Hlađenje ploče je još jedna stavka na kojoj se nije štedjelo, tako da vidimo masivno hlađenje northbridgea, odnosno regulacije napona. Baš kao i ostatak ploče, oba bloka su prigodno dizajnirani kako bi se uklopili s ostatkom. To je novi dizajn hlađenja na ploči koji dosad nismo viđali na Gigabyteovim pločama, a on ga naziva – OC-Cool. Manji heatsink, mat-crne boje, koji se nalazi na southbridgeu (ICH) je dizajniran u obliku vijoreće zastave, uz dodatak narančastog umetka na kojem je natpis OC. Žica koju vidite da viri iz plastičnog dijela heatsinka služi za napajanje LE dioda u njemu – set od tri LE diode koje emitiraju blagu svjetlost. Hladnjak je pričvršćen s četiri vijka na ploči, a za prijenos topline je korišten thermal-pad koji se prostire preko cijelog čipa. Drugi dio hlađenja, onaj najveći, nalazi se kako smo rekli na northbridgeu i regulaciji napona. Baš kao i manji, veliki također koristi sličan, rebrasti dizajn koji navodno poboljšava protok zraka diljem ploče. Budući da su takvi prorezi na heatsinku, jedan dio zraka je umjeren prema I/O backpanelu (iz tog je razloga dio I/O limića perforiran), dok je drugi dio usmjeren prema PCI utorima. Kako bi se poboljšao prijenos topline, cijelom dužinom hladnjaka se prostire veliki plosnati heatpipe. Potez koji svakako pozdravljamo je ne spajanje NB i SB blokova, jer se SB sam po sebi slabije zagrijava. Kada bi se sve to zajedno spojilo heatpipeovima, blok na SB-u bi dodatno dobio na toplini sa hladnjaka NB-a i VRM-a.

Budući da se radi o velikom heatsinku, on je pričvršćen na ukupno sedam točaka. Četiri odlazi na prostor northbridgea gdje se nalaze četiri vijka, dok je ostatak, koji leži na regulaciji napona procesora i Uncorea, fiksiran plastičnim push-pinovima na tri mjesta. Ovakav nam potez nije jasan pošto se zaista radi o masivnom bloku koji bi trebao biti fiksiran ne samo isključivo vijcima, nego i na više mjesta kako bi nasjedanje na kritične elemente bilo adekvatno. To nažalost nije slučaj što ćete imati prilike i vidjeti na fotografijama skinutog hlađenja. Kao što vidite, hladnjak najbolje nasjeda na krajevima, dok je sredina nešto lošijeg pritiska. Ovo bi se dakako dalo popraviti zamjenom push-pinova vijcima, no to je opet druga priča. Kao i kod southbridgea, ovdje se također nalazi set LE diodica koje pridonose atraktivnosti ploče u radu. Prilikom rada na ploči, blok na southbridgeu ostaje mlak i topao na dodir, dok se blok na regulaciji napona, odnosno northbridgeu ipak više ugrije, pogtovo pri većim naponima procesora i northbridgea. Temperature na pasivi se kreću oko 50°C, dok se dodavanje ventilatora ona znatno smanjuje na srednjih 42-45°C, ovisno o opterećenju. Za usporedbu recimo, testna EX58-Extreme radi na 55°C na stock naponu, što znači da grdosija od hlađenja na ovoj ploči ipak nešto radi :). Za kraj još jedna stavka koja spada u OC-Cool kategoriju je ubacivanje zaista velikog broja priključaka za ventilatore. Naime, na ploči se nalazi ukupno sedam 4-pinska konektora, a svaki od njih je moguće regulirati softverski ili iz BIOS-a.

