Mini NAS round up – mi gradimo storage, storage gradi nas

U neko davno doba, dok su dinosauri još hodali zemljom, unutar nekog ureda ili odjeljena korisnici su dijelili podatke direktno preko svojih radnih stanica. Kako su zahtjevi i broj korisnika rasli, postalo je sve teže i teže održati sigurnost i integritet podataka. Tada su u igru ušli "file serveri" (podatkovni poslužitelji). Kako su zahtijevi svejedno još uvijek eksponencijalno rasli, skalabilnost i preformanse su postale usko grlo a PC operativni sustav nosio je previše overheada te postojeći hardver nije mogao pratiti zahtijeve za dostupnošću, skalabilnošću, pouzdanošću i performansama. NAS (još poznat kao i "appliance" ili "filer") kao koncept osmišljen je da dostigne te zahtijeve, te se tipično (iako ne ekskluzivno) sastoji od hardvera visokih performansi i skalabilnosti te specijaliziranih operativnih sustava i protokola dizajniranih baš za posluživanje podataka.

U početku, jasno, NAS uređaji su bili vrlo napredni i skupi. No kako je vrijeme odmicalo, NAS koncept se pomaknuo i u small-medium business te postao više nego običan "storage pool". Inteligentnim softverskim rjšenjima, jednostavnom managementu i mogućnošću zaštite podataka NAS je postao vrijedna komponenta svakog IT sustava koji drži do sebe. Konceptualno, NAS je dijeljeni storage na mrežnoj infrastrukturi sa jedinstvenom adresnom shemom. NAS server je storage uređaj koji se sastoji od file servera visokih performansi spojenih na LAN. To je uređaj jedinstvene namjene, dediciran gateway do podataka.

Postavlja se logično pitanje koje se provlači od početka teksta - u čemu je razlike file servera i NAS-a? Za razliku od servera opće namjene, *nix ili NT, NAS je uređaj optimiziran za dijeljenje podataka u pogledu pohrane, povratka i posluživanja istih. Originalno, na stranu inteligentna riješenja (i to ne samo iz Švedske, op.a.), NAS pruža real-time OS dediciran posluživanju datoteka, open standard protokole i ugrađen nativnu clustering podršku za visoku dostupnost.

Slojno, NAS je koncipiran u 4 dijela - mrežno sučelje (jedna ili više mrežnih kartica, GEthernet, ATM, FDDI ili nešto u tom stilu), Network File Systems (NFS) i Common Internet File Systems (CIFS) protokola, proprietery NT ili *nix operativnog sustava (DART - Data Access in Real Time (EMC), Data ONTAP (Network Appliance) i slično) te dakako, krajnje komponente a to je neki od industrijskih standarada za spajanje DASD uređaja, kao npr (S)ATA, SCSI ili Fibre Channel.

Iz očitih razloga nećemo potrošiti više od nekoliko rečenica na prvi dio, tj. mrežna sučelja, jer će korisnici uglavnom, barem za tip NAS-ova koje (će) se testiraju (testirati), koristiti neku od Ethernet iteracija u nekoj od brzinskih izvedenica.

S druge strane, za file service protokole ipak će se izdvojiti nešto više; većina NAS uređaja podržava više protokola, i to uglavnom dva najbitnija - Network File Systems (NFS), razvijen od Suna i blisko povezani *nix tipu operativnih sustava, te Common Internet File Systems (CIFS), razvijen od Microsofta i jasno, vezan za Windows bazirane operativne sustave. Možda je najbitnije za početak razlučiti da ovi protokoli rade direktno sa datotekama, a ne blokovski. Drugim rječima, klijent nije svjestan interne organizacije NAS-a (fizički volume ili ostale karakteristike diska/polja, LBA ili bilo čega sličnog). NAS, kao uređaj, zadužen je za te stvari i time ne opterećuje klijenta.

NFS je klijent/server protokol koji omogućuje korisnicima pohranjivanje i uzimanje datoteka sa udaljenih računala pomoću Remote Procedure Calls (RPC) tehnologije. Od korisnika se zahtijeva NFS klijent, kako bi se mogao spojiti na NFS server, te TCP/IP na klijentu i na serveru. NFS također nudi mogućnost uređivanja dozvola za svaki NFS mount.

