Geforce 5 serija donosi ponešto izmjenjen dizajn kartice u odnosu na prethodnu seriju, a na test smo dobili karticu Nvidijinog referentnog dizajna koji ima njihovu grafiku gornje plastične maske. Partneri će naravno imati slobodu nalijepiti svoje naljepnice, a da li će imati slobodu u dizajniranju vlastitih PCB-a i sistema hlađenja ostaje za vidjeti. Kao i kod prethodnice, video izlaze čine dva DVI-I i jedan mini-HDMI. U uvodu smo već napisali kako je srce ove kartice GF110 procesor čija je arhitektura u suštini vrlo slična GF100, tj. prvim Fermi high-end čipovima. S obzirom da još nismo imali prilike testirati predvodnicu serije, GTX580, malo ćemo se osvrnuti i na njenu arhitekturu. Orginalna Fermi arhitektura, predstavljena prošle godine je imala 512 CUDA jezgri podijeljenih na četiri GPC-a (graphics processing cluster), u svakom od kojih je jedan raster mehanizam i 4 SM-a (streaming multiprocessor). Svaki SM sastoji se od 32 CUDA jezgre, 16 load/store jedinica, četiri jedinice za specijalne funkcije, četiri teksturne jedinice, dva warp schedulera (svaki ima po jednu dispatch jedinicu), jedne Polymorph jedinice koja u sebi sadrži teselator, zatim 48KB+16KB L1 cache memorije i registara. Na to se veže 48 ROP jedinica sa 768KB L2 cache memorije koja služi kao brza međumemorija između Streaming Multiprocesora i ukupno šest 64-bitnih memorijskih kontolera. Dakle, kada govorimo o ovakvoj punoj Fermi arhitekturi, govorimo zapravo o prošli mjesec predstavljenom GF110 čipu koji pogoni GTX580 karticu. Taj i takav GF110 je trenutno najmoćniji grafički čip na svijetu. U tom svijetlu promatrano, GTX580 je ono što je GTX480 trebao biti. No, kompleksna arhitektura sa tri milijarde tranzistora i nesazrijeli 40nm proizvodni proces natjerali su Nvidiju na pravljenje ustupaka. Kašnjenje na tržište i svi ti problemi stvorili su situaciju u kojoj je AMD/ATi preuzeo vodstvo u prodaji desktop grafičkih kartica.

GTX480 kartica je imala 480 CUDA jezgri, tj. točno toliko koliko ih sada ima GF110 čip u danas predstavljenoj GTX570 kartici. U GTX570 čipu je tako jedan SM-ugašen u odnosu na GTX580, a i broj ROP-ova je sa 48 smanjen na 40 (onoliko koliko ih ima i GTX470), baš kao i količina L2 priručne memorije koja je 640KB. GF110 je napravljen u 40 nm prizvodnom procesu, broji istih onih tri milijarde tranzistora, a površina čipa iznosi 520 kvadratnih milimetara. Kao malu zanimljivost navest ćemo kako legendarna GTX285 broji točno upola manje shadera od GTX570 kartice, a ujedno je i 285 upola manji broj od 570 :) Sa strane obrade grafike stvari su se ponešto izmjenile u odnosu na orginalnu Fermi arhitekturu pa je tu ovaj čip preuzeo rješenja iz GF104 čipa koji je pogonio GTX460 kartice. Kod GF100, svaka je teksturna jedinica mogla izračunati jednu teksturnu adresu i dohvatiti četiri 32-bitna (INT8) uzorka tekstura po taktu, dva 64-bitna (FP16) uzorka tekstura po taktu, ili jedan 128-bitni (FP32) uzorak teksture po taktu. Kod teksturnih jedinica na GF104 čipu (pa tako i kod GF110) to je poboljšano na četiri uzorka po taktu kako za 32-bitne tako i 64-bitne teksture, a uz to se sada 64-bitno (FP16) filtriranje odvija u punoj brzini za razliku od GF100 kod kojeg je to u pola brzine.

Još je jedno je poboljšanje bitno za GF110 čip – Z-culling. To je metoda u kojoj se pikseli koji se direktno ne vide niti ne renderiraju pa na taj način dolazi do poboljšanja GPU performansi. Zamislite da na sceni imate osobu ispred objekta (npr. kuće). Z-culling metoda odbacuje renderiranje svih onih piksela koji pripadaju kući a nalaze se iza osobe – logično. Ovo je postignuto usporedbom dubine i prozirnosti novog piksela u odnosu na postojeći u Z-bufferu – ukoliko je piksel vidljiv biti će renderiran, ukoliko nije neće. I premda je Z-culling davno već poznat, Nvidija mu se sada vratila i povećala efikasnost a sve u svrhu poboljšanja testelacijskih performansi.

