Malo detaljnijim pregledom kartice Crossfire Edition kartice, lako je zaključiti prema čemu se razlikuje od svoje konvencionalne sestre. Kao prvo, na stražnjoj strani kartice nemamo standardnu kombinaciju DVI+VGA odnosno DVI+DVI konektora već DVI konektor kombiniran s DMS-59 konektorom na koji se spaja i Crossfire kabel. DMS-59 je dizajniran za korištenje na low profile karticama na koje ne stanu dva standardna VGA ili DVI konektora, a svejedno trebaju imati mogućnost istodobnog povezivanja na dva monitora. Crossfire kabel služi za povezivanje dvije kartice u Crossfire polje. Jedan kraj kabela ide u standardni DVI konektor na običnoj kartici, drugi u DMS-59 konektor na Crossfire kartici, a iz istog se konektora grana još jedan DVI konektor, ovaj put ženski, na koji se priključuje monitor.

Na Crossfire kartici (gore) je DMS-59 konektor

Kartice se spajaju pomoću posebnog kabela

Na samoj kartici nalazimo i tri čipa kojih nema na običnoj kartici – maleni Silicon Imageov Sil1162, mnogo veći Texas Instrumentsov TFP401APZP te Xilinxov FPGA Spartan 3 čip. Nakon malo googlanja, vrlo smo brzo otkrili prirodu ovih čipova. Silicon Imageov čip je standardni DVI transmiter koji se ugrađuje na grafičke kartice koje dotični sklop nemaju integriran. Texas Instrumentsov čip je stadardni DVI receiver koji se obično ugrađuje u LCD monitore, projektore i televizore. Drugim riječima – Crossfire konektor nije ništa drugo nego DVI konektor s duplim vodovima – ulaznim i izlaznim. Xilinxov čip ima ulogu ATI-jevog Crossfire composition enginea. Naime, FPGA u kontekstu dotičnog čipa znači Field-Programmable Gate Array što će reći da je i ovaj čip, poput onog na matičnoj ploči, programabilan.

Xilinx Spartan 3 čip kojeg ATI zove Crossfire composition engine

Na mreži svih mreža se u zadnje vrijeme priča i o ograničenu Crossfirea po pitanju rezolucije i frekvencije osvježavanja na CRT monitorima. Tako je maksimalna podržana frekvencija osvježavanja pri 1600×1200 samo 60Hz, što je premalo ako pri igranju namjeravamo imati uključen vSync kako bi spriječili "deranje" slike. Maksimalno osvježavanje pri rezoluciji 1920×1200 je navodno još manje – samo 52 Hz. S obzirom da ne posjedujemo monitor koji bi mogao prikazati ovako visoku rezoluciju, spomenuti navod nismo bili u prilici provjeriti.

Problem s ograničenjem frekvencije osvježavanja najvjerojatnije leži u Xilinxovom čipu koji ATI koristi za kompozciju signala. Premda bi se iz specifikacija Texas Instrumentsovog čipa dalo naslutiti da je on uzrok problema (prema specifikacijama proizvođača, čip može primiti signal maksimalne rezolucijem 1600×1200), vjerujemo da to nije slučaj budući da je transmisijske čipove jednakih specifikacija (npr. Silicon Image Sil1162) ATI i prije koristio da bi na kartice ugradio još jedan DVI izlaz. Xilinxov čip je jednostavno kompromisno rješenje koje je ATI odlučio rabiti kako bi nabrzinu napravio sustav koji bi moglo kontrirati SLI-ju. S obzirom da čip nema ugrađenu veću količinu memorije, a niti memorijski kontroler s kojim bi mogao pristupati vanjskoj memoriji, jasno je da se sve kalkulacije pri kompoziciji signala moraju izvoditi on-the-fly što ograničava količinu podataka koje je čip sposoban obrađivati.