Internet putem satelita

Broadband Internet u nas još uvijek nije zaživio, glavi razlog tome su velike cijene veza na Internet i činjenica da HT još uvijek ima monopol. Iako je ISDN konačno doživio premijeru u Hrvatskoj, i svakako je dobrodošla promjena na bolje, svima nam je jasno da je to samo usputno rješenje. 128kbps nije dovoljno za današnje multimedijalne aplikacije na Internetu. Već i sami downloadi drivera znaju biti glomazni (npr. 30-tak MB za LiveWare 3.0 drivere za Soundblaster Live! seriju kartica), a i cijena formirana prema satu korištenja krajnje je neprimjerena za Internet. Nitko ne plaća cijenu veze na Internet prema vremenu trajanja, već prema propusnosti, brzini i eventualno količini prenesenih podataka.

U segmentu tržišta kućnih korisnika i manjih tvrtki svoju ulogu prepoznala je tvrtka EuropeOnline i po uzoru na američku tvrtku Hughes i njihovu uslugu DirecPC ponudila je korisnicima na području europe uslugu broadband Interneta pod nazivom Internet Via the Sky. Komunikacija se zasniva na broadband download kanalu i povratnom kanalu kojeg korisnik zasniva na fiksnoj mreži, poput dial-up pristupa modemom ili preko ISDN-a. Povratni kanal može biti malog bandwidth-a jer njime se šalju iskljucivo zahtjevi i potvrde o pristiglim paketima, recimo okvirno za pola sata rada sveukupni promet preko modema teško da će prijeći 100kb, a pritom možete preko satelita bez problema povući 30-40 MB.

Dakle pristup Internetu preko satelita ne oslobađa vas troškova koje i inače imate (pristup modemom) ali za uzvrat nudi velike brzine downloada, praćenje satelitskih audio i video programa te mnoge druge sadržaje. Od opreme za korištenje ove usluge trebat ce vam:

• Satelitska antena (min. promjera 60cm) s LNB-om
• DVB dekoderska kartica
• PC računalo (min. Pentium 133Mhz)

Shema satelitskog pristupa Internetu

Za potrebe ovog članka isprobali smo dvije najpopularnije DVB kartice iz ponude tvrtke Clark d.o.o. :

• Cyberstream SAT1
• Clark Net DVB-S

Izgled Cyberstream SAT1 kartice

Izgled Clark Net DVB kartice

Prema ovim specifikacijama možemo zaključiti kako su kartice vrlo slične, samo što Cyberstream SAT1 ne nudi uslugu prijema satelitskih TV programa i nema podršku za Linux. Kako onda opravdati veliku razliku u cijeni? Opis ovih dviju kartica podijelili smo u nekoliko skupina:

Oprema

Uz Cyberstream karticu dolazi CD sa driverima, opširni manual sa detaljnim uputstvima za instalaciju i konfiguraciju koji zavrijeđuje svaku pohvalu. Clark Net DVB kartica dolazi sa CD-om sa driverima i šturim uputstvima na kojima bi svakako trebalo poraditi. Jedina pohvala može se uputiti tvrtki Clark d.o.o. na sadržajima web stranica koje pružaju dodatne informacije, i uputama za instalaciju na stranicama EuropeOnline.

Kako to izgleda kod nas

Instalacija

Instalacija Cyberstream kartice prošla je bez ikakvih problema. Isprobali smo instalaciju na Windows NT 4.0 workstation i Windows 98 Second Edition operativnim sustavima. Detaljna uputstva vode vas korak po korak kroz instalaciju i ne ostavljaju mjesta za pogreške. Nakon jednog reboota kartica je bila spremna za upotrebu.

Sa Clark Net DVB-S karticom nismo imali tu sreću. Naišli smo na mnoštvo problema prilikom instalacije driver-a, koji nisu nalazili karticu, te pri instalaciju Technotrend-ovog softvera za konfiguraciju i praćenje rada kartice. Uz puno muke uspjelo nam je natjerati karticu da radi pod Windows NT 4.0 workstation, Windows 98 Second Edition te Linux operativnim sustavima. Za Linux instalaciju koristili smo Debian GNU Linux 2.2.

Obje kartice smo instalirali na sada već poprilično zastarjelo Pentium 200 MMX računalo i moramo priznati kako su minimalni zahtjevi deklarirani na Pentium 133 uistinu valjani. Naime niti jedna od kartica nije osjetno opterećivala procesor i sustav u cjelini nije bio ništa sporiji nego inače.

Softverska podrška

Uz obje kartice dolaze softver za konfiguraciju i praćenje rada kartice, koji je puno napredniji i pristupačniji korisniku u slučaju Cyberstream kartice. Uz Clark Net DVB-S karticu dolazi i softverski paket za gledanje satelitskih TV programa koji je sasvim funkcionalan. Uz prijem na PC-u kartica nudi i video izlaz te prikaz slike na TV-u. Audio izlaz je standardni dvokanalni stereo kakav susrećemo na većini audio kartica.