CIFS je klijent/server protokol, koji ima istu zadaću kao i NFS. CIFS je otvorena verzija Microsoftovog Server Message Block (SMB) protokola, koji također koristi TCP/IP. Generalno, ukratko i ugrubo, manje više sve navedeno za NFS vrijedi i za CIFS.

Iako je NAS tema o kojo bi se moglo plandovat do Đurđevdana, najbitnije je ukratko rečeno. Postavlja se slijedeće pitanje - treba li to meni ili mojoj tvrtci? Ako u predhodnih nekoliko redaka hvalospjeva o NAS-u, tj. njegovim pogodonostima, pronađete i sebe u više točaka (princip je isti kao kad krišom uzmete curin/ženin Cosmo i onda u njemu riješavate testove, da, da... op.a.), NAS bi mogao biti rješenje za vas. Poslje svega, nešto kasnije (ili odmah, ako preskočite direktno na testove), moći ćete čak vidjeti kako se ponašaju različiti džepu dostupni modeli na hrvatskom tržištu.

Slijedeća tema koja će nas zasigurno najviše zanimati prije početka čitave priče sa uređajima "per se" jest dio o sigurnosti i dostupnosti. Iako se u nekim stvarima pri generalnom opisu zalazilu u enterprise vode, valja imati na umu da su dvije stvari dostupne kod low-end NAS uređaja - channel bonding i RAID.

"Paucis verbis", channel bonding je "modus operandi" za kombiniranje neka dva ili više mrežnih sučelja zbog redundancije ili povećavanja propusnosti. U konkretnom slučaju Etherneta, osim podrške NAS uređaja za bilo koji tip uparivanja sučelja, potrebna je specijalna podrška ostatka mrežne infrastrukture (switcheva, za početak), te se takvo što generalno može pronaći na skupljim uređajima renomiranih proizvođača.

S druge strane, RAID (Redundant Array of Inexpensive/Independant Disks, ovisno volite li više akademski ili marketinški način izražavanja) je kud i kamo zanimljiviji s aspekta sigurnosti i dostupnosti. Općenio, poljem diskova smatramo svako "neinteligentno" sparivanje diskova. Dodamo li te diskove na RAID kontroler, dobiti ćemo RAID polje. Čemu to? Pa DASD uređaji su redom mehanički (čast SSD izuzetcima koji također imaju svojih mana drugog tipa) te su stoga podložni kvarovima. Kvarovi ne samo da znače prestanak rada sustava, nego u slučaju kvarova na uređajima za pohranu podataka, znače neminovan gubitak istih.

Digresija na tu temu je čuveni MTBF. Podatak koji temeljem proizvođačevih ispitivanja određuje koliko će uređaj funkcionirati prije kvara. Današnji prosječni tvrdi disk u SATA izvedbi garantira gotovo vrtoglavih 1*10^6 sati MTBF-a! To je preko stotinu godina. Obzirom da su kvarovi uređaja vjerojatnosno opisani eksponencijalnim zakonom distribucije, vjerojatnost da naš tvrdiša sa milijun sati MTBF-a poživi godinu dana definira se na slijedeći način:

P = e^((24 sata * 365 dana) / 1*10^6 sati MTBF) = 0.9913

Drugim riječima, sa sigurnošću od 99.13% ("nota bene", to je praktički neizbježan događaj) vaš će tvrdi disk doživjeti prvu. Nekako je intuitivno jasno svakome tko je imao bilo kakvih doticaja s računalima kako ova matematička konstatacija nije baš točna, pa unatoč tome što proizvođači tvrde svejedno nam treba osigurač za podatke.

Stoga, vratimo se na RAID. On pruža tri bitna faktora - veću dostupnost podataka, poboljšane IO performanse i mogućnost managementa. Iako je RAID "de facto" iz akademske lamentacije prerastao u industrijski standard, ne postoje standardi "per se" koji bi u nekom tehnološkom okviru preuzeli potrebne faktore za definiranje toga što to točno RAID (ni)je.

