Intel Developer Forum 2010

Kao što ste mogli čitati iz naših dnevnih izvješća s lica mjesta, ove smo godine prvi puta sudjelovali na Intelovom Developer Forumu u San Franciscu. Važan je to događaj na kojem Intel i njihovi najvažniji partneri iz IT industrije predstavljaju nove tehnologije i nova rješenja. U uvodu ćemo se kratko osvrnuti na konferenciju i događaje na njoj, a o najzanimljivijim stvarima koje smo vidjeli i čuli opširnije u daljnjem tekstu. IDF je trajao tri dana, od 13.9 pa do 15.9 ove godine. U ta tri dana Intel i partneri predstavili su pregršt novih tehnologija i proizvoda, te najavili nadolazeće trendove i tehnologije. Tri smo dana slušali kako Intel zaokreće u svojoj filozofiji i kako se iz proizvođača mikroprocesora pretvara u pružatelja kompletnih usluga i rješenja. Tome svakako pridonose i posljednje akvizicije Infineonovog Wireless odjela, Texas Instrumentsovog cable modem odjela i McAfee-a. Upitan, hoće li ih biti još, Ottelini je odgovorio kako su za sada završili sa kupovinama, ali ako se ukaže prava prilika neće ju propustiti. Količina gotovine kojom raspolažu je i nakon svih sudskih nagodbi i nakon svih akvizicija još uvijek vrlo velika. Ta količina novca prvenstveno dolazi od procesora za desktope i servere i na njih definitivno neće zaboraviti u narednom periodu, premda se sve više, kao što smo vidjeli okreću i drugim stvarima.

Konferencija se tradicionalno održavala u Moscone West centru. Razvojni inženjeri, inovatori, novinari i ostali sudionici su u tri dana imali priliku sudjelovati na uvodnim govorima Intelovih čelnika, vidjeti i isprobati nove tehnologije te razmjenjivati iskustva. Intel je pripremio čak 225 sati predavanja i tehničkih seminara, 280 demoa, a jedna trećina govornika je bila iz industrije, a ne samog Intela. Jedan dan prije službenog početka, zaposlenici Intel Labsa su novinare upoznali sa tehnologijma budućnosti na kojima trenutno rade. Predstavljanje je otvorila šefica Labsa Genevieve Bell, koja je u zanimljivoj i duhovitoj prezentaciji predstavila način razmišljanja i smjer prema kojem Labsi idu, te kakve tehnologije razvijaju. Horst Haussecker, direktor Experience Technologies-a prisutnima je podrobnije prezentirao tehnologije na čijem razvoju rade, a koje će kroz nekoliko mjeseci ili godina postati dostupne korisnicima. Nakon izlaganja, novinari su imali priliku uživo vidjeti tehnologije o kojima je bilo riječi. Nama se najzanimljivija i ona koja je najbliža realizaciji činila Mobile Agumented Reality tehnologija koja na nov način kombinira nekoliko različitih i trenutno dostupnih tehnologija u svrhu identificiranja svjetskih znamenitosti. Ideja je da svojim mobilnim uređajem poslikate znamenitost (zgradu, kip, most) o kojoj ništa ne znate, nakon čega se u pozadini vaša fotografija uspoređuje sa Googleovom bazom fotografija, uređaj putem GPS-a određuje lokciju, te se nakon uspješne identifikacije na vašem uređaju otvara Wiki stranica sa svim informacijama.

