Asus Rampage IV Extreme – bez mane

S desne se pak strane nalazi ostala četiri memorijska utora. Rampage IV Extreme dolazi s podrškom za ukupno 64 GB DDR3 non-ECC memorije. Podržane su brzine u rasponu od 1066 MHz pa sve do 2400 MHz koje postižemo ručnim overclockingom. Isto tako tu je podrška za XMP 1.3 standard. Preporuča se popunjavanje prvo crvenih, a zatim crnih memorijskih utora na ploči. Svi oni dolazi sa Q-DIMM kopčama na svojim krajevima kako bi instalacija bila što jednostavnija kod instalacije memorijskih modula dok su ostale komponente već gore, kao što je recimo grafička kartica u prvom PCIe utoru. Na desnom se rubu ploče nalazi 24-pinski ATX konektor, a uz njega i četiri 4-pinska headera za napajanje ventilatora. Pored posljednjeg se nalazi i dvopinski header za spajanje termalnih sondi u čijoj se pak blizini nalazi prvi USB 3.0 header za spajanje dodatnog bracketa kojim dobivamo još dva USB 3.0 utora na raspolaganje. Iza njega je strateški smješten još jedan ASMedijin ASM1042 USB 3.0 kontroler, a u desnom kutu Digi+PWM kontroler za procesor. Prijeđimo na najzanimljviji dio ploče koji se nalazi u gornjem desnom kutu ploče, pored posljednjeg memorijskog utora, kojeg Asus naziva OC Zone.

OC Zone sekcija je znatno unaprijeđena u odnosu na onaj kojeg smo imali prilike vidjeti na posljednjoj Rampage III Black Edition. Kako je Asus očigledno bio ograničen s prostorom, morale su se napraviti neke modifikacije pojedinih dijelova kako bi to sve stalo na jedno mjesto, a opet bilo pristupačno i jednostavno za korištenje. Započnim redom od vrha. Unatoč nekoliko setova dijagnostičkih LE dioda, Asus je ipak uspio ugurati i dvoznamenkasti debug display. Odmah ispod njega se nalazi LN2_Mode jumper je pogodan kod korištenja subzero hlađenja budući da izolira poznate probleme cold buga, odnosno cold boota. Dok je ovaj mod aktivan, možemo koristiti i Slow_Mode prekidač koji se nalazi pored spomenutog jumpera (njime smanjujemo brzinu QPi sabirnice). Ovim dijelom dominiraju crvena tipka za paljenje, i crna za reset računala (osvjetljene bijelom bojom u radu i u standbyu), ispod kojeg se nalazi četiri crvena DIP prekidača iliti PCIe x16 Lane Switch, kojim možemo potpuno ugasiti odabrane PCIe utore. Ovo je pogodno kod dijagnosticiranja problema kod korištenja više kartica, ili jednostavno testiranja pojedinih kartica bez potrebe njihovog vađenja iz PCIe utora. Iznad prekidača se nalaze četiri signalizacijske LE diode koje označavaju koji su PCIe utori onemogućeni. Crvena GO_Button tipka je smještena ispod spomenutih prekidača, a služi za učitavanje postavki koje smo unijeli u za to predviđenoj sekciji u BIOS-u (Tools -> GO_Button File). Još jedna novost u OC Zoni je dodavanja VGA Hotwire funkcija koja integrira ukupno šest varijabilnih otpornika koji su upareni s odgovarajućim senzorima za manipulaciju s naponima. Na ploči se nalaze dva takva headera, što znači da je moguće spojiti dvije grafičke kartice na ploču preko Hotwire kabela. Dotični se kablovi headerima spajaju na ploču s jedne strane, dok se drugi kraj lemi na određene nožice PWM kontrolera grafičke kartice. Podržane su uglavnom grafičke kartice novijeg datuma. Nakon što se grafička kartica i matična povežu napone je moguće pratiti softverski, te preko mjernih točaka na ploči, a njihovo korigiranje je moguće preko OC Keyevog OSD-a, RC Tweak IT-a ili preko TurboV EVO-a.

Ovdje su dakako neizostavne ProbeIT mjerne točke. Napone (procesora, memorijskog kontrolera, memorije i čipseta) možemo mjeriti direktno na PCB-u ili preko priloženih produžnih kablova. Između svake mjerne točke na PCB-u se nalazi signalizacijska LE dioda zelene boje koja signalizira eventualan problem pojedine komponente prilikom overclockinga. Primjerice, kada smo odabrali previsoku frekvenciju memorije koju naši moduli nisu mogli podnijeti, uočili smo signalno svjetlo kod DRAM_AB stavke, što nam je odmah dalo do znanja u čemu je problem. Iza 24-pinskog ATX konektora se nalazi još jedan set signalizacijskih LE dioda (Voltminder LED II) crvene boje (CPU_LED, DRAM_LED, VGA_LED, BOOT_DEVICE_LED), no one su ovdje bile za detekciju problema isključivo prilikom POST-a ploče. Ovdje je pomalo "na knap" dodano još deset mjernih točki od kojih su četiri neke manje bitne kao što su VTT_DDR_AB/CD, PCH naponi. Uz njih tu je još šest mjernih točki koje su aktivne ukoliko je grafička kartica spojena preko VGA Hotwire kabela na ploču.