Iz tog razloga, umjesto standardne podjele po RAID poljima, ukratko će se objasniti kako to funkcioniraju tehnike distribucije u RAID-u.

Strips and Stripes

RAID polje napravljeno je od diskova. Unutar svakog diska nalaze se usko posloženi adresni blokovi, tzv. "strips". Set uređenih stripsa preko svih diskova unutar RAID polja zove se "stripe". Strip size (još se može pronaći i kao termin "strip depth") opisuje broj blokova u stripu te predstavlja maksimalnu količinu podataka koja će biti pročitana ili zapisana s pojedinačnog diska prije nego se pristupi slijedećem u polju. Striping poboljšava performanse distribuirajući podatke preko diskova u polju. Takvo što omogućuje simultano višestruko čitanje i pisanje podataka.

Mirroring

Ključan element RAID-a, što je razvidno i iz akronima, je poboljšana zalihost. Mirroring tehnologija koristi više diskova kako bi pohranila identične kopije podataka. Sustav se koristi za maksimalnu sigurnost podataka, no osnovni problem mu je degradacija performansi pisanja obzirom da se moraju zapisati dva ili više puta (ovisno o broju diskova).

Parity

Paritet je redundantna provjera koja osigurava podatke iako ne postoji pristup čitavom setu dupliciranih diskova. Ako jedan disk otkaže, postoji dovoljno redundantnih podataka tako da se oni podatci koji su bili na redundantnom disku mogu biti vraćeni. Tehnički, paritetne informacije mogu biti pohranjene na posebnom dediciranom disku ili distribuirani preko čitavog polja.

Ilustrativni primjer rada pariteta možemo predočiti ovako:

Kombinirajući tri osnovne tehnike rada, proizvođači definiraju tzv. RAID polja. Neka od poznatijih su:

• RAID 0 - stripping bez redundancije
• RAID 1 - mirroring
• RAID 3 - byte level striping tehnika sa paritetom, zapisanim na poseban disk, koji predstavlja i najsporiju kariku jer se s njega podatci čitaju svaki put pri citanju s polja. Osim toga, podložan je kvarovima zbog konstantnog opterećenja. Unatoč tome što je uglavnom izbačen iz primjene, RAID3 je brži od RAID5 u sekvencijalnom čitanju te se koristi u za to prigodne primjene.
• RAID 4 - gotovo indentičan RAID-u 5 samo koristi blokove podataka (clustere) za prijenos podataka, a ne bajtove.
• RAID 5- striping tehnologija, zapisuje dijelove datoteka veličine bloka, s distribuiranim paritetom, odn. paritet se zapisuje na više diskova zbog boljih performansa sustava. Zamjenjuje RAID 3/4.

Također postoje neke "nestandardne" (nestandardne u pogledu frekvencije korištenja) kombinacije RAID polja, kao i RAID polja specifična za proizvođača.

QNAP TS-509 Pro

Najjači model iz QNAP-ove SMB & Corporate serije dolazi TS-509 Pro, NAS sa 5 SATA mijesta (hot swap podržan), podrškom za pojedinačne diskove, JBOD, RAID 0/1/5/6 te potpomognut Intel Celeronom 420 i 1GB DDRII memorije. Čitav NAS bazira se na Linuxu, a kernel je 2.6.24. Od priključaka za vanjski svijet, tu su dva Gigabit RJ-45 priključaka (mogu raditi u failover, load balancing ili neovisnom modu opslužujući dva subneta), 5x USB 2.0 i eSATA priključak. Ono što iznenađuje za ovaj tip uređaja je i iSCSI podrška.

Sa samim uređajem dolaze osnovne i potrebne stvari - osim uređaja, tu su korisničke upute, mrežni kabel (nedokumentirane duljine i specifikacija), CD-ROM sa uputama i aplikativnim softverom, ključevi za zaključavanje ladica te 20 komada vijaka za pričvrščivanje diskova za ladice.

