ECS A990FXM-A Black Extreme – ekstremno zagrijavanje

Pakiranje i bundle

990FXM-A dolazi u velikoj zelenoj kutiji s ručkom crne boje. Prednja stranica je ukrašena raznim motivima koje upotpunjuje i dio stranice čijim otvaranjem možemo vidjeti unutrašnjost kutije, samu ploču, pri čemu je naglasak stavljen na dizajn njenog hlađenja. Uz podržane procesore, navedene su i druge karakteristike kao što je podrška za CrossfireX, UEFI BIOS, Bluetooth modul i ostale. Sa stražnje strane kutije, značajke i njihovi opisi se dalje nastavljaju tako da samim pogledom na ambalažu imate uvid u većinu stvari koje dolaze s pločom. Unutar kutije se nalazi ploča i bundle. Sama ploča je dobro zaštićena u plastičnoj kutiji čije su stijenke napunjene tvrdom spužvom, tako da je rizik od oštećenja ploče prilikom transporta zaista minimalan. Na ovakvu bi se praksu mogli ugledati kako Asus tako i Gigabyte koji svoje ploče pakiraju u kartonsku kutiju s plastičnim pokrovom dok se ova unutar nje lagano "šeće".

Bundle je odvojen u bijeloj kartonskoj kutiji. Uz ploču dolazi višejezični korisnički priručnik, upute za instalaciju ploče i ostalih komponenti, DVD medij s driverima i softverom, šest SATA kabela crne boje, dvije vrećice s plastičnim kapicama za I/O portove. Nadalje, tu je i backpanel limić, te čak tri SLI mostića; svakako nestandardna praksa kod proizvođača matičnih ploča. Ovakav potez je naročito čudan budući da ploča podržava "samo" 2-Way SLI. Crossfire mostića, pak, nije bilo u paketu. Naposljetku, u bundleu dolazi 3.5" modul sa dva USB3.0 koji se spaja na USB3.0 header na ploči. Ukoliko niste imali to u planu, u paketu je dodan i PCI bracket čime ovaj modul možete instalirati na stražnju stranu kućišta. Sve u svemu – sasvim solidan bundle.

Layout

Vađenjem ploče iz kutije, prvo što nas dočekuje i upada u oči jesu brojne naljepnice na njoj koje pokazuju glavne karakteristike. Nismo baš veliki ljubitelji takvog trenda budući da njihovo skidanje ili bolje rečeno njihovih tragova ne prolazi uvijek najjednostavnije. 990FXM-A dolazi sa sjajnim PCB-om crne boje, standardne ATX veličine. Uz crni PCB, tu su i elementi bijele i sive boje. Masivno hlađenje dominira sjevernim dijelom ploče. Na sam raspored komponenata na ploči nemamo nekih većih zamjerki, tako da je ECS ovdje napravio dobar posao. Prostor oko crnog LOTES-ovog socketa je lako pristupačan, te unatoč masivnom NB/VRM bloku, problema po pitanju instalacije hladnjaka ne bi trebalo biti, no ipak valja imati na umu kako će određeni tower hladnjaci imati problema sa memorijskim modulima visokih heatspreadera. Uz standardnu postavu tu su i neke sitnice koje ne viđamo tako često na pločama novijeg datuma.

Započnimo obilazak sjevernim dijelom ploče. S lijeve se strane nalazi northbridge/VRM blok, a pored njega uz, backpanel 8-pinski EPS konektor čija je visina "poduplana" radi lakšeg korištenja pored masivnog hlađenja. Iza njega se nalazi Marvellov mrežni kontroler. S desne se strane nalaze četiri DIMM utora, koji su označeni bijelom, odnosno sivom bojom. Sudeći po specifikacijama, ECS-ica je u stanju primiti do čak 128GB DDR3 Non-ECC memorije ukoliko se radi o modulima od 32GB (!). Uz to, ECS se hvali i s podrškom za memorijske module brzina 2133MHz koje je moguće postići overclockingom. Na rubu, pored posljednjeg DIMM utora se nalazi 24-pinski ATX priključak, a odmah do njega, lijevo, je smješten dvoznamenkasti debug display, što je uvijek dobrodošao dodatak na ploči, pogotovo prilikom overclockinga ili jednostavno dijagnosticiranja eventualnog problema s pločom, odnosno komponentama na njoj. Na samom gornjem, desnom, rubu ploče se nalazi i maleni zvučnik koji također može poslužiti za takvu namjenu ukoliko ga nemate na kućištu.