Samo kao prisjećanje, GTX470 kartica je radila na 608MHz za GPU, njenih je 448 shadera radilo na 1215MHz, a 1280MB GDDR5 memorije na 837MHz (3348Gbps efektivno). GTX480 kartica je pak radila na 700MHz za GPU, 1401MHz za 480 shadera, te 924MHz (3.696Gbps efektivno) za 1.5GB GDDR5 memorije. GF110 na ovoj kartici sada radi na 732MHz dok njegovih 480 shadera radi na 1464MHz. Pixell fillrate je tako porastao na 29.3 GigaPiksela po sekundi, a Texture fillrate na 48.1 GigaTexela po sekundi. Baš kao i kod GTX470 kartice, na GTX570 kartici je pet 64-bitnih memorijskih kontrolera, pa je ukupna širina sabirnice 320 bita. Memorija je GDDR5 ukupnog kapaciteta 1280MB. Brzina je u odnosu na prethodnu generaciju sa 837MHz podignuta na 950MHz (4.8Gbps efektivno). Memorijska propusnost je 152 GB/s.

Uz novu je seriju stiglo i novo rješenje hlađenja. Nvidija je po prvi puta upotrijebila Vapor Chamber tehnologiju koji njihovi suparnici koriste već duže vremena. Na GF110 čipu tako sjedi masivan (no ne i pretežak) hladnjak čija je baza jedna velika Vapor komora (radi na sličnom principu kao i toplovodne cijevi), a na nju su montirani tanki aluminijski listovi. Turbinski je ventilator dobio novi algoritam kontrole pa tako ubrzavanje iil usporavanje rada sada protječe sporije i korisnik nema osjećaj kako kartica naglo postaje bučna. Čak štoviše, ova je kartica znatno tiša od ijednog referentnog modela high-end kartica unazad nekoliko generacija i to u oba tabora – i zelenom i crvenom. Na crni PCB dužine 10.5" (26,67 cm) naliježe crni aluminijsi heatsink koji služi kao nosač za trubinski ventilator izmjenjenog dizajna (stari je stvarao vibracije, pa ovaj novi ima prsten koji veže lopatice), te kao hladnjak za vitalne sklopove napajanja i memorijske čipove. Od skidanja ovoga hladnjaka smo odustali zbog zvjezdastih vijaka za koje odvijač nismo imali pri ruci.

Ne smijemo izostaviti ni ovi sklop nadzora potrošnje. Dedicirani hardverski sklop sada osim temperature, nadzire i sva tri 12V raila (PCIe konektor, i dva 6-pinska PCIe-Power konektora). Ukoliko dođe do preopterećenja railova uzrokovanih aplikacijama tipa Furmarka ili OCCT-a sklop automatski smanjuje performanse kako bi kartica ostala unutar specifikacija potrošnje. Nvidia tvrdi kako je ovo usmjereno samo na aplikacije tipa Furmarka te kako ne utječe na performanse u igrama ili prilikom overclockinga. Ovo nam naravno ostaje za provjeriti. TDP ove kartice po proizvođaču je 219W, što je za 4W više od GTX470 kartica, a Nvidia preporuča kvalitetno napajanje od 550W. Gornji termalni prag za GPU je 97°C iznad kojih prije spomenuti sklop automatski spušta taktove kako bi ga zaštitio. Nižoj potrošnji kartice u mirovanju pridonose dvije razine spuštanja taktova. U prvoj fazi GPU radi na 405MHz, shaderi na 810MHz a memorija na 162MHz. U drugoj, dubljoj fazi GPU radi na 50.6MHz, shaderi na 101MHz a memorija na 67.5MHz.

Sa strane video podrške novost je HDMI 1.4a, a kartica podržava DX11 API, 3-way SLI, Physx, 3D Vision Surround te Nvidia Surround tehnologije (podržava tri monitra ukupne rezolucije do 7680×1600). NV Surround i 3D Surround su kao i ranije mogući samo uz upotrebu dvije kartice. Puni audio bitstreaming baš kao i kod GTX480 kartica nije podržan, što je kao što znamo popravljeno kod GF104. Toliko o samoj GTX570 kartici, krenimo na ono što nas najviše zanima – testove.