TS-509 Pro je zaista švicarski nožić i teško je pobrojati što sve ima, može i zna. Prvenstveno, počnimo s vanjštinom - tu su, s prednje strane, od zanimljivih i na prvi pogled netrivijalnih odlika LC ekrančić na kojemu se, uz pomoć dvije pripadajuće tipke s lijeva, može vidjeti trenutačo ime uređaja, IP adresa te verzija softvera. Menu, s druge strane, nudi nekoliko opcija, počevši od onih mrežnih (mijenjanje TCP/IP postavki), preko onih vezanih uz storage (baratanje fizičkim diskovima i logičkim volumeovima) te do operativnih, kao što je gašenje, ponovno pokretanje i promjena lozinke urađaju. Jasno, uređaj je praktički besmisleno koristiti bez web/SSH/Telnet administracije, no o tome nešto više kasnije. Tu je također i tzv. "USB one touch copy backup" dugme s pripadajućim USB priključkom odmah ispod njega. Ukratko, njegova funkcija jest da kopira podatke s uređaja koji ste spojili na gore spomenuti USB priključak na NAS, te ih pri ponovnom spajanju, u slučaju nepodudaranosti podataka na NAS-u i uređaju, vrati natrag. Zgodno, no upitno praktično.

Stražnjica je opremljena s 4 USB 2.0 priključaka, na koje je moguće spojiti eksterne diskove, USB flash memorije ili printere. Tu su dva Gigabit RJ-45 konektora koja, kao što je bilo prethodno napomenuto, mogu raditi zajedno u failover ili load balancing modu ili opsluživati dvije neovisne mreže. Tu su i RS232 kao i DSUB priključak, koji se očito koriste za interno održavanje jer se o njima ništa ne spominje u priručniku. Pored nezaobilaznog priključka za napajanje, tu su još i reset dugme za resetiranje lozinke i mrežnih postavki, kao i K-lock sigurnosni slot.

Također, hot swap je zahvaljujući SATA-i postao trivijalan za implementirati, pa nam je drago da je QNAP odlučio staviti hot swap ladice te da isti feature jako lijepo radi u praksi.

Termalno i akustički, uređaj je lijepo dimenzioniran - 120mm ventilator zadužen je za hlađenje diskova, što pri minimalnom broju okretaja radi besprijekorno. Manji ventilator služi za rashlađivanje samog računala, no ni on nije pretjerano bučan. Termalna regulacija jako je dobro izvedena i korisnik može samostalno odrediti temperaturne granice i brzinu ventilatora ovisno o slučaju. Opet, opaska je na upitnosti svrsishodnosti takvih featureova, obzirom da će rijetko tko imati NAS sa 5 diskova tik uz računalo pa mu buka predstavlja važan faktor. Ipak, sve u svemu, nije loše.

Interno, uređaj je baziran na Linuxu, kernel 2.6.24. Za administraciju dostupno je web, SSH i Telnet sucelje, sto je za svaku pohvalu. Evo sto sve ovaj mališan a tiče se softvera i ukratko o tome.

Zahvaljujući Sambi i netatalku, dijeliti podatke je doslovce moguće na većini živućih operativnih sustava. Od operativnih sustava koje smo isprobali s uređjajem su Windowsi, Linux, OpenBSD i Mac OS 8.6. Čak i na skoro 10 godina starom operativnom sustavu stvar je radila bez problema.

FTP server dolazi s podrškom do maksimalno 256 simultanih konekcija, SSL/TLS modom, FXP-om, kontrolom bandwidtha i varijabilnim portom za pasivni FTP. Backup server može se koristiti s QNAPovim klijentiskim backup softverom (NetBak Replicator), kao i sa 3rd party riješenjima - Acronis True Image, CA Brightstor, ARCserve Backup, EMC Retrospect,Symantec Backup Exec, LaCie Silverkeeper... Print server dolazi s podrškom za Windows i Mac platformu a podržava do 3 pisača ili multifunkcijska uređaja. Web server je apache 2.2.6 a potpomognut je MySQL 5.0.45 i PHP 5.2.5. Pohvalno, iako nije za ozbiljniju primjenu. Za one koje veseli multimedija, tu je UPnP MediaServer, iTunes Server i Multimedia Station sa ugrađenom galerijom fotografija. Na poslijetku, iza Download Stationa krije se zgodan servis za BitTorrent, HTTP i FTP download sa začuđujuće širokom lepezom postavki, kao što je prioritetiziranje bandwidtha, scheduler i slično.

