno je reći kako smo ostali ugodno iznenađeni opcijama koje ova matična ploča nosi sa sobom, pogotovo uzevši u obzir na koji segment i koji krug korisnika ista cilja.
Dakle, sve opcije vezane za overclock ploče se nalaze u M.I.T. sekciji, a dodatne naprednije postavke se i dalje omogućuju preko Ctrl+F1 hotkeya čime dobivamo za podešavanje još neke dodatne napone ploče. Ukoliko koristite procesor s integriranom grafikom u istoj sekciji imate dano na podešavanje frekvencije te napona IGP-a (ukoliko koristite zasebnu grafičku karticu, frekvencija IGP-a u tom slučaju nije prikazana). Lijepo je vidjeti kako ploča ovakvog ranga ima i dosta opcija koje neke skuplje ploče imaju ili slabije implementirano, kao npr dosta količina dostupnih slotova za čuvanje profila, ili spremanje ili loading istih na odnosno sa vanjskih medija.
|
Kao i sa svim Gigabyteicama s kojima smo imali prilike raditi, overclock je dječja igra. Ploča odlično reagira na bilo koje postavljene postavke, a pražnjenje CMOS-a nismo morali raditi unatoč mučenju koje smo joj priuštili. Naponi su prilično stabilni, konkretno nismo očekivali vrlo dobru izvedbu pod loadom sa i5 750 procesorom, no ploča se pokazala kao stabilnom, a osjetnijeg pada napona nije bilo. Konkretno ukoliko smo koristili LLC postavku u BIOS-u, prilikom pokretanja LinX programa za opterećenje, ploča je napravila lagano 0.01v overvolt i takav napon držala tokom čitavog loada. Unatoč tome što su neki naponi (konkretno VTT te PCH naponi) malo skresani u odnosu na jače modele, vjerujemo da napona neće faliti.
Test sistem, način testiranja i overclocking
Test sistem
|
|
Način testiranja i overclocking
Testiranje smo proveli na tri različite ploče, te na dvama različitim postavkama procesora, odnosno baseclocka. Testirali smo tako Asrock H55M Pro, Gigabyte H55-UD3H te Asus P7H57D-V EVO matične ploče. Prvi testovi su bili na defaultnim vrijednostima sa ugašenim Turbo boostom, dakle, na 20*133MHz (2.66GHz). Pri tome je memorija bila na 1333MHz (10*133MHz) pri CL7, a QPI množitelj na x36. Kasnije smo ih testirali na overclockiranim vrijednostima, također s ugašenim Turbo boostom. Procesor je radio na 20*200MHz (4.0GHz), pri čemu je memorija bila na 1600MHz (8*200) pri CL8. QPI množitelj je bio podešen na x32. Hladnjak korišten za hlađenje bio je Thermalrightov Mux120, grafička kartica GeForce GTX260, a operacijski sustav bio je Windows 7 x64, s posljednjim driverima. Bateriju testova smo pomalo promijenili, te prilagodili realnim situacijama. Programi korišteni za testiranje navedeni su u tablici. Za usporedbu smo koristili tri matične ploče Asrock H55M Pro, Asus P7H57D-V EVO te Gigabyte H55-UD3H.
Za testiranje ploča smo koristili nekoliko procesora. Prvo iz razloga što smo imali par komada pri ruci, a drugo iz razloga što naš vjerni i5 750 zakucava na mrtvih 220MHz baseclocka na sobnim temperaturama i ne mrda dalje. U potrazi za baseclockom smo koristili testirane ploče te Core i5 650 i Core i3 530 procesore. Brzim testom smo došli do zaključka kako i 650 koči na oko 225-230MHz, tj ne uspjeva bootati na 230MHz na obje ploče. Tako da smo na kraju ubacili i3 530 koji je bio bolje raspoložen za veći baseclock. Tako da smo uspjeli dobiti 230MHz(+/- par MHz) na obje ploče s dotičnim, što je i više nego zadovoljavajući rezultat uzevši u obzir da je testiranje napravljeno na sobnim temperaturama, na hladnom zraku bi se to vjerojatno proteglo za nekih 5MHz (tako je npr. bio slučaj sa našim 750 sa 220 na 226MHz), a na sub-zero i više. Probali smo i kako se ploče ponašaju prilikom overclockinga 750-ice, pa moramo priznati da smo ostali ugodno iznenađeni s obje ploče. Obje su potegle laganih 4.6GHz+ sa 4 jezgre. Pošto smo negdje zametnuli validacije rezultata postignutog baseclocka sa 530 procesorom na Gigabyteici, priložili smo rezultat sa 650-icom na 225MHz. Nešto više o dobivenim frekvencijama procesora na i5 650 i i3 530 procesorima vidjet ćete u članku gdje ćemo to još bolje razraditi i detaljnije pojasniti neke stvari oko overclockinga ovih procesora.