U svom uvodnom govoru prvoga dana konferencije, Paul Ottelini je nagovijestio promjene koje se se događaju u Intelu. One uključuju napuštanje klasičnog koncepta Intela kao proizvođača čipova i prelazak u pružatelja kompletnih usluga i rješenja. Intel uvodi i novu "Smart" filozofiju koja uključuje desktop PC-e, pametne osobne uređaje, pametne telefone, pametne TV uređaje, pametne informativne i uređaje za zabavu u automobilima, pametna rješenja za digitane potpise i pametno upravljanje potrošnjom energije u domaćinstvima. Desktop PC sada uz pomoć nove Sandy Bridge arhitekture postaje centralni kućni sistem, a svaki član obitelji imati će svoje računalo bilo u obliku netbooka, pametnog telefona ili nečeg trećeg kojim će se spajati na taj centralni sistem. David "Dadi" Perlmutter se detaljnije osvrnuo na novu desktop arhitekturu koja donosi više procesne moći te integrirano grafičko rješenje. Drugog dana IDF-a fokus je stavljen na Atom proizvode, te na pokretanje Intelovog AppUp centra za mobilne aplikacije. Atomi će prema Intelovim ambicijama u narednom periodu prodrijeti u gotovo sve sfere ljudskog života. Treći je dan pak bio rezerviran za Intel Labs i tehnologije budućnosti. Uvodni je govor održao Justin Rattner, direktor Intel Labsa, u kojem je bilo riječi o kontekstualnom računalstvu. Izjavio je kako budućnost računalstva leži u bogatoj, okruženjem uvjetovanoj korisničkoj interakciji s tehnologijom, a kako bi tu izjavu potkrijepio dokazima na pozornicu je redom pozivao suradnike koji svojim sadašnjim radom oblikuju tu budućnost. Rattner je opisao kako će prepoznavanje okruženja iz temelja promijeniti način na koji radimo s informacijskim uređajima i uslugama koje oni nude te način na koji ih doživljavamo. Najavljeno je i kako će računala do 2020. godine biti jednako kompleksna kao i ljudski mozak, u što svakako nije teško povjerovati. Toliko u ovome uvodnom dijelu o samom tijeku konferencije. U nastavku se malo više bavimo novom Sandy Bridge arhitekturom, te ostalim novotarijama koje smo vidjeli na IDF-u.

Premda Sandy Bridge procesori još par mjeseci neće na police dućana, ta je nova Intelova arhitektura bila jedna od centralnih tema IDF-a. Sandy Bridge je arhitektura kojom Intel ulazi u tzv. Smart fazu računalstva. Prvi je to procesor koji u potpunosti integrira grafiku sa centralnim procesorom. Uz to, ta je grafika napredovala i znatno je moćnija od prethodne generacije. Prvi je puta i da je grafička jezgra uhvatila korak u proizvodnom procesu sa CPU-om, pa je zajednički proizvodni proces 32 nanometarski. Također, Intel je priremio i malo iznenađenje u obliku zasebnog media transcodera ugrađenog u jezgru što znatno poboljšava njegove multimedijalne sposobnosti. Intel ovo naziva "Visibly Smart" rješenjem koje donosi procesiranje media sadržaja, Stereoscopic 3D Blu-Ray tehnologiju, povećanje kvalitete slike, WiDi (Wireless Display) tehnologiju, mainstream 3D igranje i Advanced Vector Extensions (AVX) tehnologiju. Na ovome je procesoru po prvi puta zajedno radilo više razvojnih timova koji su se susreli sa dosta izazova, ali i prilika za zajedničko rješavanje problema s obzirom da su sada po prvi puta radili ispod istoga krova. Sandy Bridge su tako zajednički razvili tim iz Izraela koji je i do sada radio na procesorima Core arhitekture, te Kalifornijski tim za grafiku.