Zanimljiv je propriatery paketni sustav koji je razvio QNAP (http://www.qnap.com/QPKG.asp) - QPKG. Radi se o paketnom sustavu koji korisniku omogućava instaliranje različitih paketa jednostavnim uploadom odgovarajuće datoteke - dakle, bez potrebnog tehničkog predznanja.

Kao što je napomenuto, uređaj je Linux baziran i moguće ga je administrirati putem Telneta i SSH-a. Drugim riječima, to znači da su dostupni mnogi alati standardni za Linux platformu koji u nekom trenutku mogu olakšati administraciju/debugging. Mi smo se u testu, osim editirajući nekoliko parametara ručno, okoristili hdparm alatom za testiranje brzine čitanja s diskova te top alatom s kojime smo pratili load average prilikom testiranja.

Konfiguracija RAID polja, koje se bazira na Linux MD kernel ekstenzijama, prilicno je trivijalno ali ujedino i siromašno do krajnjih granica. Osim odabira (i to opet opcijama limitiranih) RAID polja te eventualno definiranjem hot spareova za određena polja, to je manje više sve što ćete od RAID-a dobiti. Osim već jasnih penala kod odabira RAID polja, imajte na umu da je softverski RAID daleko od "pravog" (tj. hardverskog, kontrolerom i dediciranim procesorom potpomognutog) RAID kontrolera.

Unatoč početnom oduševljenju s činjenicom da uređaj ima iSCSI, isti je tu samo pro forme. Naime, beskonačna inicijalizacija (bilo je potrebno ~25 minuta za 32GB particiju; pri RAID0 setupu raw prostor bio je ~1.5TB) te očajne performanse dovoljan su razlog da iSCSI uopće ne koristite. Load average bio je blizu vrtoglavih 10 što je u slučaju diskovnih operacija totalno neprihvatljivo. Što je pokazao HD Tach, potvrdile su i naše testne skripte - doslovce je bilo nemoguće raditi s volumeom. Sreća naša (i QNAP-ova) da test nije bio pokrenut tijekom, recimo, rebuilda RAID 6 polja i s još nekoliko aktivnih korisnika.

Nažalost, rezultati otkrivaju mračnu stranu uređaja - softverski RAID, Attansic L1 Gigabit NIC i relativno skromna hardverska podrška (Celeron 420, prvenstveno) jednostavno nisu dovoljni da se ovaj NAS, ma koliko se pokušao prikazati ozbiljnim, počne mjeriti s "velikim dečkima". Čudljivi rezultati i jednostavno nemoguća misija pri korištenju iSCSI-ja ipak svrstavaju ovaj uređaj u kategodiju kućnih igračaka, što cijenom svakako ne opravdava.

 

Synology DS508

Flahship Synologyjeve Small Businesses & Corporations serije predstavljen je u DS508 modelu. Od tehnikalija, donosi 5 hot swap SATA bayeva, RAID 0/1/5/6 rješenje bazirano na Freescale MPC8543 procesoru od 800 MHz i 512 mb RAM-a. Sve to dolazi uz dva Gigabit NIC-a, 2 USB te eSATA priključkom. Od mrežno tehnološke skalamerije, imamo podršku za AFP, CIFS/SMB, FTP i NFS, kao i HTTPS te SFTP.

Moderno je bilo komentirati kutije svojedobno, pa ćemo se osvrnuti i na ovu - kud i kamo ju je lakše ras/zapakirati od Qnapove. Šalu na stranu, paket sadrži klasični set kablova, priručnika i medija, te se ni po čemu posebno ne ističe.