Rezultati testiranja - 1.dio
3DMark |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CPU Score 2006 | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
CPU Score Vantage | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Procesore smo testirali u dva Futuremarkova benchmarka, a s obzirom da smo htjeli izolirati utjecaj grafike naukupan rezultat, u grafove smo uvrstili samo CPU Score. Na stock frekvencijama sve ploče su vrlo blizu po pitanju performansi, što je bilo i očekivano, te je Asusica u laganom vodstvu u 3DMarku06 za 100-tinjak bodova. S druge strane, situacija na overclockiranim vrijednostima se mijenja, a Asusica je u ponovnom vodstvu u oba testa, i to za prosječno 200 bodova spram konkurenata. ASRockica i Gigabyteica, pak su rame uz rame u 06-ici, dok se Gigabyteica lagano udaljava od ASRockice u Vantage testu.
7-Zip |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Score (MIPS) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
7-zip spada u multi-threaded skupinu aplikacija, te je kao takva prvenstveno ograničena procesorom, odnosno sitnice kao razlike oko bandwitha između testiranih ploča ne znače puno u rezultatima, što se može jasno vidjeti i u grafovima; gdje jedino Asrockica pravi razliku sa 100-tinjak MIPS-a prilikom overclockiranih procesora.
Aquamark |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Score | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Za razliku od prethodnih testova, Aquamark je 3D test, ali je priližno osjetljiv na sitnice, tako da ovdje uočavamo i neke veće promjene. Asus uvjerljivo vodi u oba slučaja, i to za preko dvije, odnosno tri tisuće bodova naspram posljednjeg ASRocka. S druge strane, Gigabyte i Asrock na stock vrijednostima su rame uz rame, a na overclockiranim Gigabyte odmiče za također uočljivih tisuću bodova.
Cinebench |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rendering (1 CPU) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rendering (x CPU) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vraćamo se na još jedan multi-threaded test, Cinebench, kod kojem možemo vidjeti neznatne razlike na stock vrijednostima, te nešto veće ali opet teško zamjetne na overclockiranim postavkama. Asus ponovno uvjerljivo vodi za 200-tinjak bodova, dok se ASRock i Gigabyte nalaze iza istog pri gotovo jednakim rezultatima.
Everest |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Read (MB/s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Write (MB/s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Copy (MB/s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Ako ništa drugo barem sa dobrim starim Everestom nikada nije dosadno. Rezultati su prilično šaroliki ovdje. Započnimo od Read testa. Po svemu sudeći Asus je ovdje osjetno zaostao spram ostali konkurenata, bilo na default frekvencijama, ili na overclockiranim gdje se razlika znatnije povećava. Zašto je tome tako, nismo dokučili, vrtjeli smo testove više puta, te probavali drukčije postavke ne bi li dobili performanse ostalih ploča, no nismo uspjeli. Write je statičan, tako da neke veće razlike nema. Nadalje Gigabyteica nastavlja dominirati i u Copy testu gdje ostavlja u prašini obje testirane ploče na bilo kojim postavkama.