Regulacija napona na ploči je izvedena skromno, tako da imamo prilike vidjeti šesterofaznu regulaciju za procesor, monofaznu za memorijski kontroler, te s desne strane isto takvu za memoriju. Svakoj je zavojnici dodijeljena po dva klasična MOSFET-a. Glavni (4+2) PWM kontroler je nešto jeftiniji, uPI Semiconductorov uP1601, od onih koje koriste recimo Asus i Gigabyte na svojim pločama. Preko MOSFET-a se nalazi debelji sloj gume na koju pak nasjeda heatsink. U blizini se nalazi set od sedam LE dioda koje svijetle u tri boje – zelena, žuta i crvena, ovisno o trenutno iskorištenim fazama. Ova funkcija radi tek ukoliko su u BIOS-u omogućene power-saving opcije te sukladno njima podešene preko ECS-ovog softvera.

Kako smo to uveli u svakidašnju praksu, mjerenje napona smo obavili direktno na nožicama kondenzatora u području socketa. Izmjerene smo vrijednosti usporedili s onim koje dobivamo iz softvera te sve zajedno ubacili u tablicu koje imate prilike vidjeti iznad. CPU-Z nam pokazuje iste vrijednosti kako u slučaju idlea, tako i loada – 1.212V, što dakako ne odražava, stvarno podešenih, 1.5V. Mjerenjem smo doznali kako ploča pod opterećenjem ima pad napona od ugrubo 0.05V; nešto manji u mirovanju . Opcije kao što je Load Line Calibration za anuliranje pada napona ne postoji u BIOS-u, tako da se za postizanje postavljenih 1.5V treba postaviti napon od preko 1.55V. Očigledno je kako je regulacija napona nešto slabija – čak i za naš četverojezgreni Phenom II X4 980 budući da uz spomenuti pad napona, dolazi i do (pre)velikog zagrijavanja čitavog sjevernog dijela ploče. Šteta što nismo imali prilike isprobati Phenoma X6 ili još bolje FX-8150 kojeg po specifikacijama ova ploča podržava, da vidimo kako bi se ploča ponašala pod takvim opterećenjem.

Ploča je opremljena Qooltech IV sustavom hlađenja. Radi se o masivnom hladnjaku koji pokriva northbridge i VRM ploče, dok se na southbridgeu nalazi, gabaritima manji, niskoprofilni blok. Čitav sustav je povezan u jednu cjelinu preko heatpipeova. Kad smo kod southbridgea spomenimo interesantan način praćenja temperature sustava hlađenja. Naime, na bloku se nalazi logotip Black serije koji, ovisno o temperaturi, mijenja boje. Dok je ploča ugašena logotip je crne boje, kao što vidite i na slikama, dok se paljenje ploče i postepenim grijanjem sustava temperatura diže na oko 50°C koja pokazuje narančaste tonove logotipa, te naposljetku temperature preko 60°C pokazuju tonove crvene boje. Tokom većine vremena boja našeg heatsinka je bila crvena :). Ukoliko ste obratili pažnju na fotografiju bez heatsinkova na ploči, u sjevernom, lijevom dijelu ploče možete vidjeti dodatnu rupu koja nije iskorištena u ovoj verziji (hlađenja) ploče. Mišljenja smo kako je sustav hlađenja trebao biti podijeljen na dva zasebna dijela – manji heatsink na southbridgeu koji se toliko ne zagrijava, te jedan veći na sjevernom dijelu ploče – u području regulacije napona. Zanimljivo je za spomenuti kako, jači – Deluxe model ima upravo tako riješeno hlađenje, dok je u prvim verzijama i taj model imao hlađenje identično našem. Konzultirali smo se i sa inženjerima iz ECS-a koji tvrde kako su to i dalje temperature u granicama normale, te kako bojazni ne bi trebalo biti (unatoč tome što su i oni prilikom instalacije Windowsa izmjerili temperaturu sistema na oko 58°C). Kod nas je situacija upravo suprotna, a testiranja pokazala kako je dodatni ventilator preko masivnog heatsinka prijeko potreban za dugoročnu stabilnost ploče i na kraju čitavog sistema. Prilikom overclockinga i izvlačenja maksimalne stabilne frekvencije procesora, bili smo prisiljeni staviti i jaku Deltu preko heatsinka koji je i pored takvog protoka bio vruć. Prst metodom smo probali i donji dio ploče pet minuta nakon prestanka opterećenja koji je bio doslovno vrel. Probali smo i zamjenu paste, mijenjanje debele gume koja se nalazi na regulaciji napona, no stvari su ostale iste. Naša pretpostavka je da su problem registrirali i popravili s Deluxe modelom koji ima i drukčiji dizajn hlađenja. Razlika je upravo u debljini listića NB/VRM heatsinka kojih ne samo da ima znatno više, nego su puno tanji u odnosu na naš koji je masivan i problematičan za ohladiti nakon što se ugrije.