Bez sumnje se može reći da je nVidia sa svojom novom karticom napravila vrlo moćan proizvod koji donosi osjetan rast performansi u odnosu na karticu prethodne generacija. Rast performansi je toliko visok da su performanse kartice uvelike ograničene s procesorom. Mi smo pri testiranju rabili Athlon 64 3800+ koji nije baš mačji kašalj po pitanju performansi u igrama, ali smo svejedno u hrpi benchmarkova bili ograničeni s njegovim performansama. Pitanje je što bi tek bilo da smo testirali dvije kartice u SLI modu. Takvu konfiguraciju ne bi adekvatno mogao pogoniti čak ni najbrži stolni monojezgreni procesor – Athlon 64 FX-57.

Manjak tehnološkoih novotarija ne uzimamo kao minus budući da su u prethodnu GeForce arhitekturu implementirane sve važnije tehnologije poput HDR-a i SM3.0. Premda je novi čip izrađen 110-nanometarskim procesom, nVidija je uspjela smanjiti potrošnju kartice tako da joj čak nije potreban ni dual-slot hladnjak, što zaslužuje posebnu pohvalu. Uz to, kartica ima odličan overclockerski potencijal što nam govori da nVidija nema problema s proizvodnjom novih čipova, ali i to da ćemo u dogledno vrijeme zasigurno vidjeti u Ultra verziju kartice bazirane na novoj generaciji arhitekture.

Nove vrste antialiasinga su dobrodošli dodatak novoj arhitekturi premda neke od njih, čini nam se, pate od "dječjihi bolesti". S tim ponajviše mislimo na gamma corrected AA koji bi u nekim aplikacijama ne donosi nikakav pad performansi, a u drugim aplikacijama masivan pad performansi. fanATIci će se sad zaigurno zlobno nasmijati i postaviti pitanje na temu nemogućnosti kombiniranja AA i HDR-a. Koliko su nama rekli u Parizu na launchu nove GeForce linije, AA teoretski radi uz HDR, ali je pad performansi neprihvatljivo velik (oko četiri puta pri korištenju 4xAA). Tek treba vidjeti da li je ATI smislio nešto po ovom pitanju kad napokon dođe do predstavljanja kartica baziranih na čipu R520.

Fanovi ATI-jevih rješenja će također povući pitanja oko fiksnog broja pixel i vertex shadera u novom nVidijinom čipu. Naime, R520 prema nekim špekulacijama ima dinamičke shadere poput ATI-jevog čipa koji će pogoniti novu generaciju Xboxa. To su špekulacije prema našem mišljenju netočne budući da čip za konzole u trenutku predstavljanja mora biti užasno napredan kako bi izdržao zub vremena. Sjetimo se – čip u konzoli nije moguće mijenjati dok nove kartice stižu svakih godinu dana ili manje.

Kad smo već kod konzola, podijelit ćemo s vama komentare ljudi koji programiraju naslove za novi Xbox i Playstation. Kao što vjerojatno znate, digla se velika buka oko mogućnosti procesora u ovim konzolama. Obje konzole rabe višejezgrena rješenja baziana na PowerPC arhitekturi koja uz to rade na realtivno visokom taktu. Kako sami programeri kažu, ti procesori nemaju visoke peformanse već su jeftini i lako se proizvode pa je višeprocesorska konzola zapravo samo kompromisno rješenje. Razvoj igara koje znaju iskoristiti mogućnosti višeprocesorskih sustava (bilo da je riječ o konzoli ili PC-u ) je užasna gnjavaža koja ne rezultira pomakom u performansama već samo blagim padom performansi. Mnogo ga je lakše programirati igru za jedan užasno jak procesor nego za više slabijih procesora.

To bi bilo sve od nas za ovaj put – stvarno smo vas namučili i s količinom testova i s količinom samog teksta. Uskoro se možda dočepamo i kakve retail kartice bazirane na novom čipu, a s nestrpljenjem očekujemo i neka objašnjenja od nVidije. Do tad, lijep pozdrav iz našeg zadimljenog i vrućeg laba, punog ljudi s krvavim očima (heh, testovi se nikad neće izvrtiti sami).