Rezultati testiranja - 2.dio
Microsoft Excel |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Big Number Crunch (s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Monte Carlo (s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Jedan od novih testova koje smo uvrstili jest računanje velikih data sheetova u Microsoftovom Excelu. Stvar je automatizirana, a očito pokazuje i neke razlike, odnosno nije striktno procesorski ograničena. ASRockica i Gigabyteica su se ponovno pokazale najbržima, dok Asusica zaostaje na obje testirane frekvencije za oko 0.2s. U Monte Carlo testu situacija se ponavlja, a rezultati su i ponešto uvjerljiviji, no realno gledajući razlike su minimalne.
PCMark Vantage |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Score | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Vrtjeli smo i PCMark Vantage PCMark suite kako bismo testirali primjenu računala u realnim situacijama, a koje su očito imune na ovakve razlike između ploča, tako da su razlike neznatne, a Asrock i Gigabyte ponovno izmjenjuju prva mjesta, dok se Asus zadržava na posljednjem.
Super Pi |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Time(s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Do sada smo uvijek koristili Super Pi za računanje jednog milijuna decimala Pi brojke, a ovaj smo se put prebacili na 32M test koji bi nam pokazao nešto realnije viđenje situacija. Baš kako smo i očekivali, razlike su ipak osjetne, a rezultati su šaroliki. ASRockica se već po neki put pokazala kao prilično brzom pločom u svim situacijama. Razlike između dotične i Gigabyteice su unutar par stotinki prilikom overclockinga, te do 7 sekundi pri stock postavkama. S druge strane Asus ozbiljno zaostaje ovdje, što se i dalo zaključiti na temelju podataka iz Everestovog testa čitanja/zapisivanja iz/u memoriju.
wPrime |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1024M Time (s) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Baš kao i u slučaju Super Pi-ja, i ovdje smo se odlučili na korištenje duljeg 1024M testa. No, za razliku od Super Pi-ja, wPrime je ipak multi-threaded aplikacija te je kao takva prvenstveno ovisna o više procesoru i frekvenciji istog, nego o svemu ostalome tako da ponovno vidimo praktično identične rezultate, s razlikom od ostalih testova pošto je ovdje Asusica na prvome mjestu.
x264 HD Benchmark |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Score (fps) | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Iako se radi o programu, odnosno benchmarku kodiranja 720p HD videa, isti je čini se ovisan i o ostalim faktorima, a ne samo o procesoru, tako da su razlike ipak nešto vidljivije nego što je slučaj kod npr. wPrimea. Situacija se ponavlja kao i kod nekoliko prethodnih testova; Asrock i Gigabyte su u vidljivoj prednosti s malim međusobnim razlikama dok Asus ponovno zaostaje za istima. Uzevši sve rezultate u obzir možemo vidjeti kako je Asusica uvjetno rečeno najsporija od svih testiranih ploča, a ASRockica najbrža odnosno rame uz rame s Gigabyteicom. Sve to valja uzeti sa zrnom soli jer ne samo da su to u realnom radu neznatne razlike, moguće je da su manji problemi oko bandwitha kod Asusice povezani s korištenjem posljednjeg 0606 beta BIOS-a.
Zaključak - Conclusion
Testirali smo matične ploče jednih od vodećih konkurenata na tržištu. Radi se o Asusu i Gigabyteu, te o njihovim pločama namijenjenim za prvenstveno Clarkdale procesore, pošto dolaze sa H55, odnosno H57 čipsetima. Odlike testiranih ploča jest to što su brze, hladne i stabilne i to prvenstveno zahvaljujući odličnom čipsetu. Ovakve ploče su lakše i jeftinije za napraviti od P55 ili X58 matičnih ploča, no sama cijena H55/H57 čipa je u razini, ili nešto viša od one za P55.
Iako na prvi pogled izgleda pomalo neugledno bez svih "điđa" po sebi i masivnih hladnjaka, moramo priznati kako nas je Gigabyte sa svojim H55-UD3H modelom ugodno iznenadio po pitanju performansi. Pošto trenutno nema mnogo full ATX ploča za ovaj čipset ("u modi je" te proizvođači forsiraju mATX format i HTPC priču), ova po pitanju cijene dođe tek 150kn više od najjeftinijeg mATX modela, što je rekli bi smo vrlo dobra cijena za ono što nudi. Kao minuse jedino što možemo navesti jest neke sitnije greške oko postavljenih utora na ploči i to je više manje to. Overclocking je također pozitivna strana ove ploče, tako da je odlično izdržavala torturu bilo Lynnfield ili Clarkdale procesora. Po pitanju BIOS-a se ne treba sramiti; tek neke opcije su nešto skresane spram ostalih jačih modela iz P55 serije (npr P55A-UD4P).