Synology u ovom modelu također nudi dva Gigabit sučelja, ovaj puta bazirana na Marvell 88E1118 čipovima. Synology na ovom modelu zna sve što i Qnap, uz istovjetne dubiozne uspjehe. Nažalost, Ethernet Bonding pod Linuxom je daleko od produktivne iskoristivosti, obzirom na svu silu (ne)dokumentiranih bugova i raznih problema. U svakom slučaju, opcija postoji, pa je na korisniku da odluči želi li takvo što.

Gdje Synologyjevi uređaji, pa tako i ovaj, zaista briljiraju, jest Disk Station Manager 2.0 - web sučelje za administraciju. Oku ugodno, divljački brzo i moderno napravljeno sučelje miljama je daleko od Qnapovog. Brzina i lakoća izvođenja bez mogućnosti greške zaista iznenađuje, te iako je besmisleno administrirati takav tip uređaja grafički, određeni nivo apstrakcije zaista je doveden na visoku razinu u DSS-u.

Uređaj je gabaritima sličan Qnapovom a hlade ga 2 80mm ventilatora. Nešto glasniji od Qnapovog 120mm, ipak ne pridodaju nikakvim razlikama u temperaturi diskova, jer su isti ostali u granicama mlakog. Ipak, ovakvo rješenje omogućuje rad u nešto otežanijim uvjetima (kakve nismo simulirali), kao što su skučeniji prostori ili povećana ambijentalna temperatura.

Aplikativni set čine Surveillance Station, Photo Station 3, File Station, Audio Station, Web Station, PHP/MySQL, Download Station 2 i iTunes Server. TU je i SSH/Telnet podrška, kao i podrška za jedan printer koji priča LPR, CIFS ili AppleTalk. Automatizirani 3rd party bacukp moguće je izvesti s Acronis True Image, Symantec Backup Exec. EMC Retrospect ili pak LaCie SilverKeeperom.

Kao što je Qnap iznenadio iSCSI podrškom, tako je Synology iznenadio RAID 6 podrškom. Naravno, iznenađenje je samo stilska figura za staru indijansku izreku "ne idi bez opreme u svatove", pa tako i RAID 6, osim što na 5 diskova daje efektivno (n-3) * kapacitet najmanjeg prostora, jednostavno nema dovoljno snage odigrati čitavu priču.

Problem s kojime se općenito sreću tako bazirani uređaji jest taj što NIC-ovi, disk kontroleri i ostale periferne jedinice, unatoč DMA-u, komuniciraju prekidno, time efektivno zagušujući sabirnicu. Računanje duplog pariteta, igranje s dvije mrežne kartice i pritom posjedovanje čitavog operativnog sustava zajedno sa aplikacijama pod sobom zalogaj je koji i malo jači procesori ne mogu progutati. 800 MHz MPC8543 eventualno bi mogao biti dedicirani procesor za računanje pariteta - snalaziti se u ulozi "katice za sve" nije mu pošlo za rukom. Naravno, obzirom da cijena ozbiljnog RAID kontrolera kotira bok uz bok s ovakvim uređajima, nije im uzeti za zlo. U svakom slučaju, barem papirnato, zgodan izbor, iako potpuno promašen i nepotreban, kao i iSCSI kod Qnapa. Isti tip RAID-a kao i kod Qnapa ne ostavlja mnogo za reći. Oduševljenje DSS-om ovdje je postiglo vrhunac, jer je kud i kamo prakticnije i kvalitetnije izvedeno od Qnapovog RAID managementa. Sučelje je uredno i bez ikakvih problema ili bugova prijavljivalo defunced diskove, nudilo opcije restauracije polja i slično na vrlo fluidan i intuitivan način.

Što pametno zaključiti na kraju? Grafikoni brzina reći će svoje - a od pozitivnih stvari zaista sve pohvale na izvedenom softveru. I opet, ostaje pitanje vlastitog nahođenja treba li Vam ovakav tip uređaja, tj. opravdava li cijena hardversku inferiornost i već postojeću softversku implementaciju.