Sandy Bridge je posljednji Tock u Tick-Tock fazi koju Intel koristi još od Penryna. To znači kako je proizvodni proces ostao isti kao i u prethodnoj generaciji procesora, a promijenjena je arhitektura. Najveća novost, svakako je potpuna integracija grafikog procesora i zasebnog media transkodera uz jezgru CPU-a. Ovakva je integracija zahtjevala i drugačiji pristup u izradi pa je Intel tako koristio Ring Bus arhitekturu koja dozvoljava skalabilnost (jednostavno dodavanje ali i uklanjanje elemenata) te omogućava pristup LLC (last level cache) priručnoj memoriji kako procesoru, tako i media transcoderu te grafičkoj jezgri. Kako sami priznaju, korištenje ove tehnologije im se pokazalo kao pun pogodak i silicij je ispao bolji od očekivanja. Dublje analize tehnologije ćemo ostaviti za sami launch proizvoda, a o nekim detaljima za sada ne smijemo ni pisati. U svom predavanju, Tom Piazza, Intelov direktor za grafiku, naglasio je kako je najvažniji dio odrađen implementacijom AVX-a, optimizacijom shadera za media sadržaj, ugradnjom visoko paraleliziranog media transkodera, dozvoljvanjem pristupa LLC-u grafici te implementacijom Turbo-a u grafiku. Kada smo se već dotakli Turba pojasnimo kako on sada radi na ponešto drugačijem principu. Turbo se način rada (podizanje množitelja do određene razine u svrhi povećanja takta procesora ili grafičke kartice), naizmjence izmjenjuje između grafike i CPU-a. Ne mogu dakle oba istovremeno raditi u Turbo modu, a on po prvi put nije limitiran TDP-om nego samom temperaturom čipa. Sve dok procesor radi u određenom temperaturnom režimu Turbo podiže takt procesora ili grafike i preko standardno određene Turbo frekvencije. Jasno je kako će dobar hladnjak ovdje biti vrlo bitan, no treba znati kako su vremena djelovanja tog nazovimo ga Overdrive Turba vrlo malena - riječ je naime o svega nekoliko sekundi takvog rada, prije nego procesoru poraste temperatura. Potrebno je naglasiti i kako grafička jezgra radi na odvojenom Power Planu od centralnog procesora što joj omogućuje rad na neovisnoj vrijednosti napona. Izvršne jedinice grafike doživjele su velike promjene u odnosu na one prethodne generacije te sada donose dvostruko veću propusnost. Podržani API je DX10.1, a upitan zašto nema DX11 podrške, Piazza je vrlo kratko odgovorio protupitanjem - Ima li pravih DX11 igara danas na tržištu? Jasno je kako Intelu nije prioritet "ganjati" podršku za najnovije API-e zbog manje snage grafike koja je još daleko od toga da iole priprijeti diskretnoj grafici. Kao što ste već vjerojatno čitali, klasičan overclocking podizanjem FSB-a je mrtav (ili drastično limitiran) zbog činjenice da je generator takta integriran u sam čipset i u većini slučajebva zaključan na 100MHz. Za utjehu, ostaju nam K modeli koji će imati otključan množitelj i dolaziti po relazivno prihvatljivim cijenama. Nove tehnologije koje platforma donosi su i AMT 7.0 (omogućuje udaljeni pristup računalu od strane administratora), te AES standard enkripcije. Samo imenovanje procesora biti će vrlo slično dosadašnjem. Imati ćemo dakle Core i7, i5 i i3 procesore sa prefiksom 2 ispred broja, koji označava drugu generaciju Core arhitekture.

Uz prve primjerke procesora, vidjeli smo i prve ploče namijenjene udomljavanju istih. Na gornjoj slici vidimo Intelovu DP67BQ "Burrage" ploču, koja će biti u vrhu ponude. Kontrola napajanja je 4 + 2 fazna, a hlađenje ju u potpunosti pasivno. Mehanizam za pričvršćivanje procesora na LGA1155 ležišta je isti kao i kod LGA1156, a ploča ima 4 DIMM utora za memoriju, dva PCIe x16 utora za grafiku, 8-kanalni zvuk, šest SATA portova (dva plava su sa SATA III podrškom) i jedan eSATA. Za dodatna proširenja tu su i tri PCIe x1 i dva PCI utora. U skladu sa činjenicom da Intel u 6 seriji čipseta ne podržava USB3.0 je i pojava NEC-ovog USB3.0 čipa na PCB-u. Naprednijim korisnicima će se svidjeti tipke za paljenje i resetiranje, te LED dijagnostika (pored četvrtog DIMM utora). Zanimljivost je i da ova ploča nema video izlaza.

Uz ATX ploču, Intel nam je pokazao i mini ITX LGA1155 ploče. Na slici iznad vidimo četiri mini ITX ploče, od čega su dvije sa LGA1155 podrškom. MSI-evu je lako prepoznati po sivim memorijskim utorima i sivo lakiranom LGA1155 mehanizmu. Video izlaza su dva, VGA i HDMI. DisplayPortu ni traga, a Intel to objašnjava činjenicom kako je DP još uvijek relativno skup. Ploča donosi i dva DIMM utora za DDR3 memoriju, četiri SATA utora, a zbog štednje prostora baterija se nalazi na kućištu audio konektora. Za napajanje ploče strujom zaduženi su 24 pinski ATX utor, te jedan 4 pinski ATX 12V utor. Intelova je ploča vrlo slična, a razlikuje se po PCIe utoru i podršci za USB3.0. Intelaši su se pohvalili i tvorničkih hladnjakom smanjenih dimenzija namijenjenom 45W procesorima. Jasno je kako su zbog smanjenja potrošnje i zagrijavanja mogli smanjiti i hladnjak, pa uz nove multimedijalne mogućnosti Sandy Bridgea ovo postaje minijaturna i moćna platforma za HTPC i slične primjene.