S druge strane Asus je koristio H57 čipset za svoj P7H57D-V EVO model, a po pitanju cijene je nekih 600-tinjak skuplja od testirane Gigabyteice, tako da ne bi bilo pošteno stavljati ove dvije ploče u direktnu usporedbu po pitanju mogućnosti. Da bi opravdao cijenu Asus se svakako potrudio napraviti ovu ploču privlačnom u svakom pogledu te ju je nakrcao raznim značajkama kao što su podrške za nove standarde, ali i način na koji su dotični implementirani. Overclocking joj također nije stran, a po pitanju frekvencije (750), i po pitanju base clocka (530) bila je i nešto jača od konkurentice, što i ne čudi uzevši u obzir opremljenost ploče po pitanju naponske jedinice i ostalih sitnica.
Sve u svemu obje ploče zaslužuju preporuku, ali s par rezervi. Asusica po ovoj cijeni ne predstavlja povoljnu kupnju, osim ako ne želite koristiti multi-GPU konfiguraciju, a i pri tome je upitna isplativost pošto ćete vjerojatno u tom slučaju ići na jače Lynnfield modele, a pri tome već možete ići na P55 čipset i širu lepezu povoljnijih ploča. S druge strane slično vrijedi i za Gigabyteicu; ako ne mislite koristi Clarkdale procesore, za novce po kojoj se ova ploča prodaje bilo bi bolje ići na jeftinije te nešto opremljenije P55 modele po sličnim cijenama.
Conclusion
Today, we tested motherboards from the leading competitors in the market. We are talking about Asus and Gigabyte, and their boards intended primarily for Clarkdale processors. Both boards are fast, cool and stable primarily due to excellent chipset. These boards are easier and cheaper to make than P55 or X58 motherboard, but price of H55/H57 chip alone is at the same level, or even higher with P55.
Although at first glance looks a bit plain without all the extra features and massive refrigerators, we must admit that we were pleasantly surprised in terms of performance with Gigabyte`s H55-UD3H. Since currently there are not many full ATX board for this chipset (in fashion with manufacturers forcing HTPC and mATX format and story), this comes at the price came at just 20 € above the cheapest mATX model, which is a good price for what it offers. As a minus only thing we can state is of minor layout lacks and that is more or less all. Overclocking capabilities are great, and it endured a great torture with both Lynnfield and Clarkdale processors. BIOS features are also great, a just a few options are lacking in comparison with some P55 series boards (for ex. P55A-UD4P).
On the other hand, Asus has used a more pricy H57 chipset for their P7H57D EVO-V model. To take it out in the open right away, it is some 90 €, more expensive than tested Gigabyte model, so direct comparison in terms of features and extra options is out of the question. To justify the high price, Asus has certainly made an effort to make this board appealing in every way. It is loaded with various features such as support for new USB3.0 and SATA III standards, SLI support alongside with CrossFireX, etc. It also brings new ways in implementing new standards (PLX PCI-E Bridge). Overclocking capabilities are also great, and both in terms of frequency (i5 750), and base clock (i3 530) was slightly stronger than the rivals. That definitely is not surprising considering the strong power unit of the board.
All in all, both boards deserve a recommendation, but with few reserves. P7H57D-V EVO at its price is not a favorable purchase, unless you want to use multi-GPU configurations, and new USB3.0 and SATA III techs. Even then it is a questionable buy, because you can probably get all this with the P55 board, plus you can go for the Lynnfield CPU. Same goes for the Gigabyte model if you do not think of using Clarkdale CPU. At its price you can also go for the similarly equipped P55 board.