Pentium III 450 overclocking

Da ne ispadne da samo pišemo o overclocking-u AMD procesora odlučili smo napisati priču o Intel Pentium III 450 Slot 1 procesoru. Ima već dosta dugo od kad smo overclock-ali dotični procesor, no svejedno mislimo da će članak biti zanimljiv. Ako ništa drugo zato što sama priča o overclocking-u Pentium III 450 procesora nema sretan završetak.

Intel Pentium III 450MHz

Kad se pojavio Pentium III našu glavnu mašinu je pokretao Celeron 333A overclock-an na 500MHz uz pomoć Alpha P125 heatsink-a. Nije da tad nismo bili zadovoljni sa Celeronom, no naravno htjeli smo više. Nakon nekog vremena pokazalo se da postoje dvije serije Pentium III 450 koje se dobro overclock-aju - SL35D i SL37C. Mi smo nabavili SL37C te uz to i novu Alphu (P3125) i za svaki slučaj termo-električki modul (Peltier) od 70W. Cilj nam je bio 600MHz(4.5x133MHz). Nabavili smo i kvalitetnu STEP PC133 memoriju koja je garantirana na 133MHz CAS2 i 150MHz CAS3.

Alpha P3125

Peltier

Mislimo da nije potrebno ulaziti u fiziku i objašnjavati kako Peltier radi; dovoljno je reći da se putem njega može znatno ohladiti procesor te time omogućiti bolje overclock-anje. Kad se Peltier montira na procesor mora se paziti koja je strana topla, a koja hladna te osigurati dobru izolaciju jer dolazi do kondenzacije zbog hlađenja procesora na temperature blizu 0C . A svima nam je jasno šta voda znači za kompjutorske komponente - smrt. Nakon što smo isprobali procesor samo sa Alphom te ga pustili da vrti SETI i Prime95 par dana, bacili smo se na posao.

Morali smo dobro pričvrstiti Peltier na heatsink, napraviti spacer-e koji idu između Alphe i cache memorije te onda to sve dobro izolirati sa spužvom tako da ako dođe do kondenzacije oko Peltiera, voda ne prodre do procesora i/ili matične ploče. Trebalo nam je par dana da to sve sastavimo kako treba. Strah od kondenzacije nas je naveo na to da stegnemo heatsink na procesor toliko da se procesor zakrivio kao banana. Na svu sreću to nije imalo negativnih posljedica. Ono što moramo napomenuti je to da ako se čovjek odluči na Peltier hlađenje onda mora imati i izvrstan heatsink kao što je Alpha jer nešto mora "micati" jaku toplinu koju generira vruća strana Peltier-a. Obični hladnjak kakav se uglavnom može nabaviti kod nas nije nikako prikladan za takvu vrstu hlađenja.

Nakon što smo se uvjerili da sve radi na tvorničkoj brzini, bacili smo se na postepeno overclock-anje. Prvo smo dignuli FSB (front-side bus) na 112MHz (brzina procesora 504MHz) a ubrzo nakon toga i na 124MHz (560MHz). Procesor je radio bez problema na tim brzinama i to na standarnoj voltaži od 2.0V. Prvi su rezultati bili više nego zadovoljavajući iako je pri FSB od 124MHz mrežna kartica prestala raditi zbog previsoke brzine PCI sabirnice (124/3= 41.3MHz). Taj je problem bio brzo riješen promjenom djeljitelja koji određuje brzinu PCI sabirnice sa 3 na 4 (FSB/djeljitelj= frekvencija PCI sabirnice) kroz BIOS Abit BE6 matične ploče koja je korištena uz Pentium III. Puni očekivanja dignuli smo FSB na 133MHz (600MHz) da bi se onda mašina srušila pri dizanju Windows-a. Povećali smo voltažu na 2.1V i to je riješilo sve probleme. Super! Cilj od 600MHz je ostvaren bez previše muke.