Rampage IV Extreme dolazi sa Extreme Engine DIGI+ II sustavom regulacije napona koja obuhvaća korištenje analognih komponenti (zavojnice, MOSFET-i), ali digitalnih PWM kontrolera. Za procesor (ili točnije procesorske jezgre) je namijenjeno osam faza, za njegov memorijski kontroler tri faze, te po dvije faze za AB i CD memorijske kanale. Za razliku od jeftinijih modela koji koriste LowRDS_On, Asus je koristio DriverMOSFET-e ili NexFET Power Block MOSFET-e, koji zauzimaju manje mjesta (budući da u sebi integriraju dva MOSFET-a i jedan driver), ali se i manje griju. S gornje strane PCB-a se nalazi ukupno jedanaest NexFET-a, dok se sa stražnje strane nalazi njih još osam. Ovo je upotpunjeno sa jedanaest zavojnica ili kako ih Asus naziva Black Metallic Chokes, i korištenjem 100% 10K Black Metallic Cap kondenzatora na čitavoj ploči koji u teoriji imaju pet puta veću izdrživost i otpornost na niske temperature u odnosu na klasične aluminijske solid kondenzatore. Između 8-pinskog EPS i 4-pinskog 12V ATX konektora se nalazi devet povećih ulaznih kondenzatora, dok je ispred socketa postavljeno deset izlaznih kondenzatora nešto manje veličine. Kao što smo već spomenuli, Asus je s pločama baziranim na X79 čipsetu uveo digitalne PWM kontrolere i za memoriju, tako da se sada na ploči nalazi tri Digi+ PWM kontrolera (dva za memoriju i jedan za procesor) i jedan Digi+ EPU kontroler zadužen za napredne power-saving opcije regulacije napona koje se podešavaju u Asusovom Ai Suiteu (sekcija EPU). Prijeđimo na rezultate testiranja.

Iako smo u startu namjeravali mjeriti napon procesora na blagom overclocku od 4.2 GHz, odlučili smo se zadati malo posla ploči, pa smo overclockirali procesor na 5.1 GHz s nemalih 1.6 V i testirali izvedbu Load-Line Calibration sustava na ploči. Dostupno je ukupno šest razina LLC-a . Auto, Regular, Medium, High, Ultra High te Extreme. Napone smo mjerili softverski preko Ai Suitea, odnosno PC Probe aplikacije, i naravno digitalnim termometrom. Zapisali smo stanje mirovanja i opterećenja u oba slučaja. Automatski postavljena razina je Auto koja se pokazala kao sasvim optimalna unatoč visokom naponu procesora. Uočavamo pad od tek 0.005 V prilikom opterećenja. Regular je prva razina kod ručnog podešavanja, kod kojeg, očekivano, zamjećujemo osjetan pad napona od 0.032 V prilikom opterećenja. Prelaskom na Medium stvari idu na bolje pri čemu uočavamo pad od tek 0.002 V u loadu. Razina High već radi nešto veći overvolt procesora i to za 0.021 V prilikom opterećenja, dok je u mirovanju gotovo ravna onoj postavljenoj u BIOS-u. Ultra High razina ovaj overvolt dodatno povećava i to za 0.061 V u odnosu na postavljeno, dok sad već opasna posljednja, Extreme, razina tu razliku povećava za čak 0.1 V. Mjerenja su pokazala kako je razina Medium ili High sasvim dovoljna razina LLC-a do koje trebate ići sve preko toga rezultira u osjetnom overvoltu procesora. Po pitanju softvera, PC Probe II je očitavao vrlo slične vrijednosti onim koje smo izmjerili, pa ako ne idete u ekstreme, predstavlja sasvim solidan orijentir trenutnog napona. Isto tako smo istestirali ostale napone, no budući da se radi o zaista mizernim fluktuacijama u naponu, nismo ih dodavali u našu tablicu.

Za razliku od velike većine matičnih ploča baziranih na X79 čipsetu, Asus je ipak išao na dodavanje aktivnog rješenja. Na ploči se nalazi ukupno tri perforirana bloka crne boje i niskoprofilni hladnjak na čipsetu s ventilatorom, a međusobno su povezani s nekoliko heatpipeova čineći jednu veliku funkcionalnu cjelinu. Prvi se blok nalazi između backpanela i prva četiri memorijska utora. Iako na prvi pogled možda izgleda tako, on ne nasjeda na komponente regulacije napona, nego je ovdje kako bi se povećala disipacijska površina bloka koji trpi najveći napor, a to je onaj koji leži na regulaciji napona procesora. Oba su bloka pričvršćena metalnim pločicama s donje strane PCB-a, gdje se nalazi ostatak MOSFET-a na koje ujedno i naliježe.