Synology CS407

Izbacimo li jedan disk, skrešemo CPU clock za 300MHz, maknemo pola RAM-a, mogućnost hot swapa i komad Ethernet PHY-a, eto CS407 skok na skok. U ostalim hardversko (RAID 0/1/5 i opet nesuvisli 6) i softverskim (DSS) pogledima istovjetan, ovaj model ipak za znatno nižu cijenu nudi solidnu lepezu mogućnosti, baš kao i veći brat DS508.

Jasno, količinski manji stripe rezultirao je odgovarajuće nižim performansama, no sve u svemu, ovaj uređaj čak i pronalazi svoje mjesto pod suncem u nekom scenariju, možda čak i prije no ostali modeli. Solidan broj diskova, manjam "naprednih" featureova koji bezrazložno povisuju cijenu i solidne performanse uz prilagođenu cijenu bez daljnje otvaraju vrata ovom uređaju.

 

QNAP TS-209 Pro-II

Mali kućni NAS dolazi ispod Qnapovog čekića u TS-209 Pro-II izdanju. S podrškom za 2 SATA diska i implementiranjem ladica, nažalost, ne daje mogućnost hot swapa unatoč nativnom spajanju. Uz 1 Gigatibni kontroler i 3 USB-a, imamo kao i u jačem modelu, USB auto-copy dugme. Sam uređaj raspolaže s Marvell 5182 500MHz i 256MB DDR2 RAM-a; zapravo se radi o ARM926EJ-S jezgri no ostaje nejasno ovih 500MHz - BogoMIPS-a ima kud i kamo manje (~350 je bio maksimum) a ARM nema izvedenicu od 500MHz, očito se radi o Marvellovom custom made rješenju, pogotov uzevši u obzir da procesor ima 32 kb instrukcijskomg i isto toliko podatkovnog cachea male asocijativnosti (1), tipično RISCovski. Bilo kako bilo, viđali smo mobilne uređaje s jačim procesorima, no nema veze.

Baziran na Linux 2.6.x kernelu i BusyBoxu, maleni Qnap nudi mogućnost RAID 0 i RAID 1 polja, kao i sve ostale već prije viđene điđe, zajedno sa svim manama i prednostima (kojima ovaj put dodajte faktor slabasnog ARM-a).

Obzirom na dimenzije, uređaj dolazi sa eksternim napajanjem. Za hlađenje se brine ne pretjerano tih ali svejedno efikasan 80mm ventilator, pa termička stabilnost nije upitna. Iako zaista nije bitno, dizajn uređaja je vrlo dopadljiv i bez srama ga se može držati na stolu pored Vašeg iPhonea.

I opet, grafikon vrijedi više od 1000 riječi.

 

Synology DS207+

Klasno istovjetan, Synology nam je ponudio model za dva diska u DS207+ uređaju. Uređaj doslovce funkcionira na principu zatvorenog, vrlo skučene eksterne ladice za disk te osjetno nedovoljnih 128MB RAM-a zajedno sa Marvellom 5182 500MHz čine bazu uređaja. Obzirom na dimenzije, 60 mm ventilator prilično je živčan. Sam uređaj također se napaja eksternim adapterom, dok se diskovi interno spajaju pomoću floppy -> SATA naponskog adaptera. Ako, kao i autor ovih redaka, imate šabačke ćevape umjesto prstiju, bojimo se da ćete morati doskočiti spajanju diskova potpomognuti pripadnicom nježnijeg spola.

S druge strane, uz 3x USB, nudi se i eSATA priključak, pa efektivno možete priključiti 3 diska na konto kućišta sa mjestom za samo dva.

Ponavljanje je majka mudrosti. Trk do grafikona.

Način testiranja

Testni stroj bio je baziran na Tyan Toledo i3210W ploči, a diskovni sustav linio je Maxtor Atlas V 300GB na Adaptecovom 39160 kontroleru. Intelova i82573V PCI-E 1x kartica bila je spojena sa testnim uređajima 1.5 m dugačkim Cat6 kabelom, dok je operativni sustav bio Windows XP x64.