Nedostaci

Glavni nedostatak Cyberstream kartice je svakako nemogućnost prijema satelitskih TV programa i manjak driver-a za Linux. Clark Net DVB-S kartica nudi i jedno i drugo, ali zato ima loše driver-e, loša uputstva i vjerujemo kako se radi o mainstream proizvodu namjenjenom prosječnim korisnicima, dok je Cyberstream predviđen za zahtjevnije korisnike.

Kao nedostatak navest ćemo činjenicu da sa Clark Net DVB-S karticom nećete moći pratiti satelitski TV program i koristiti data uslugu, jer jedno isključuje drugo. Kao alternativu proizvođač vam nudi mogućnost da kupite dvije kartice, te jednu koristite za prijem satelitskih TV programa a drugu za Internet (data) uslugu. Takvo rješenje nismo bili u prilici isprobati, ali čuli smo iz drugih izvora da je nemoguće uskladiti dvije kartice pa to shvatite kao upozorenje prije kupnje.

Konfiguracija

Konfiguracija usluge vrlo je jednostavna. Od vašeg davatelja usluga dobit će te podatke o IP adresi DVB kartice, korisničko ime i lozinku za pristup Internetu putem satelita te podatke za konfiguraciju prijema signala.

Prijem podataka vrši se putem jednog od četiti transpondera na ASTRA satelitima, 19.2 stupnja istočno. Cyberstream kartica koristi "profile" koji su zapravo konfiguracijske datoteke i moguće ih je downloadati preko Interneta i konfigurirati prijem samo jednim klikom miša. Kod Clark Net DVB-S kartice konfiguracija je nešto kompliciranija no vjerujemo da ju mogu obaviti i početnici. Podaci za konfiguraciju nalaze se u slijedećoj tablici:

Nakon uspješne konfiguracije zanimalo nas je kolike su realne brzine ostvarive putem satelita. Teoretske brzine od 45-48 Mbps vrlo dobro izgledaju na papiru, no trebate biti svjesni da do takvih brzina nikada nećete doći. Usput, EuropeOnline je izgleda limitirao brzinu downloada svojim korisnicima na 1 Mbps, što bi značilo da je najveća teoretska brzina downloadanja 128 kb/s, dakle 10 puta veća od ISDN-a pri korištenju oba ISDN B kanala. U našim testovima obje kartice ponašale su se jednako pri downloadanju, i realno ostvarive brzine bile su između 20 i 40 kb/s.

Nedostaci

Prije svega treba napomenuti kako je EuropeOnline svoju uslugu Internet Via the Sky namjenio malim korisnicima i pokušava ograničiti nivo usluge tako da bude neprihvatljiv tvrtkama. U tom cilju odlučili su se ograničiti brzine downloada sa teoretskih 45 Mbps na 1 Mbps. Da bi stvar bila još gora, na raspolaganju vam stoji najviše 5 istodobnih konekcija na njihov proxy server, što je sasvim u redu za download file-ova, no na web stranicama se redovito nalazi po nekoliko desetaka sitnih sličica, i browseri obično otvaraju po desetak konekcija kojima istodobno downloadaju te sličice. Može vam se desiti da dio grafike sa web stranice ne uspijete otvoriti jer ste popunili svoju kvotu od 5 istodobnih konekcija, pogotovo ako imate naviku otvarati više browser prozora istodobno. Drugu zamjerku možemo uputiti na način pristupa, naime download se vrši putem proxy servera, koji nudi samo FTP i HTTP protokole. Dakle ako imate potrebu za prijenosom veće količine informacija po nekom drugom protokolu morat ćete potražiti drugo rješenje.

Primjedbu možemo uputiti i performansama proxy servera na prometu po FTP protokolu. Tokom cijelog rada imali smo osjećaj da podaci puno brže stižu putem HTTP protokola i htjeli smo se uvjeriti da razlika uistinu postoji. Naime FTP bi trebao biti brži za prijenos podataka, dok bi se HTTP trebao koristiti za čitanje web stranica. U tu svrhu potražili smo server koji nudi downloade po oba protokola, i našli ga na Sun-ovim stranicama. Sa web stranica java.sun.com pokrenuli smo download novog Java2EE JDK-a, i to koristeći prvo FTP a zatim HTTP protokol. Razlike su bile osjetne:

FTP download

HTTP download

Možemo samo pretpostaviti kako EuropeOnline smatra da većina korisnika koristi HTTP, te da su shodno tome konfigurirali svoje servere, a može biti i da se prevelik promet stvarao putem FTP protokola pa su imali pritužbi od strane korisnika koji uglavnom koriste samo HTTP protokol. U svakom slučaju radi se o neugodnom iznenađenju, naime brzina FTP prometa otprilike je jednaka onoj koju je moguće dobiti današnjim modemima, i čak sporija od ISDN-a. Svakako prije kupnje ovakvog sustava za satelitski download dobro razmislite za što će te ga koristiti.