X58A-OC je opremljena s četiri PCI-E i jednim PCI utorom. Prvi i treći su pune propusnosti, dok su drugi i četvrti duplo manje – x8 propusnosti (fizički su x16 veličine, no pogledom na stražnju stranu PCB-a i kontakte u utorima vidjet ćete kako ih pola nedostaje). Ploča dolazi s podrškom za Nvidia 3-Way SLI te ATI 4-Way CrossfireX. Svaki PCI-E utor između sebe ima dvostruki razmak, tako da neće biti problema prilikom korištenja četiri dual-slot grafičke kartice. Ako koristite samo dvije, imate prostora za instalaciju i triple-slot grafičke kartice (kao što je recimo Asus GTX580 Direct CU II). Budući da ploča ne dolazi sa NF200 čipom, podrška za 4-Way SLI je izostavljena. S druge pak strane, ukoliko koristite četiri ATI-jeve grafičke kartice, konfiguracija PCI-E utora će biti razdijeljena između utora – x8/x8/x8/x8, dok ćete prilikom tri Nvidijine grafičke kartice imati konfiguraciju – x16/x8/x8. Osvrnimo se na stavku koju smo naveli na početku, a to je pozicioniranje prvog PCI-E utora. Budući da je trebalo nekako ugurati četiri PCI-E utora na ploču standardne duljine, prvi je postavljen preblizu northbridge hladnjaka. Problem nastaje što je upravo prvi x16 propusnosti, tako da ukoliko imate grafičku karticu pod LN2 ili čak s najobičnijim TR HR-03, montaža neće biti moguća jer će doći do konflikata (vijci s gornje strane kartice koji drže pot/hladnjak će smetati). Ako radite samo s jednom karticom to ne predstavlja toliki problem (jer ju uvijek možete staviti u treći PCI-E x16 utor), no kod korištenja dvije ili više, tada to postaje relevantna stavka. Kad smo kod toga, dotaknimo se još jednog fičera ove ploče, a to je OC-PEG. Radi se o dodatnim naponski konektorima koji se nalaze pored SATA portova – jedan sa svake strane. Radi se o naponskim priključcima koje inače viđamo kod napajanja SATA hard diskova, a postavljeni su pod kutem od 90° čime smanjujemo nered na ploči, ili u kućištu ako se nalazi unutar istog. Ovakav potez svakako pozdravljamo jer je najčešća praksa drugih proizvođača da takve konektore stavljaju posred ploče, odnosno u blizini PCI-E utora. Gigabyte ističe kako je potrebno koristiti dodatne naponske konektore ukoliko se koristi 4-Way CrossfireX. Kako smo spomenuli, diljem ploče se nalaze isključivo POSCap kondenzatori koji uz sve pozitivne strane ujedno olakšavaju izolaciju ploče za subzero overclocking. Ovo je naročito korisno ukoliko stavljate i grafičku karticu pod LN2. Svi koji su to ikad radili znaju koja je muka izolirati ploču između PCI utora jer se između svakog od njih najčešće nalazi mala vojska kondenzatora. Ovdje su te muke svedene na minimum, a izolacija će biti riješena u tren oka.

Na ploči se nalazi ukupno osam SATA konektora koji su postavljeni pod kutem od 90°. Tu je standardnih šest SATA 3Gb/s konektora crne boje koje pogoni Intelov southbridge – ICH10R podržavajući kreiranje RAID polja 0, 1, 5 i 10. Preostala dva siva konektora pogoni Marvellov 88SE9182 SATA 6Gb/s kontroler koji smo imali prilike vidjeti na G1.Assassin ploči. Ovo je definitivno bolje rješenje od starijih Marvellovih kontrolera, budući da ovaj dolazi sa dediciranim BIOS-om i najvažnije – koristi dvije PCI-E x1 stazice za prijenos podataka anulirajući time probleme s performansama koje su imali stariji kontroleri. Dolazi s podrškom za RAID 0 i 1. Kako smo spomenuli, pored SATA konektora se nalaze i dodatna dva naponska konektora za napajanje kod korištenja većeg broja grafičkih kartica. Na ploči se ne nalaze floppy ili IDE konektori, odnosno kontroleri za podršku istih. Budući da se ovdje radi o ploči dizajniranoj isključivo za overclocking (s naglaskom na 2D), možda ne bi bila loša ideja da se na nju ubacio upravo IDE kontroler preko čega bi mogli spojiti IDE disk. Zašto IDE disk? Budući da se ne nalazi na PCI-E sabirnici, preko njega bi se potencijalno mogla ostvariti veća frekvencija PCI-E sabirnice čija brzina znatno utječe na overclocking potencijal baseclock frekvencije procesora. Pogotovo jer se na ploči nalaze kako PCI utor, tako i dva PS/2 porta, čime bismo mogli ugasiti SATA i USB kontrolere te izvući maksimum iz ploče. No dobro, to su već sitnice.

