Uvod

Trend okupljanja istomišljenika na jednom mjestu je i u Hrvatskoj postao sve
prisutniji i to u svim sferama društvenog i privatnog života. Takve manifestacije
često postaju pravi raj za sklapanje poznanstava, ali i poslovnih projekata.
Iako su ovakvi događaji prvenstveno poslovne prirode, oni su zapravo i zabavni
te ako se dobro ograniziraju privlače veću pažnju nego bilo kakva
reklama. Tvrtka MSAN je u tom pohodu bila jako uspješna i biciklijada ove tvrtke
održana 11.9. bila je mjesto gdje smo se lijepo zabavili uz CUBISMO,
ples, dobro piće i klopu. O tome kako je bilo, koliko se na sat vozilo
i da li smo stigli svi sretno doma, pročitajte u nastavku.

 

Polazak

Polazak je za tročlanu ekipu PC Eksperta (Horza, moja malenkost i moja
bolja polovica Martina) bio već rano ujutro jer je Horza išao iz Zeline, a mi
sa biciklima iz Novog Zagreba. Sat je otkucao 7 ujutro i za nas je polazak počeo.
Martina i ja smo se smrznuli na putu do Buzina, ali šta je nekoliko hladnih
stupnjeva za naš voljeni PC Ekspert.

Nakon nekog vremena od hladnoće nisam osjećao ni ruke pa je izlazak sunca
sa svojim toplim zrakama spasilo stvar. Stigli smo među prvima i upoznali
zgodnu i uvijek nasmješenu Anitu Palac koja je bila zadužena da sve prođe
glatko i bez muke. Zaputili smo se zatim prema mjestu prijave i tamo dobili
majice žute boje sa sloganom "Žuri polako". Nakon oblačenja
vratili smo se natrag i vidjeli da su se ljudi polagano počeli skupljati.
Vani je bilo "biciklih ko’ u priči" jer je većina ljudi
došla autima, a ne biciklima – mi smo u tom pogledu bili iznimka. Bicikle
je za potrebe biciklijade osigurao i proizveo sam MSAN – radilo se naime o MS
Industrial biciklima. Ubrzo je događaj postao pravom biciklijadom sa informatičkim
genijima za volanom (e da vam je to vidjet!).

Držač za bicikle – 100% hrvatski izum 😛

Nešto kasnije stigao je i Horza sa frendovima i naša ekipa je bila potpuna.
Tada je došao Drele koji je najavio polazak.

 

Put i fešta

Put je počeo kako je majica i rekla – prilično sporo. Ipak, nas nekoliko
počelo je napadati auto koji je osiguravao promet i tako je on ubrzao.
Naši brzinomjeri pokazivali su 38km/h, ali samo na kratko jer su počeli zavoji.
Kraj puta, SRC Lukavec, je ustvari bio početak zabave.

njam-njam-njam-hrsk-hrsk-mljac-mljac

Naše umorne bicikle vezali smo za koral, istimarili ih i dali im
vode. Mi smo se pak osvježili ispod dobro uređenih tendi prepunih ukusnih
jela i slastica. Izbor je stvarno bio vrhunski i sve je bilo perfektno! Uskoro
su i zvukovi Cubisma počeli dopirati do naših ušiji, a tu je bio i Drele
koji je izbacivao dosjetke kao iz rukava. Bilo je teško smijati
se sa punim trbuhom, ali što se mora nije teško.

Svaka čast majstore

Sport i reketiranje

Nakon klopanja trebalo je kalorijski šok smanjiti s nekom fizičkom aktivnosti.
Mi smo izabrali tenis dok su drugi igrali nogač iako se moglo baciti i u bazen. Sunce
je pržilo, a nama je znoj kapao iz svih pora na tijelu. Sa suncem i reketom se
borio i Tihomir iz Hgspota kojeg smo upoznali na biciklijadi i udružili se s
njim na početku biciklijade. Sve skupa smo dobro pocrnili, ali ni akupili
dosta mliječne kiseline u našim tjelesima. Uskoro je raspoloženje dostiglo
vrhunac i ljudi su počeli plesati.

Zgodne cure ipak lude za kompjuterašima!

Pred kraj je organiziran i mali konobarski događaj u kojem
su konobari sa prepoznatljivim pregačama s natpisom "Mali od slagaone
" posluživali
pića po narudžbi.

Jednu rum-kolu za van, molim!

 

Odlazak

Kada je sat otkucao 17.00 h bilo je polako vrijeme za polazak
kući. Prijevoz je bio organiziran autobusima i kombijima i vozilo se svako malo.

Horza je otišao na autobus, a mi smo se vratili biciklima kako to i priliči
na biciklijadi. Bilo nam je super i nadamo se da će MSAN nešto slično napraviti
i sljedeće godine. Poseban pozdrav ide pak Patriku (kojeg nismo nigdje uspjeli
naći) i Aniti.