Napomenuli smo na samome početku kako uslugu smatramo isplativom i manjim tvrtkama, no EuropeOnline se orijentirao isključivo kućnim korisnicima... Kako je onda moguće tvrtkama koristiti uslugu pristupa Internetu putem satelita?

U Hrvatskoj vam nitko ne brani da ako ste firma kupite opremu, pretplatu na uslugu i njome se koristite isto kao i kućni korisnik. Jedino što kao tvrtka nećete dobiti nikakvu podršku obratite li se EuropeOnline-u jer će vam odgovoriti kako njihov servis nije namijenjen tvrtkama.

Kako mi smatramo da je ova usluga upravo najzanimljivija malim tvrtkama sa nekoliko umreženih računala zanimalo nas je kako to radi u mrežnom okružju, koje su prednosti a koji nedostaci.

Pretpostavka je da imate vod na Internet, stalan ili povremeni, putem routera. Već imate iskonfiguriranu lokalnu mrežu, nekoliko računala, i ne želite trošiti skupi i mali bandwidth za downloade. U interesu vam je rasteretiti vaš vod na Internet i upravo u tome pomoći će vam download preko satelita.

Mrežna konfiguracija

Prvi problem na koji smo naišli ticao se Cyberstream kartice. Naime karticu je nemoguće iskonfigurirati da radi u mreži. Jednostavno njeni driveri zahtjevaju da se spojite modemom. Pokušali smo nekako naći rješenje direktno kod proizvođača, kod EuropeOnline-a, te na usenetu i raznim mailing listama - potpuno bezuspješno. Tako je ova kartica namijenjena "zahtjevnijim korisnicima" odmah zaslužila diskvalifikaciju.

Clark Net DVB-S, inače dosta problematična kartica sa lošim driverima, nije nam stvorila nikakve probleme pri instalaciji u mreži, sve je radilo iz prve bez potrebe za reinstalacijom driver-a ili ponovnom konfiguracijom.

Instalacija

Instalacija driver-a pod Windowsima opisana je ranije i ne razlikuje se u mrežnoj okolini. Pod Linux operativnim sustavom naići će te na nekoliko problema. DVB nije podržan direktno u nijednoj distribuciji Linuxa, i iako bi službeno trebao biti podržan u kernelu 2.4 za sada (do datuma objave ovog članka) to nažalost nije. Da bi vaša DVB kartica proradila pod Linuxom potrebno je nabaviti driver-e, tj. kernel module. Driveri se razvijaju u sklopu LinuxTV projekta, unutar kojeg se između ostalog nalazi i grupa za razvoj DVD podrške. U trenutnku kada završavamo ovaj članak web site LinuxTV projekta je nedostupan, ne znamo o kakvim problemima se radi, no odlučili smo se u našu sekciju downloada uključiti i DVB drivere za Linux. S obzirom da su upute dosta oskudne više informacija će te možda htjeti potražiti na LinuxTV DVB mailing listi čija je arhiva dostupna i preko web-a.

Proxy server

S obzirom da se usluga Interneta putem satelita zasniva na korištenju njihovog proxy servera, a da mi želimo pristupati istome sa više računala htjet ćemo u našu lokalnu mrežu postaviti proxy server koji će upite proslijeđivati njihovom proxy serveru. Takav odnos proxy servera naziva se cascading proxy. S obzirom da usluga traži korisničko ime i lozinku poželjno je da vaši korisnici ne vide login prozor i ne znaju podatke o imenu i lozinci, tj. da vaš proxy server obavlja autentifikaciju bez interakcije sa lokalnim korisnikom.

Pod Windows operativnim sustavima na izboru vam je nekoliko proxy servera, koji se uglavnom plaćaju, a opcijama uvelike odudaraju jedan od drugoga.

Pri odabiru proxy servera odlučili smo se za Squid, koji je besplatan, radi pod Linux operativnim sustavom koji je također besplatan, i ima odlične performanse, te visok stupanj prilagodljivosti. U potpunosti zadovoljava naše zahtjeve da sam obavlja autentifikaciju na EuropeOnline proxy serveru, koristi isti kao cascading proxy i u mogućnosti smo u detalje konfigurirati koje i kakve podatke želimo downloadati preko satelita a koje preko fiksnog voda. Na Internetu možete naći kompletna uputstva za Squid, a postoje i razni alati koji olakšavaju konfiguraciju samog proxy-a (Calamaris), te razni programi za analizu log datoteka i izradu statistike korištenja proxy servera.

