Ostatak sustava hlađenja se nastavlja heatpipeom do središnjeg bloka, koji, baš kao i onaj pored memorijskih utora naliježe na PCB. Iako se radi o relativno niskim heatsinkovima, nažalost neće biti moguća instalacija bilo kojeg niskoprofilnog CPU hladnjaka. Isprobali smo Scytheov Samurai ZZ koji nikako nije pasao između gornjeg i središnjeg heatsinka koji je smetao njegovim heatpipeovima. S druge pak strane, vjerujemo kako će velika većina korisnika s ovakim komponentama koristiti ipak neke veće tower hladnjake ili pak vodene blokove s kojima takvih problema nema. Sustav se završava s hladnjakom na čipsetu. Iako će se korisnici željni tišine na prvi pogled zgroziti kad vide ovu zujalicu na čipsetu, situacija ipak nije tako loša. Naime, ovom je ventilatoru moguće smanjiti brzinu vrtnje okretaja sa 100% na 50% ili ga čak potpuno ugasiti. Isto tako, kompletno hlađenje odlično nasjeda na komponente što možete vidjeti ovdje, a šlag na kraju je korištenje kvalitetne paste na čipsetu u odnosu na nerijetke situacije kada proizvođači koriste thermal-padove ili još gore "žvakaće gume" za prijenos topline. To bi bilo sve po pitanju teorije, prijeđimo na rezultate mjerenja.

Izmjerene temperature hladnjaka (bez ventilatora)



 
HS #1
HS #2
HS #3
HS #4
Kondenzatori
Idle 42°C 41°C 42°C 37°C 44°C
Load 52°C 57°C 54°C 41°C 73°C
Izmjerene temperature hladnjaka (s ventilatorom)



 
HS #1
HS #2
HS #3
HS #4
Kondenzatori
Idle 32°C 33°C 33°C 36°C 38°C
Load 35°C 38°C 35°C 36°C 46°C

Iako to do sada nismo prakticirali, iskoristili smo priliku izmjeriti temperature heatsinkova na ploči u nekoliko uvjeta, pomoću Type-K sondi spojenih na ploču. Sondu smo fiksirali na sredinu svakog heatsinka na ploči i pratili temperature (a usput obraćali pažnju što softver govori o njima). Mjerenja smo obavili u dvije varijante. Prva je bila bez ikakvih dodatnih ventilatora usmjerenih direktno prema heatsinkovima ploče, a u drugoj varijanti smo dodali 120mm ventilator (brzine vrtnje oko 1200rpm) preko VRM dijela ploče. HS #1 označava heatsink između backpanela i memorijskih utora, HS #2 označava heatsink na regulaciji napona za procesor, HS #3 označava središnji heatsink, dok HS #4 označava onog na čipsetu s ventilatorom. Isto tako, u mjerenje smo dodali temperature ulaznih kondenzatora budući da se i oni znaju pošteno zagrijati prilikom većeg opterećenja procesora, pogotovo na X79 pločama. U usporedbi s pločama ostalih proizvođača, Rampageica se pokazala kao dostojan protivnik čak i bez dodatnog hlađenja pri čemu je najvišu temperaturu dosegnuo heatsink koji se nalazi na VRM-u. Kondenzatori su s druge strane došli do 73°C, ne baš niska temperatura, no ipak se radi o "robi" većeg kalibra. Dodavanjem ventilatora, sve su temperature splasnule na više nego prihvatljive razine – redom ispod 40°C, dok su kondenzatori opali za drastičnih 27°C. Sve u svemu, hlađenje svoj posao definitivno odrađuje odlično. Inače, ovo su temperature s procesorom na 4.2GHz pri 1.25 V, dodavanjem višeg napona procesoru i samim time većim overclockom, dodavanje ventilatora u jednadžbu postaje neminovno ukoliko želimo sačuvati zdravlje ploče.