Gigabyte je demonstrirao svoj primjerak ploče sa P67 čipsetom GA-P67-UD5A. Vidimo kako je ova ploča malo naprednijeg dizajna od Intelove DP67BQ, a novost je što Gigabyte prelazi na novu kombinaciju boja (crno-siva) u izradi svojih top modela. Napravljena je na Ultra Durable 3 tehnologiji sa dva puta više bakra nego inače unutar PCB-a. Poprilično nevjerojatno zvuči činjenica kako ploča ima čak 20 faznu kontrolu napajanja sa Dual Power preklapanjem. Hlađenje je pavivno sa kombinacijom tri aluminijska heatsinka i jedne toplovodne cijevi a proteže se preko PWM dijela i P67 čipa. Sandy Bridge podržava dvokanalnu DDR3 memoriju, pa su u skaldu s time tu četiri DIMM utora. PCIe x16 utora su tri (od čega dva dolaze sa SLI i CrossFire podrškom), PCIe x1 dva a tu su i dva PCI utora. Prvi PCIe x16 utor radi na x16 brzini, drugi na x8 a treći na x4. Šest je SATA utora, a dva bijela su ujedno i SATA III kompatibilni. Baš kao i kod Intelove ploče, Gigabyte nudi USB3.0 podršku preko NEC-ovog kontrolera. Ploča ima poveći Power gumb, te dva manja (Reset i CMOS reset) na PCB-u, a za razliku od Intelove ploče nema LED dijagnostiku. No, kao što se sa PCB-a vidi ovo je tek 0.3 revizija ploče, pa se do finalne izvedbe još ponešto može i izmjeniti.

Intel je demonstrirao i prijenosna računala pogonjena Sandy Bridge procesorom, a ponajiše su se hvalili njihovim multimedijalnim i grafičkim mogućnostima. Na zasebnoj smo prezentaciji zaigrali Starcraft II, koji je na 12x8 rezoluciji i na Low postavkama jednostavno letio. Za usporedbu su nam dali prijenosnik iz starije generacije na kojem je bila diskretna grafika i moramo priznati da razliku u peformansama nismo primjetili. Kod Sandy Bridgea se sve bazira na multitasking mogućnostima, i to je još jedna strana kojom su se posebno hvalili. Demonstracija je uključivala prijenosnike opremljene entry level četverojezgrenim Clarksfield i Sandy Bridge procesorima. Uz nekoliko otvorenih Flash internetskih stranica, uključujući i jednu Flash igru, pokrenuli su obradu hrpe 10Mpix fotografija u Picasi direktno sa memorijske kartice. Ne moramo posebno niti naglašavati kako je Sandy Bridge briljirao i pojeo za doručak Clarksfileda. Uz prijenosnike, demonstrirali su i desktop mašine, te su na njima vrtili napredna softverska rješenja. Jedno od njih je uključivalo i huperLabov nadzorni sistem koji prati događaje unutar zadanih parametara (okvira) u prostoru (face detection, vehicle flow counting, people flow counting, virtualne ograde, detekcija ostavljenih predmeta, prepoznavanje registarskih tablica, prepoznavanje otvorenog plamena itd.). Pokazali su kako je na prijenosniku opremljenom Sandy Bridge procesorom sa integriranom grafikom moguće igrati Starcraft II igru i simultano snimati napredak kroz nju, a nakon toga snimljeni materijal uploadati na neki od video servisa. Način igre svog kolege su svi zajedno prokomentirali putem video konferencijskog poziva enkriptiranog u realnom vremenu na velikom ekranu putem WiDi (Wireless Display) tehnologije koja omogućuje prebacivanje video materijala sa prijenosnika na televizor bežičnim putem. Uz ovo vidjeli smo i performanse overclockiranog K Sandy Bridgea na čak 4.9GHz na zraku. Konkretne performanse nemamo jer smo gledali Cinebench 11.5 test, ali bez završnih rezultata. Odokativnom smo metodom procijenili kako je posao odrađen vrlo vrlo brzo.