Posljednja značajka je OC-Dual BIOS. Naime na ploči se nalazi dva 16 Mbitna BIOS čipa (s podrškom za 3TB+ diskove) te prekidač za prebacivanje između njih. Što znači da efektivno možete imati dvije različite verzije BIOS-a na ploči te isprobavati koji vam je bolji za koju namjenu. Recimo jedan vam je podešen za 2D testove, dok je drugi za 3D. Što bi bila overclockerska ploča da nema podrške za OC profile – na X58A-OC možete spremiti ukupno 16 profila – na svaki BIOS čip po njih osam. Pored svakog BIOS čipa se nalazi LED-ica koja označava koji je BIOS trenutno u funkciji. Svakako korisna stvarčica, koju smo prvi put susreli prije tri-četiri godine na Asusovoj Rampage Extreme kod koje se "prešaltavanje" radilo iz BIOS-a, dok se ovdje to izvodi ručno preko prekidača (koji se nalazi pored prvog dodatnog SATA naponskog konektora). Nabrojimo i ostale čipove na ploči – nuvoTon NCT2032D služi za kontrolu OC-Touch funkcija, odnosno tipki na ploči, a na njemu je programiran i profil za automatski overclocking procesora na 4GHz. iTE-ov IT8720 i Winbondov W83L786 služe za hardverski monitoring temperatura, napona, te regulacije brzine vrtnje ventilatora spojenih na ploči. EtronTechov EJ168A kontroler donosi podršku za USB3.0, Realtekov RTL8111E gigabitni kontroler pogoni mrežni sustav, dok njegov ALC889 codec nosi zvučni podsustav ploče. Od ostalih sitnica, tu su i neizostavni ASAT-ovi ASM1440 multiplekseri/demultiplekseri za elektronsko dijeljenje PCI-E stazica između PCI-E utora, te ICS9LPRS914HKLF generator takta. Nakraju nam preostaje za spomenuti pin-oute na ploči. Tu su S/PDIF_Out, USB2.0 (sa On/Off Charge funkcijom koja vam dopušta punjenje USB uređaja dok je računalo ugašeno), front-panel te front-panel audio headeri. Kao što se moglo očekivati, na ploči se nalazi nijedan eSATA konektor, kao ni FireWire, što ne vidimo kao neke minuse.

Za razliku od velike većine, ili bolje rečeno, svih ostalih ploča na tržišu, Gigabyte je napravio nešto drukčiji pristup prilikom izrade ovakve ploče, te smanjio opremljenost I/O panela kako bi uštedio na cijeni, odnosno uložio razliku u kvalitetnije komponente koje su bitne za ploču kao što je ova, najbolji primjer za to je spomenuta regulacija napona. Za overclockere i više nego dovoljno priključaka. Bilo kako bilo, navedimo što se to sve nalazi na backpanelu:

  • 1x PS/2 port za miša
  • 1x PS/2 port za tipkovnicu
  • 2x USB 2.0 porta
  • 1x RJ45 (LAN) port
  • 3x audio izlaza integrirane zvučne kartice
  • 2x USB 3.0 porta

Uz testiranu ploču ne dolazi ništa posebno po pitanju softvera a da već nismo spomenuli u našim recenzijama Gigabyteovih matičnih ploča. Najvažniji komadić softvera koji bi vam trebao biti potreban s ovom pločom je naravno – EasyTune. No obzirom na tipke koje se nalaze na ploči, skoro pa vam niti on neće biti potreban; izuzev kod mijenjanja napona pojedinim komponenti koje nije moguće korigirati preko spomenutih onboard tipki.