Asus je svoj top model opremio sa šest PCI Express utora za proširenja – četiri PCI Express 3.0 x16 utora crvene boje, jedan PCI Express 3.0 x16 sive boje i jedan PCI Express 2.0 x1 crne boje. Rampage IV Extreme podržava 4-Way SLI kao i ATI Quad-GPU CrossfireX. Kod korištenja jedne kartice, punu propusnost se dobiva njezinom instalacijom u prvi ili četvrti utor (x16). Kod korištenja dvije kartice, punu propusnost dobivamo instalacijom kartica u prvi i četvrti utor (x16/x16). Kod tri kartice koriste se prvi, drugi i četvrti utori (x16/x8/x16), dok se s četiri kartice koriste prvi, drugi, četvrti i šesti utori pri čemu imamo x16/x8x/8x/x8 konfiguraciju utora, odnosno propusnosti. Raspored utora je u svakom od navedenih kombinacija odličan, što znači da je moguće korištenje dual-slot grafičkih kartica čak i kod 4-Way konfiguracija. Isto tako, u slučaju dvije kartice, moguće je koristiti i one s triple-slot hladnjacima kao što su Asusove Direct CU II kartice. Također, unatoč tome što se na prvi pogled možda čini "na knap", problema po pitanju instalacije grafičke kartice nije bilo. Neki su proizvođači išli na sličnu varijantu pošto poto pa su završili s problemima kod korištenja tower hladnjaka i kartice u prvom PCIe utoru, što je onda zahtijevalo ili drukčiju orijentaciju hladnjaka ili premještaj kartice u neki drugi PCIe utor. Nadalje, ploča dolazi sa ASMedijinim ASM1480 PCIe Gen3 pretvaračima. Između prvog i drugog PCIe x16 utora se nalaze dva ICS-ova čipa – ICS 9FGL1218AKLF – generator takta za procesor i ICS 32SQ428AL – generator takta PCIe sabirnice, koje Asus već neko vrijeme koristi na većini svojih ploča. Pored PCIe x1 utora se nalazi primarni iROG čip koji služi za monitoring i upravljanje (overclocking) pločom na hardverskoj razini, a iznad završetka posljednjeg PCIe utora je pozicionirana i baterija. Iako pozicija nije bajna, ne bi trebali često posezati za njezinim vađenjem. Tijekom našeg testiranja samo smo par puta trebali prazniti CMOS, a i to smo radili preko gumba na backpanelu. Po pitanju ostatka, u kutu se ploče nalazi Realtekov ALC898 HD Audio CODEC zadužen za zvuk, Nuvotonov NCT6776F Super I/O kontroler zadužen za monitoring i kontrolu brzine vrtnje ventilatora. Nešto više od njega se nalaze ASMedijini ASM1061/1042 SATA 6Gb/s odnosno USB 3.0 kontroleri. Na donjem rubu se nalazi mala vojska pinova; tu su dakle front-panel audio te SPDIF_OUT headeri, kao i pinovi za spajanje jedne od termalnih sondi. Isto tako, na donjem se rubu ploče nalazi ukupno tri 4-pinska headera za spajanje ventilatora.