Uz prijenosnike i desktope, pokazali su i prve Sandy Bridge servere. Na slici iznad vidite dvo procesorski sistem koji donosi ukupno 16 fizičkih, odnosno 32 logičke jezgre, te integrirani 6Gbps SAS. Integracijom 6Gbps SAS-a su reducirali kompleksnost ploča, a samim time i krajnju cijenu. Za ove je servere odabrana i LR-DIMM (Load Reduce) memorija proizvođača Inphi i Samsung, koja povećava ukupnan memorijski kapacitet servera, te brzinu same memorije koristeći memorijske buffer čipove. U 2011. godini se na tržištu očekuju Sandy Bridge-H2 procesori namijenjeni jedno procesorskim serverskim sustavima, te Sandy Bridge-EP procesori namijenjeni dvo procesorskim sistemima. Nakon 2011. godine na tržište stižu najjači Sandy Bridge-EX procesori za četvero i više procesorske sisteme. Cijeli line up će u budućnosti biti zamijenjen Ivy Bridge procesorima na novom proizvodnom procesu, baš kao što će biti i sa desktop te mobilnim procesorima. Kao zaključak čitavog predstavljanja Sandy Bridge platforme je da naš voljeni desktop PC neće nikako nestati ili biti potisnut sa strane. Intel ga uz sve stvari koje obavlja danas vidi i kao vašu igraću konzolu budućnosti, kao vaš interaktivni portal prema svijetu, kao vašeg osobnog trenera, te naposlijetku kao vašeg osobnog doktora.

Malo o Atomu

Atom posvuda i u svemu! U automobilima, pokretnim reklamama, u vašem kardio stroju u teretani, u poljoprivrednim strojevima, u supermarketima, u industriji i tako bi mogli još dugo nabrajati. Otprilike tako Intel najavljuje prisutnost svoje Atom platforme u gotovo svim sferama života. Da bi te tverdnje potkrijepili dokazima danas imaju pet različitih arhitektira Atoma na raspolaganju kupcima. D serija je namijenjena entry-level desktop računalima, N serija netbookovima, Z serija tabletima i handheld uređajima, CE serija potrošačkoj elektronici i na kraju E serija koja je namijenjena embedded sistemima. Upravo ovu posljenju, Intel je predstavio na ovogodišnjem IDF-u. Atom E600 SoC (System on a chip) arhitektura (ranije poznata kao Tunnel Creek), namijenjena je, kao što smo rekli, embeded sistemima. E600 SoC-a donosi fleksibilnu arhitekturu zbog korištenja open interconnect strukture koja omogućuje njegovo korištenje u velikom broju uređaja - sistemima za zabavu u automobilima, IP telefonima, Smart grid uređajima namijenjenim kontroli raznih uređaja u kućanstvima, vojnoj i medicinskoj industriji, printerima, itd. Procesori E600 serije rade na brzinama od 0.6GHz do 1.6GHz, imaju TDP od 2.7 pa do 3.9W te dolaze u 676-ball FCBGA pakiranju. Novi je i Platform Controler Hub naziva EG20T, TDP-a od 1.55W.

Riječi je bilo i o Stelartronu, konfigurabilnom Atomu baziranom na E600 i Altera FPGA multi-chip pakiranju. Uz E600, najavili su skori izlazak Atoma CE4200 serije (Groveland), tj. sljedeće generacije CE SoC-ova koja omogućuje 3-D-TV video, “sync-and-go” (H.264 podrška) i pametne sposobnosti upravljanja potrošnjom električne energije (gašenje pojedinih dijelova čipa), što će biti od koristi za Smart TV sisteme. Uz to najavljena je i nova Oak Trail platforma koja bi u netbookovima trebala zamijeniti sadašnju Pine Trail.

Predstavljanju su prisustvovali i predstavnici drugih kompanija. Microsoft je najavio korištenje Windows Embedded Standard 7 i Windows Media Center sistema na Intelovoj arhitekturi, te su demonstrirali prototipe uređaja od Acera i Asusa. Dell je premijerno pokazao, svoj nadolazeći Inspirion Duo netbook/tablet koji će se pojaviti kasnije ove godine. Najavljeni su i proizvodi na nadolazećoj Oak Trail arhitekturi, a demonstrirani su i mobilni uređaji ExoPC sa Microsoft Windows Embedded Standard 7 OS-om, a WeTab njemačke kompanije WeTab sa MeeGo OS-om, te zanimljivi Cisco Cius pokretan Androidom. Posebna atrakcija bio je i električni motor opremljen računalom koje je bazirano na Atom platformi. Računalo nadgleda sve parametre rada motora i šalje ih timu u pitstop na analizu. Atom je dakle vrlo blizu da postane sveprisutan. Sljedeći koraci su snižavanje proizvodnog procesa sa sadašnjeg 45nm (Bonnell) u 32nm (Saltwell), a zatim u 22nm.

