Coolermaster Hyper 6+ – grdosija čudnog kova

Kao i originalni Hyper 6, novi je Coolermasterov hladnjak baziran na tehnologiji toplinskih cijevi (heatpipeova) koja omogućava brži prijenos topline između toplijeg i hladnijeg dijela hladnjaka. Na sličan je način ponovo iskorišten "izvučeni" dizajn što će reći da je Hyper 6+ u prvom redu jako visok, a ne toliko širok hladnjak. Kao i većina današnjih hladnjaka namijenjenih entuzijastima, Hyper 6+ je moguće ugraditi na sve moderne procesore, bilo da je riječ o procesorima u Socket A, Socket 754, Socket 939, Socket 940, Socket 478 ili pak LGA775 pakiranju.

Impozantna veličina nije toliko očigledna na ovoj fotki

U odnosu na Hyper 6, novi hladnjak ima nešto veće gabarite. Povećanje veličine bilo je nužno zbog promjene materijala od kojeg je načinjeno tijelo hladnjaka te ugradnje većeg ventilatora zbog smanjivanja buke. Dok je orginalni Hyper 6 bio u potpunosti izrađen od bakra, kod novog su hladnjaka samo baza i toplinske cijevi načinjene od ovog materijala. Cijeli gornji dio, zapravo glavnina tijela hladnjaka, načinjen je od aluminija. Budući da aluminij teže disipira toplinu od bakra, otuda i potreba za povećanjem disipativne površine odnosno dimenzija hladnjaka. Gornji, aluminijski dio hladnjak načinjen je od tankih pločica koje su nanizane na toplinske cijevi. Dok je zadatak toplinskih cijevi brzo odvođenje topline s procesora, zadatak aluminijskih pločica i ventilatora je da toplinu s cijevi prenesu na okolni zrak.

Šest toplinskih cijevi brine se za odvođenje topline s procesora

"Lističasti" dizajn u prvom planu

U svrhu smanjivanja buke uz održavanje jednakih mogućnosti hlađenja, Coolermaster je na hladnjak ugradio veći ventilator. Vlasnici Hypera 6 ili pak čitatelji s dobrim pamćenjem, znaju da je na stariji hladnjak bio ugrađen 80-milimetarski ventilator. Hyper 6+ pak koristi 100-milimetarski ventilator s plavim led osvjetljenjem koji se vijcima ugrađuje na stranicu hladnjaka. Ventialtor od 100 mm? Ne, nema nikakve zabune. Coolermasterovi inženjeri su iz samo sebi poznatog razloga na ovom hladnjaku odlučili rabiti ventilator nestandardne veličine. U slučaju da hladnjak iz nekog razloga želite zamijeniti ili pak na drugu stranu hladnjaka želite dodati još jedan ventilator radi boljeg hlađenja, učiniti ćete to vrlo teško. Naime, čak ni sam Coolermaster u svojoj ponudi ne drži 100-milimetarske ventilatore.

S obzirom na veći promjer ventilatora, Coolermaster uz Hyper 6+ nije priložio kontroler za određivanje njegove brzine. Premda je ovakav pristup u neku ruku logičan, nama se ipak više sviđa dodatna fleksibilnost koju daje ručna kontrola brzine. Drugima riječima - još jedan minus je tu.

Bakrena baza s ugrađenim nosačem za K8 procesore

Kao što rekli, baza hladnjaka i toplinske cijevi su izrađeni od bakrene legure. Baza je kružnog oblika što je sasvim ok budući da se jezgra nalazi u sredini procesora svakog procesora. Sama završna obrada baze je mogla biti bolja budući da je moguće vidjeti "bore" od poliranja. Uz to, poliranje je izvedeno linearno, a ne kružno kao što bi se moglo pretpostaviti s obzirom na kružni oblik baze. U bazu je zavareno ukupno šest toplinskih cijevi u obliku slova "J" na koje je nataknut gornji dio tijela hladnjaka.

Instalacija hladnjaka je u skaldu s njegovom veličinom i fleksibilnošću u pogledu tipa procesora nešto kompliciranija. U osnovi, hladnjak se na procesor fiksira pomoću vijaka koji prolaze kroz rupe na matičnoj ploči. U kontekstu kompatibilnosti s matičnim pločama to nije problem izuzev u slučaju Socket A ploča. Budući da se izvorno Socket A hladnjaci fiksiraju na socket pomoću kukica, posotoje i Socket A matične ploče koje nemaju dodatne rupe za ugradnju većih hladnjaka.

Tijelo hladnjaka je izdignuto od matične ploče što smanjuje pojednostavljuje instalaciju

Prilikom instalacije na bazu hladnjaka prvo valja pričvrstiti odgovarajuću masku (držač) zavisno o tipu procesora. Maska se na bazu fiksira pomoću četiri malena vijka. Potom na masku treba zaviti veće vijke koji prolaze kroz rupe na matičnoj ploči i izlaze na njenoj poleđini. Zanimljivo je da ovi vijici imaju obrnutu orijentaciju zavijanja što je dosta zgodna trik.