Nažalost, iako je procesor radio bez ikakvih problema na 600MHz isto se ne bi moglo reći i za grafičku (TNT2 Ultra) koja nije bila u stanju preživjeti AGP frekvenciju od 88MHz (2/3x133= 88MHz). Čim bi se pokrenulo nešto tipa Quake 3 Arena mašina bi se smrznula. Rješenje smo potražili na Internet-u i trud se ubrzo isplatio. Smanjili smo AGP Aperture size u BIOS-u matične na minimalnih 4MB i sve je profunkcioniralo kao da nikad i nije bilo problema. Drugi način koji daje isti rezultate je isključivanje AGP sidebanding-a (SBA) grafičke kartice. Nažalost nismo uspjeli isključiti SBA na Xentor-u. I jedno i drugo rješenje donekle smanjuje grafičke performanse, ali ne dovoljno da se overclock-anje ne bi isplatilo. Isključivanje SBA je bolje jer se gubi manje brzine, a AGP Aperture "fix" je pak jednostavniji.

Kad smo se uvjerili da sve radi kako spada, odlučili smo ići još i dalje. Sljedeća brzina (4.5x140= 630MHz) - potpuni uspjeh. Ludnica! Bacili smo se na Quake 2 i 3 kao nikad do tada. Probali smo i 4.5x150= 675MHz. Na 2.3V bi se mašina boot-ala u Windowse no ne bi radila baš najbolje - Prime95 bi odmah prijavio grešku, Quake bi se čudno ponašao, itd. S obzirom da je skoro sve radilo, mislili smo da je možda potrebno samo dignuti napon na još malo više i da će sve biti OK. Tu smo naišli na problem - Abit BE6 matična ploča dozvoljava promjenu na maksimalno 2.3V iz BIOS-a i to je to. Probali smo naći nekakav poseban BIOS ili nešto tako, ali nam nije uspjelo. Jedino rješenje bilo je turpijanje po nožicama koje kontroliraju voltažu na samom procesoru. Pri 2.4V mašina se nije htjeli ni bootati. Bilo je očito da je 675MHz samo san.

Obrušena nožica

Test sistem - Intel Pentium III 450MHz CPU, Abit BE6 matična ploča, 128M STEP PC-133 CAS2 memorija, Guillemot Maxi Gamer Xentor32 grafička kartica (Detonator2 3.68 driver-i), Aureal SQ2500 muzička, Adaptec 2940U2W SCSI kontroler sa Quantum Atlas 10k 18.2G LVD HD, Yamaha 6416S CD-RW i Plextor UltraPlex 40max CD-ROM-om, Netgear FA310TX 10/100 mrežna kartica, Windows 98SE

630MHz

675MHz

Otprilike tjedan dana nakon što smo prestali prčkati po procesoru kompjutor nam je počeo čudno zavijati te je na kraju i potpuno otkazao. Pokazalo se da Sparkle 300W napajanje nije imalo dovoljno snage za sve periferije te je popustilo pod teretom. Novo AOpen 300W napajanje iz AOpen HX08 kučišta koje smo posebno nabavili za ovaj sistem riješilo je sve probleme i sistem je sretno radio sljedećih 4 mjeseca.

Onda je došao kraj... Spužva koju smo koristili kao izolaciju za Peltier nije "prošla" test te je promočila. Voda je uništila jedan otpornik na procesoru i cache memoriju iako smo koristili opciju na Motherboard Monitoru koja ne dopušta da procesor pređe u idle mode tj. da se previše ohladi. Preveliko hlađenje procesora dovodi do kondenzacije, a kondenzacija (tj. voda) onda pak uništava sve na što naiđe. Naša izolacija se pokazala više nego lošom (kad smo rastavili procesor imali smo šta vidjeti - lijepi trag gdje je voda prolazila i gdje je sve oksidiralo), no na sreću, matična ploča nije stradala iako je voda čak prodrla i do nje.

Pouka - kad se jednom sastavi Peltier hlađenje treba ga par puta rastaviti i provjeriti da nema curenja, a onda tek ostaviti da sve radi non-stop i bez nadzora. Također treba jako dobro provjeriti kvalitetu izolacije i ne misliti da je svaka gusta spužva dobra. Mi smo svoj zanat ispekli na najgori način... U neku ruku kad gledamo na sve to, dođemo do zaključka da se Peltier možda i ne isplati (imali smo još "krasnih" iskustava - gubitak Pentium 2 333 procesora koji je radio na 500MHz i matične ploče na koju je bio spojen). Ono što se isplati u svakom slučaju jest izvrstan heatsink tipa Alpha.