U prolazu kroz Intel Advanced Technology & Intel Labs zone

Advanced Technology Zone je bio poseban dio namijenjen predstavljanju i demonstraciji rada tehnologija u dolasku. Tehnologija koja će zasigurno vrlo brzo zaživjeti je i WiDi ili ti Wireless Display. Predstavljena je još na ovogodišnjem CES-u, a riječ je o tehnologiji koja bežičnim putem (802.11n WiFi ) šalje multimedijalni sadržaj sa laptopa na TV. Kao prijemnik se koristi Netgearov Push2TV (PTV1000) adapter koji se na TV spaja putem HDMI-a. Laptopi sa Intelovom WiDi tehnologijom već se nalaze na tržištu pa će ova tehnologija uskoro ostvariti široki prodor na tržište. Maksimalna kvaliteta videa koji je moguće prenijeti na ovaj način je 720p, a zbog MPEG2 kompresije slika ponekada i nije najidealnija. Uz to, reprodukcija zaštićenog materijala (poput Blu-Raya) nije moguća.

LightPeak tehnologija donosi povezivost uređaja optičkim kabelima propusnosti do 10Gb/s koji su na krajevima spojeni u perifernu sabirnicu uređaja. Ova je tehnologija zamišljena kao zamjena za SCSI, SATA, USB, FireWire, PCI Express i HDMI. Demostracija rada Light Peaka je bila veza između kućnog NAS uređaja, te računala i televizora, pri čemu se prosječna brzina transfera kretala oko 770MB/s. Uz ovakvu, nazovimo ju kućnu primjenu, Light Peak će se naći i u poslovnoj. Sadašnjih 10Gbps u sljedećem će razdoblju (so 2020.) zamijeniti veze brzine do 100Gbps. Tehnologija podržava višestruke protokole preko jednog kabela te lančano vezivanje različitih uređaja.

Intel Labs je u zasebnom prostoru uz svakodnevnu nagradnu igru (dijelili su iPod-e), demonstrirao i neke tehnologije budućnosti na kojima rade. Neke od njih vjerojatno neće ugledati svjetlo dana, no neke zasigurno hoće. Jedna od njih, Silicon Photonics je još daleko od svakodnevne primjene ali je izuzetno zanimljiva. Fotoni bi u budućnosti mogli zamijeniti elektrone u integriranim krugovima, tj. mikroprocesorima ali i za komunikaciju između dva ili više mikroprocesora. Intel je uvjeren kako je to tehnologija budućnosti i nužnost za opstanak i produženje Mooreovog zakona. Hibridno napajani laptopi su svakako vrlo blizu realne primjene, a kombinacije napajanja su vrlo velike. U doglednoj bi budućnosti tako moglo proći i par dana bez potrebe spajanja prijenosnika na punjač.

Jedan od problema koji se stvara u komunikaciji matične ploče i svih ostalih komponenata prikopčanih na nju je i veliki put koji struja mora prijeći bakrenim vodovima. Na tome dugom putu se dio struje pretvori u toplinu čime se smanjuje efikasnost. Intel u svojim nastojanjima potpune ili djelomične eliminacije toga efekta testira i direktne veze izmešu komponenata. Na prvoj slici vidimo tanke vodove u trakama koje koriste za vezu između komponenata, a na drugoj testne sisteme gdje se tehnologija testira u praksi. Ne bojte se, još jedno vrijeme će te zasigurno "štekati" svoju grafičku ili RAM module u utore za to predviđene a ne ih spajati nekakvim kabelima.