X58A-OC dolazi s klasičnim Awardovim BIOS-om na kojeg smo naviknuti već godinama, tako da su promjene spram prošlih X58 (pa i P55) ploča nikakve ili svedene na minimum. Gigabyte već neko vrijeme reklamira svoje ploče sa stavkom "Hybrid EFI Technology" što označava kako BIOS podržava diskove od 3TB i veće, i kombinira podršku za Touch BIOS, koji je trenutno prisutan samo kod njihovih Z68 ploča. Tu je i dalje stara caka sa Ctrl+F1 hotkeyem kojim pozivamo dodatne opcije za podešavanja, dok su prisutne kategorije ostale nepromijenjene. Nabrojimo ih ukratko prije osvrtanja na dostupne napone na ploči – MB Intelligent Tweaker (M.I.T.), Standard CMOS Features, Advanced BIOS Features, Integrated Peripherals, Power Management Setup i PC Health Status. Pritiskom tipke F11 pozivamo izbornik za spremanje BIOS profila, dok s F12 pozivamo onaj za učitavanje spomenutih. Ukupno je moguće spremiti osam profila (po svakom BIOS-u).

Gigabyte GA-X58A-OC
(dostupni naponi)



CPU Baseclock frekvencija Od 80 MHz do 200 MHz (u inkrementima od 0.1 MHz)
CPU napon Od 0.800 V do 2.200 V (u inkrementima od 0.005 V)
QPI/VTT napon Od 0.905 V do 1.950 V (u inkrementima od 0.005 V)
CPU PLL napon Od 1.505 V do 2.205 V (u inkrementima od 0.005 V)
PCI-E napon Od 0.850 V do1.705 V (u inkrementima od 0.005 V)
QPI PLL napon Od 0.750 V do 1.800 V (u inkrementima od 0.005 V)
IOH Core napon Od 0.850 V do 1.850 V (u inkrementima po 0.005 V)
ICH I/O napon Od 0.420 V do 1.785 V (u inkrementima po 0.005 V)
ICH Core napon Od 0.690 V do 0.810 V (u inkrementima od 0.005V)
DRAM napon Od 0.850 V do 2.505 V (u inkrementima od 0.005 V)

Iz gornjih screenshotova se da zaključiti ono što smo spomenuli – čitav BIOS, pa čak i M.I.T. dio za overclocking je ostao identičan onim kod prethodnih modela (G1.Assasin recimo, najnoviji primjer). U M.I.T. kategoriji se nalazi nekoliko sekcija – M.I.T. Current Status, Advanced Frequency Settings, Advanced Memory Settings, Advanced Voltage Settings, Miscellaneous Settings. Dok nas odmah u startu dočekuje kratki rezime BIOS verzije ploče, trenutne baseclock frekvencije, frekvencije procesora i memorije, ukupna veličina radne memorije, kao i trenutna temperatura procesora te napon istog pored onog od memorije. Prva – M.I.T. Current Status je monitoring sekcija koja je više manje opširnija verzija početnog M.I.T. ekrana. Nadalje, u Advanced Frequency Settings sekciji možemo podešavati množitelj procesora, QPI sabirnice i memorije, frekvenciju baseclocka i PCI-E sabirnice. Ovdje je moguće aktiviranje X.M.P. profila. Unutar ove se nalazi još jedna podsekcija – Advanced Core Features gdje podešavamo postavke procesora kao što je paljenje i gašenje Turbo moda, jezgri, te power saving opcija. U Advanced Memory Settings sekciji možemo podešavati sve postavke vezane za memoriju kao što je memorijski množitelj, paljenje X.M.P. profila, te naposljetku – podešavanje memorijskih latencija. U Advanced Voltage Control sekciji podešavamo sve relevatne napone (CPU, VTT, CPU PLL, PCIE, QPI PLL, IOH, ICH IO, ICH Core, DRAM…) i opcije kao što su razine Load-Line Calibrationa. Iskreno, možda smo očekivali i malo opremljeniji BIOS, kao što je to recimo onaj kod Asusove Rampage III Black Edition. On nam se zaista svidio, pogotovo sa predefiniranim Sweet Spotovima za baseclock, recimo. Ovakav layout i opcije nas prate već zaista dugo vremena (testna EX58-Extreme stara 3 godine ima gotovo identične opcije), ne bi škodilo da su ubacili koju dodatnu postavku budući da se ipak radi o overclockerskoj ploči.