Klik za veću sliku

Testirali smo pisanje i čitanje i to u dva seta podataka. Prvi set sastojao se od datoteke velike 4.37GB dok je drugi set bio sačinjen od 30750 datoteka u 2082 foldera ukupne veličine 2.87GB. Kako ne bi smo stvarali bilo kakav dodatni "overhead", korišteni su komandnolinijski alati (pushd, ptime, xcopy...) bez verbos ispisa. Također, gdje je bilo moguće (tj. uređaj je imao podršku) testirana je i interna brzina diskova/polja.

 

Rezultati testiranja

NAS to PC

Klik za veći graf

Klik za veći graf

Klik za veći graf

Iznenađujuće, kud i kamo slabijem hardveru unatoč, Synology se ponio izvrsno u RADI 0 i RAID 1 testovima; slabiji modeli su, unatoč svemu, praktički podjednaki, što ne čudi. Obzirom da ne postoji penal na čitanje u RAID-u 5, rezultati su također prilično jasni.

 

PC to NAS

Klik za veći graf

Klik za veći graf

Klik za veći graf

Pri pisanju, "mali" NAS-ovi se ponašaju prilično slično, dok je, napose kod RAID-a 5, očigledno zašto je snažniji hardver prijeko potreban. Valja primjetiti kako nedostatak dediciranog hardvera i cachea ruši performanse pri radu s malim datotekama.

Zaključak

Danas je NAS, ako ne već u potpunosti u domaćinstvima, onda barem u malim i srednjim tvrtkama, postao ne više komocija nego čista nužnost. Bilo da imate malu tvrtku od 3-4 ljudi koji imaju potrebu za dijeljenjem datoteka i nekog tipa kolaboracije ili pak ozbiljnu firmicu od desetak ljudi, NAS je postao nešto š čime se uz pravilno IT gospodarenje mogu postići izvanredni učinci. S druge strane, čak i iznadprosječan kućni korisnik s jasno definiranim potrebama i ciljevima svojeg malog IT sustava može naći primjenu u ovakvim multipraktik NAS rješenjima, pogotovo obzirom na njihovu masu, dimenziju i buku.

Ono što na prvi pogled "kopka" jest činjenica da je, obzirom na ponuđeni hardver, NAS poprilično skup uređaj. To je istina ako zanemarite softversku implementaciju, što je velika pogreška. U potpunosti je jasno da je za novac kojime kupite gotov NAS moguće tržiti kud i kamo hardverski snažniju konfiguraciju, no što onda? Ako nemate odgovarajuću tehničku naobrazbu (bilo formalnu, bilo neformalnu) i određeni višak vremena, kupovina složenca je loš i neisplativ potez. Ovakva "out of the box" rješenja iz tog razloga nude onima koji žele "plug and play" metodu NAS-a sasvim zadovoljavajuću alternativu vlastitoj hardversko softverskoj implementaciji, uz nezaobilaznu podršku proizvođača. Zapitajte se - ima li prosječan korisnik ili mala tvrtka kriptičnog dalekoistočnjačkog imena koja se bavi marketingom dovoljno resursa i vremena raditi takvo što u vlastitoj izvedbi? Teško...

 

Conclusion

Today, a NAS has become a appliance adopted, if not entirely in households than at least in small to middle companies, as an appliance that become necessity, not a commodity. Whether you have small company with half a dozen people that only require file sharing and some sort of collaboration, or more IT mature company of dozen people, NAS become something that will allow you to more efficient in terms of IT quality of service. On the other hand, even a home user with well defined needs and requirements can find a solution in these gadgets, especially owing to their mass, dimensions and noise they generate.

At a glance, what bothers most is their price. Given the offered hardware basis, it makes this type of NAS quite expensive. That stands correct, if we ignore the software implementation, and that's a big mistake. Without doubt, money spent on this type of NAS solution can acquire far more advanced configuration. But to what end? If you are not technically educated (formal or informal) and have ample amount of time, buying DIY NAS could be a bad idea. However, this type of "out of the box" solutions are offered to people who want "plug and play" method of implementing NAS to their network environment, and provide adequate alternative to DIY implementation, and in addition to that - you have manufacturers support! It makes one wander - does an average home user or a small company has enough resources and time to do their own NAS solution? Hardly...