Rampage IV Extreme dolazi s ukupno osam SATA portova koji su postavljeni pod kutem od 90°. Prva dva SATA 6Gb/s porta crvene boje su pogonjeni ASMedijinim ASM1061 PCIe SATA kontrolerom bez podrške za RAID. Druga dva SATA 6Gb/s porta crvene boje su pogonjeni nativno od strane Intelovog X79 čipseta, te podržavaju kreiranje 0, 1, 5 i 10 RAID polja. Preostala četiri SATA 3Gb/s porta crne boje su također pogonjeni Intelovim X79 čipsetom s podrškom za RAID 0, 1, 5 i 10. Za razliku od prošlotestirane P9X79 Pro, Rampage IV Extreme ne dolazi s podrškom za Asus SSD Caching budući da je izbačen Marvellov 88SE9128 kontroler koji je očito bio specifičan za rad ove tehnologije. Koliko je loše, isto toliko je dobro, budući da spomenuti kontroler nije na najboljem glasu, kako po pitanju performansi, tako po pitanju stabilnosti. Iako smo nedostatak Intelove Smart Response tehnologije naveli kao minus X79 platforme, sve je više proizvođača koji izbacuju SSD-ove sa posebnim softverom za keširanje (odnosno ubrzavanje mehaničkih diskova) kao što je recimo OCZ-ov Synapse Cache kojeg smo nedavno testirali, čineći izostanak Intelove podrške manje bolnim. Odmah pored posljednjeg SATA porta nalazi se "kućica" slične veličine. Radi se o malenom digitalnom termometru kojeg Asus naziva Subzero Sense. Na njega se spajaju najviše dvije Type-K sonde, koje su u mogućnosti mjeriti -200/+200°C temperature. Ovo je naročito korisno za sve koji nemaju termometar a žele se poigrati s tekućim dušikom na procesoru (ili grafičkoj kartici), ali i za one koji će koristiti recimo više grafičkih kartica pod LN2 pri čemu će uštediti na barem jednom termometru koji nije baš jeftin. Praćenje temperatura preko ovih sondi je moguće na praktički svakom mjestu, bilo da ste u BIOS-u, Windowsima (TurboV Evo/RC Tweak IT) pa čak i dok je računalo ugašeno (preko OC Keyevog OSD-a). U praksi ovo funkcionira odlično, a u BIOS-u je moguće postaviti i odstupanje temperature u određenom postotku. Ukoliko nijedna sonda nije priključena, BIOS/softver će javljati okolnu temperaturu. Po pitanju čipova u ovom se području nalazi drugi ASMedijin ASM1061 SATA 6Gb/s kontroler, sekundarni iROG čip, drugi Digi+ PWM kontroler za memoriju (između PCH hladnjaka i kraja DIMM utora), dva Winbondova BIOS čipa (64Mbit ROM) smještenih u socket (pored svakog se nalazi signalizacijska LED-ica koja označava koji je u funkciji), te ASMedijin ASM1042 USB 3.0 kontroler koji pogoni obližnji (drugi) USB 3.0 header crvene boje na rubu ploče. U samom kutu ploče se nalazi crveni BIOS Switch gumb koji služi za prebacivanje BIOS-a (mogućnost bootanja sa prvog ili sa drugog BIOS čipa). Uz spomenuti USB 3.0 header, tu su i dva USB 2.0 headera crne boje koji donose ukupno četiri dodatna USB porta.

Backpanel ploče je opremljen u skladu s ostatkom ploče. Uz ukupno 12 USB portova, ubačeno je i dva eSATA porta kao i Bluetooth modul. Tu su i dvije funkcijske tipke koje svijetle zelenom bojom dok je ploča uključena. Prva od njih služi za pražnjenje BIOS-a, dok je druga više funkcijska. Pomoću nje možete spojiti računalo putem priloženog bijelog USB kabela kako biste koristili RC Tweak IT softver preko kojeg s drugog računala overclockiramo sustav. Druga je za aktivaciju OC Keya i prebacivanje tipkovnice prilikom rada istoga. Treća je USB BIOS Flashback koje je Asus uveo i na ostale ploče iz X79 serije, dok je ta opcija u startu bila rezervirana samo za ROG ploče. Princip rada smo objasnili u prethodnoj recenziji Asus P9X79 Pro ploče, no ukratko podsjetimo o čemu se radi. Putem Flashback funkcije možemo flashati BIOS bez paljenja računala, odnosno nije potreban procesor u socketu za to. Dovoljno je staviti R4E.ROM datoteku na USB stick (formatiran u FAT32 sustavu) i prikopčati ga u bijeli USB port na backpanelu ploče. Zatim je potrebno držati ROG Connect tipku pet sekundi kada će ona početi blinkati. Nakon što prestane svijetliti, BIOS je flashan. Osvrnimo se na ostatak backpanela:

  • 8x USB2.0/1.1 portova
  • 1x BIOS Flashback tipka
  • 1x ROG Connect tipka
  • 1x Bluetooth modul
  • 1x RJ45 (LAN) port
  • 2x eSATA 6Gb/s porta
  • 4x USB3.0/2.0 porta
  • 1x optički S/PDIF izlaz
  • 5x audio izlaza