Labsi su demonstrirali i FPGA-bazirani emulatorski sitem koji omogućuje korisnicima izvođenje i testiranje aplikacija na 4x5 mreži gdje su uređaju povezani međusobno (svatko sa svakim). Mreža sadrži ukupno 18 vektoriziranih jezgri (od kojih svaka vrti 4 threada), threads) i koristi skalabilnu low-latency router arhitekturu velike propusnosti. Ovakav emulator pruža istraživačku platformu na kojoj se istražuje sljedeća generacija on-die među veza koristeći računske aplikacije sa realnom propusnošću pod pravim OS-om u jednostrukom cache-koherentnom adresnom prostoru. Osim ovoga pokazali su i tehnologiju poboljšanja zvuka koji se prenosi preko IP-a na kojoj intenzivno rade i koja bi brzo mogla u primjenu.

Od ostalih smo stvari prikazanih na IDF-u imali prilike vidjeti i Classmate PC. To je zapravo konfigurabilni netbook namijenjen djeci do osam godina. Za njega se može odabrati više različitih Atom procesora, individualna količina radne memorije, te se može birati između klasičnog tvrog diska ili SSD-a. Dva su modela, klasični clamshell i tablet/netbook varijanta, a posebnost je to što su vrlo izdržljivi te podnose pad sa 60-tak centimetara. Cilj je naravno najmlađima približiti pojam računala, ali ih pri tome i zabaviti. I u Americi i u Europi se već distribuiraju putem škola, a cijena nam nije poznata.

Uz ADT zonu, poseban dio bio je rezerviran i za SMART TV rješenja. Tu su Intelovi partneri pokazali svoja rješenja za budućnost televizije. Acer i Asus su tako pokazali svoje set-top-boxeve nazvane Companion Box. Bazirani su na Intelovom Atom CE4100 SoC hardveru, a operativni sistem je Windows Embedded Standard 7 koji "vrti" poboljšanu verziju Windows Media Centra. HD mogućnosti osiguravaju hardverski video i audio dekoderi, integriran je OTA (ATSC i DVB-T) tuner, a izlaz je 1080p kvalitete. Digital Keystone Maelstrom je pokazao distributer digitalnog sadržaja za PC, TV, tablete, pametne telefone i ostale uređaje u digitalnom domu. Technicolor je pokazao MVC 3D video čija je glavna značajka dekodiranje pune 1920x1080p reuolucije po oku, tj. podrška za Blu-ray 3D MVC profile.

Google TV kao najzvučnije ime, projekt je Intela, Googlea, Logitecha i Sonya. Softverska je to platforma za set-top boxeve i HDTV bazirana na Android operativnom sistemu. Platforma proširuje iskustvo Interneta na TV-u koriteći Googleov Chrome pretraživač i Adobeov Flash, pa će korisnici sada osim gledanja video materijala sa raznih video servisa moći uživati u svim "čarima" interneta na svom TV-u. Logitech se pobrinuo za hardver u obliku set-topa i daljinskog upravljača.

D-Link je predstavio Boxee Box rješenje bazirano na CE4100 SoC-u koje također donosi puno iskustvo 1080p Interneta na vaš TV putem QWERTY daljinca. Zanimljiva nam se učinila PrimeSenseova Natural Interaction tehnologija koja nam omogučuje upravljanje televizorom i svim njegovim mogućnostima pokretima ruke. Stvar je vrlo jednostavna, kamera snima vaše pokrete a softver ih prebacuje u računalu/TV poznat jezik nakon čega se počnu mijenjati TV kanali ili ostali multimedijalni sadržaji. Možemo samo zamisliti koliko će mahanja biti pred televizorom i kako će to ovaj shvatiti kada se ljepši i grublji spol pograbe oko TV programa.

Amino, IPTV specijalist, predstavio je svoj novi proizvod baziran na Atom platformi i MeeGo operativnom sistemu - MeeGo TV. Njihov je STB također baziran na CE4100 SoC arhitekturi, sa podrđkom za dvokanalnu DDR2 i DDR3 memoriju brzina 800MHz i 1333MHz. Ovo će im rješenje pomoći u pristupo velikim telco pružateljima usluga. Tko zna, možda jednoga dana i naši operateri u ponudi budu imali amino uređaje.