Hladnjak je matičnu ploču fiksiran maticama

Nakon toga se na rupe na matilčnoj ploči zalijepe mekani odstojnici kako težina hladnjaka ne bi oštetila matičnu ploču. Zadnji korak u instalaciji - na vijke koji izlaze na poleđini matične ploče treba staviti plastične odstojnike (heh, tzv. "šajbice"), pa tako pripremljene vijke zaviti matice. Naravno, cijeli ovaj proces implicira da je za instalaciju hladnjaka matičnu ploču potrebno izvaditi iz kućišta što je za mnoge velika gnjavaža.

Brdo metala na matičnoj ploči

Konačni rezultat ove komplicirane instalacije možete vidjeti na gornjoj fotki. Kao što vidimo, Hyper 6+ je mrcina od hladnjaka koja zasjednjuje sve ostale komponente na matičnoj ploči. S obzirom na njegovu veličinu, valja imati na umu da ovaj hladnjak neće stati u svako kućište ili na svaku matičnu ploču. Problem bi mogle biti grafičke kartice s masivnijim hladnjacima, ali to je lako riješiti prebacivanjem ventilatora na hlanjaku s jedne na drugu stranu.

Testiranje Coolermasterovog hladnjaka izveli smo u vrijeme kada je Athlon 64 X2 još uvijek bio u našim rukama. Testiranje je obavljeno na konfiguraciji bez kućišta u prostoriji bez klimatizacije tijekom jednog od vrućih ljetnih dana. Ambientalna temperatura je bila "ugodnih" 31 stupanj cezijusa. S obzirom da uz hladnjak nije isporučen kontroler za određivanje brzine ventilatora, on se cijelo vrijeme vrtio na najnižoj brzini. Naime, ventilator ima 4-pinski konektor za spajanje na matičnu ploču no moguće ga je rabiti i na klasičnom 3-pinskom konektoru.

Ako je hladnjak priključen na veći konektor koji možemo naći na novijim pločama za Intelove procesore, tada ima promjenljivu brzinu koju kontrolira PWM funkcija. Ako je pak "zakačen" na manji konektor, cijelo vrijeme radi na minimalnoj brzini. Naravno, izuzetak su matične ploče s 3-pinskim konektorima koje imaju neki sistem za automatsku prilagodbu brzine ventilatora. Tada ventilator na ovakvim pločama također ima promjenjivu brzinu vrtnje. Naša je testna ploča imala klasični, manji konektor, ali i dodatni sistem za regulaciju brzine ventilatora. Mi smo ovu funciju u BIOS-u isključili pa je ventilator tijekom testiranja radio na minimalnoj brzini od 1.800 rpm. Maksimalna brzina ventilatora je pak oko 3.600 rpm.

Temperature
Stress
Hyper 6 (active, high) 53    Hyper 6 (active, low) 57    Hyper 6+ @ 1.800 rpm 57      0 1 0 2 0 3 0 4 0 5 0 5 8

Kao što vidimo, Coolermasterov novi hladnjak pri najmanjoj brzini ima jednake performanse kao i originalni Hyper 6. Doduše, jednake performanse uz manju buku su defintivan plus ako se nas pita što ovaj hladnjak definitno čini naprednijim od starijeg modela. Naravno, ako posjedujete neku od ploča za Intelove procesore koje na sebi imaju 4-pinski konektor za ventilator, performanse ovog hladnjaka biti će mnogo bolje, ali jasno je da s većom brzinom raste i razina generirane buke.

Premda bi se omjer buke i performansi ovog hladnjaka mogao još više smanjiti ugradnjom kakvog kvalitetnijeg ventilatora, to nažalost nije opcija na koju možemo računati. 100-milimetarski ventilatori su vrlo čudna "roba" tako da je zamjena ventilatora moguća samo uz improvizacije.

Zaključak

Coolermaster je s novom verzijom Hypera definitvno ostvario svoj cilj - očuvanje jednakih performansi u odnosu na stariji model uz istovremeno snižavanje buke hladnjaka. Premda ovo isprva zvuči odlično, valja napomenuti da Hyper 6+ zbog nestandardne veličine ventilatora i odsustva ručne kontrole brzine ventilatora sa sobom donosi i osjetno smanjenje fleksibilnosti koja je draga svim entuzijastima. Sve u svemu, ovo je vrlo efikasan i dobar hladnjak za one koji žele odlično hlađenje uz nisku razinu buke, ali bez dodatnih opcija koje vole imati overclockeri i entuzijasti. Da je Coolermaster na hladnjak omogućio ugradnju standardnih hladnjaka ili da je pak u paketu priložio potenciometar za ručnu kontrolu brzine, naš bi dojam bio bolji. Ovako nam se čini da je stariji Hyper 6 ipak nešto bolji izbor za sve one koji vole prčkati po svom sistemu.