Glavni problem koji smo imali u vidu bilo je ograničenje na svega 5 istodobnih konekcija, što zna biti problematično za samo jednog korisnika, a u mrežnom okružju sa desetak korisnika može biti samo još puno gore. Squid prilično uspješno rješava taj problem, naime pokušat će nekoliko puta dostupiti datoteci na Internetu i u praksi se pokazalo kako se ograničenje od 5 istodobnih konekcija ispoljava uglavnom kao usporenje u slučaju da više korisnika pristupa proxy-u, tj. jedni čekaju dok se konekcije ne oslobode. Squid nam također nudi mogućnost da sami odredimo koji i kakvi podaci će se downloadati preko satelita, a koji će se downloadati preko fiksnog voda. Tako možemo odrediti da se sitne datoteke, tekstualne datoteke i slično downloada preko fiksnog voda, dok se velike datoteke downloadaju preko satelita. U tom slučaju drastično ćemo smanjiti broj konekcija koje će svaki browser zahtjevati preko satelita.

U slučaju da satelitska veza postane nedostupna (uslijed loših meteoroloških uvijeta ili zbog kvara) moguće je navesti druge proxy servere sa kojima će Squid komunicirati, te tako korisniku omogućiti nesmetan rad čak i u slučaju kada satelitski download nije moguć. Naravno u tom slučaju brzine downloada smanjit će ovisno o brzini fiksnog voda.

Planirate li koristiti uslugu Interneta putem satelita isključivo za osobne potrebe vjerojatno vam je bolji izbor Cyberstream kartica, pogotovo ako niste vični hardveru. Cyberstream kartica nudi odlična uputstva, kvalitetan softver i driver-e, i ukoliko ne namjeravate koristiti računalo za prijem satelitskih TV programa bit će odličan izbor. Sa druge strane ako vam novac predstavlja problem, razumijete se u hardver i želite prijem satelitskih TV programa izbor pada na Clark Net DVB-S karticu.

U slučaju Linux operativnog sustava i mrežnog okruženja izbora nije bilo, naime Cyberstream kartica ne radi u mrežnom okruženju čak niti pod Windows operativnim sustavom, a nema driver-e za Linux. Iako neke tvrtke nude driver-e za Linux, imali smo prilike čuti razna iskustva i ispostavilo se da je jedino donekle kvalitetno rješenje za DVB pod Linuxom ono koje razvija LinuxTV projekt. U sklopu tog projekta nalazi se grupa koja razvija podršku za DVB i to jedino za Siemens Fujitsu DVB kartice, pošto je to jedini proizvođač koji je bio voljan dostaviti potrebnu dokumentaciju da se izradi driver za Linux. Sreća u nesreći je da Siemens Fujitsu DVB kartice prate dizajn koji koristi nekolicina drugih proizvođača: Technotrend, Hauppage, TechniSat i Galaxis.

Smatramo kako je usluga isplativa, jer cijena pretplate je svega 30 Eura mjesečno za što dobivate neograničen pristup u smislu vremena trajanja i količine prenesenih podataka. Veća investicija je oprema, no to je jednokratna investicija od oko 4000 kn. Ukoliko imate stalan ili povremeni vod na Internet male brzine (64kbps ili 128kbps) i lokalnu mrežu sa nekoliko računala koji pristupaju Internetu moći ćete bitno rasteretiti fiksni vod i korisnicima omogućiti bolje brzine prijenosa podataka a da pritom ostvarite znatnu uštedu u odnosu na nadogradnju na 1Mbps stalni vod.

Informacije na internetu

S obzirom na to da se dobar dio ovih informacija može promijeniti tokom vremena potrudit ćemo se da vam damo pristup informacijama direktno na Internetu.

Distributeri za EuropeOnline Internet Via the Sky u Hrvatskoj:

• Clark d.o.o.
• Sys

Proizvođači DVB kartica:

• Galaxis
• Harmonic Data
• Hauppage
• Sican
• Siemens Fujitsu
• TechniSat
• Technotrend
• Telemann

DVB informacije na Internetu:

• DigiTV - informacije o DVB karticama
• DVB 2000 projekt - informacije o DVB standardu i novosti s područja DVB-a
• DVB forum - online diskusijski formi na temu DVB-a
• Linux TV projekt - driver-i za Linux

Ovo u svakom slučaju nije kompletan popis, već samo onaj dio koji smo uspjeli provjeriti. Dakle vjerujemo kako u Hrvatskoj postoji još distributera, kako postoje još neki proizvođači DVB kartica i da u svakom slučaju postoji još web site-ova koji se bave DVB-om.