Netbookovi su bili neizbježni na ovakvom Intel eventu, a jedan ih je štand okupio većinu. Intelovi partneri su pokazali najnovije proizvode bazirane na Pine Trail-M arhitekturi i MeeGo, Windows i Linux operativnim sustavima. Svi glavni igrač su bili prisutni - Acer, Asus, Dell, LG, HP, Samsung, Sony itd. Uz njih smo ponovno mogli vidjeti Classmate PC koji se ponosno šepurio kao najčvršći u društvu. On nam se sve više čini kao idealan izbor i za nas, a ne samo djecu :)

Poseban prostor bio je postavljen za proizvođače embedded rješenja, pa smo tu tako vidjeli i već pomalo zaboravljeni DFI kojemu je OEM i embedded ipak "core bussines". Između ostalog su pokazali svoju DP908-B Micro COM Express ploču namijenjenu embedded sustavima a kompatibilnu sa Intelovim LV i ULV Core i7 i i5 procesorima. Zanimljiva je bila i MEN-ova prva CompactPCI Serial CPU ploča sa podrškom za Core i7 procesor namijenjena industrijskoj primjeni. Uz to, vidjeli smo i ADLinkov aTCA-6150 dual Xeon L5638ploču za blade server, zatim još jedan COM Espress modul u režiji congateca sa podrškom za Core i7 procesor, te Portwellova i Inotechova Intel Atom E6xx rješenja. Devexel Technology je pokazao Pico-ITX rješenje bazirano na Atomima E6xx generacije.

I Samsung je bio prisutan sa svojim proizvodima, a najzanimljiviji su nam bili novi "pametni" telefoni Galaxy S sa 16GB moviNAND i 16GB microSD karticama, Barnes & Noble Nook e-Book čitač i kolekcija NAND, eMMC, MCP i microSD čipova i kartica. Među njima se posebno isticao NAND MLC čip kapaciteta 512Gb ili ti 64GB.

Drugi svjetski proizvođač memorijskih čipova Hynix, kao jedan od glavnih sponzora konferencije, ponosno je pokazao svoju liniju proizvoda. Za početak smo uočili memorijske module namijenjene serverima među kojima se ponosno šepurio DDR3 LR-DIMM modul kapaciteta 16GB i brzine 1333MHz koji radi na 1.35V. Uz to, pokazali su i visokokapacitetne HSRDIMM, VLP RDIMM i UDIMM ECC module. Mjesto rezervirano za NAND Flash memoriju dijelilo se na Small i Large Block SLC čipove, Large Block MLC čipove, e-NAND, microSD i SSD-e. Large Block SLC čipovi su evoluirali do gustoće od 2Gb po jednom čipu, dok su Large Block MLC čipovi došli do 128Gb QDP (Quad Die Package). Najgučća micrSD kartica je kapaciteta 16GB.

Dvije proizvodne grane smo prošli, a ostaju nam još rafička memorija i desktop PC memorija. Grafička se još uvijek proizvodi u staroj DDR2 verziji, zatim u nešto novijim DDR3 i GDDR3 te u najnovijoj GDDR5. Najveći kapacitet po čipu osiguravaju 2Gb verzije (256MB), dok većina današnjih grafičkih kartica koristi 128MB čipove. Sa strane UDIMM i SODIMM modula i nije bilo većih iznenađenja a najzanimljiviji je bio SODIMM modul ukupnog kapaciteta 4GB brzine 1600MHz pri CL11-11-11.

Kao važan Intelov partner, Microsoft je pokazao svoj internet pretraživač devete generacije u Beta verziji. Nije nam u potpunosti jasno lansiranje Beta verzije, no eto novi IE 9 je tu. Demonstracija rada je uključivala mogućnosti renderiranja grafike novog u odbosu na stari IE. Kao što vidimo sa slike, IE 9 grafički test vrti u 60 FPS-a dok stari IE 8 isti posao obavlja sa tek 3 FPS-a. Razlika je u tome što IE 9 koristi i grafičke resurse računala, pa u ovome slučaju na Sandy Bridgeu radi znatno brže u odnosu na IE 8 koji koristi isključivo procesorsku snagu.

Ovogodišnji je IDF dakle ponudio zanimljiv presjek demonstracija novih tehnologija i predavanja na kojima su svi sudionici od novinara pa do razvojinh inženjera mogli saznati što su nam to Intel i partneri namijenili za bližu ali i onu malo dalju budućnost. Konkretne informacije o samim proizvodima baziranim na Sandy Bridgeu nažalost nismo dobili (premda oni već dugo kruže internetskim prostranstvima), ali i sam uvid u tehnologiju nam je dao tema za razmišljanje dok isčekujemo prve procesore i ploče i u našem labu :)