Usporedni test KT133A ploča

Nakon nedavno objavljenog testa Socket-A matičnih ploča baziranih na KT133 chipsetu, došlo je vrijeme da se pozabavimo i KT133A pločama. KT133A nasljednik je starijeg KT133 chipseta, kao što i samo ime kazuje. Jedina razlika između dva chipseta jest da KT133A omogućuje rad EV6 sabirnice za Athlon procesore na 266MHz (133MHz DDR). U neku ruku je KT133 doživio evoluciju kao što je bio slučaj s Intelovim chipsetima serije 440 čiji je zadnji izdanak bio BX (ecolucija s 66 na 133MHz).

VIA KT133A chipset originalno je zamišljen kao chipset namjenjen novim Athlonima serije C koji rade na 266MHz. No, zbog mogućnosti promjene multipliera procesora (spajanjem običnom olovkom L1 mostova na procesoru), KT133A chipset može biti koristan bilo kojem vlasniku AMD Duron/Athlon procesora. Uzmimo primjer Athlona na 1GHz - umjesto da ga se vrti na 10x100MHz, na KT133A chipsetu ga se može vrtiti na 7,5x133MHz. Povećani takt sabirnice će naravno donijeti i povećanje u performansama. No, o tome ćemo nešto kasnije.

Originalno smo htjeli testirati što više KT133A ploča, no zbog malog broja KT133A ploča koje kolaju po Hrvatskoj te zbog njihove velike potražnje, uspjeli smo testirati samo tri ploče. Zaključili smo da je bolje kasnije nadopuniti ovaj usporedni test, nego pustiti naše čitatelje da čekaju u nedogled. Za naš test sakupili smo sljedeće ploče:

• ABIT KT7A i KT7A-RAID (razlika je samo u dodatnom RAID kontroleru na KT7A-RAID). KT7A smo dobili od Info-Game, a KT7A-RAID od Tri trade ADM.
• ASUS A7V133 (MSAN Grupa)
• Soltek SL-75KAV-X (Ve-mil).

Sva testiranja vršili smo s Athlonom 1.1GHz kojeg smo posudili od Info-Game. Ovaj puta smo htjeli testirati ploče s Duron procesorom, no navala na te procesore je toliko velika da nam ga nitko nije mogao posuditi na više od 3-4 dana, što nama nije bilo dovoljno za potpuno testiranje tri ploče. U prosjeku nam treba oko 5 dana po ploči, a ako nas nešto zeza i više - nismo mirni dok ne pronađemo točni uzrok problema.

ABIT KT7A i KT7A-RAID po izgledu su identične svojim prethodnicima - ABIT KT7 i KT7-RAID. Smještaj komponenti ploče je identičan. To je dobra stvar jer nismo imali nikakvih zamjerki starijem KT7 po pitanju smještaja. ATX utor je tamo gdje treba biti i gdje ne smeta kolanju zraka kod hlađenja, kao što je slučaj i sa svim ostalim komponentama. Jedina zamjerka je pomanjkanje prostora oko socketa zbog brojnih kondenzatora koji onemogućuju stavljanje velikih hladnjaka kao što je npr. Alpha PEP66T. Za ovaj test koristili smo KT7A-RAID varijantu, dok nam je KT7A dobro došao da provjerimo rezultate.

ABIT KT7A

Tvorničke specifikacije:

• Podržani procesori:
  • AMD Athlon (Thunderbird) i Duron Socket-A, 600MHz-1GHz+
• Chipset:
  • VIA KT133A (VT8363A) North Bridge
  • VIA 82C686B South Bridge
• Dodatni kontroleri: High Point HPT370 ATA-100 RAID
• Memorija: 3x 168-pinski DIMM utor za PC133 SDRAM ili VC133 VCM Maksimalno do 1.5GB
• Utori:
  • 1x AGP (4x)
  • 6x PCI
  • 1x ISA
• IDE portovi:
  • 4x ATA-100 (maksimalno 8 jedinica)
• I/O i drugi portovi:
  • 2x USB
  • 1x Paralelni port (EPP, ECP), 2x Serijski port
  • 1x PS/2 tipkovnica, 1x PS/2 miš
  • IrDA TX/RX header
• Standardi: ATX PCI 2.2, USB 1.1
• Overclocking:
  • FSB
  • vcore
  • VIO
  • multiplier
• Ostalo:
  • Wake-on-LAN, Wake-on-Ring
  • PC Health monitoring (ambientna i CPU temperatura, napon)
  • ACPI
  • ABIT SoftMenu III BIOS
  • dodatna 2 USB utora

Očekivano, ploča je došla s 686B South Bridgeom koji podržava ATA-100. Zajedno s ugrađenim HPT370 ATA-RAID kontrolerom, to ovoj ploči daje ni manje ni više nego mogućnost priključenja osam ATA-100 jedinica.

Kao i starije KT7 ploče, KT7A nudi baš sve potrebno za overclocking - mogućnost promjene FSB-a u koracima od jednog MHz, mogućnost promjene multipliera (množitelja) procesora te promjene napona procesora i I/O jedinica (prvenstveno memorije). Sve ove promjene vrše se iz BIOS-a koji koristi sad već legendarnu ABIT SoftMenu III tehnologiju. BIOS inače nudi pregršt opcija za tweaking - više nego bilo koja druga ploča koju smo testirali.

Najviše opcija za tweaking vezano je uz memoriju - od mogućnosti promjene kod VIA chipseta tako bitnog interleavea do uobičajenog CAS-a, itd. Uključenje 4-way interleavea i dalje ostaje najbitnija stvar za performanse, ali ne i jedina (DRAM 4K Page, itd.).

Savršen smještaj

KT7 i KT7A ploče koriste isti BIOS, tako da ne možete pogriješiti i flashati krivi. Mi smo naš test radili na WZ Beta3 BIOS-u i nismo imali problema. Od WZ BIOS-a napokon je sređen poredak po agresivnosti memorijskih timinga - Turbo je sad najbrži, dok je prije to (nelogično) bio Normal modus. WZ BIOS je donio i mogućnost isključenja zaštite od pregrijavanja procesora - do sada je on bio automatski uključen te je mnogima zadavao glavobolje. Matična ploča bi sama gasila cijeli sistem ukoliko na CPU1 Fan headeru ne bi bio spojen ventilator. Najviše problema s tom zaštitom imali su oni kojima je ventilator na hladnjaku spojen direktno na napajanje. Inače, KT7 i KT7A ploče bez problema izdržavaju Delta 6cm ventilatore zbog toga što bez problema daju do 6W ventilatorima koji su spojeni direktno na matičnu ploču. Dosta je zabilježenih slučajeva gdje su ljudi spajali Delta ventilatore direktno na matičnu ploču da bi potom dotični fan header doslovno eksplodirao. Za tako nešto se kod KT7 i KT7A ploča ne trebate bojati.

KT133A North Bridge, tj. VT8363A na KT7A na sebi ima aktivno hlađenje, tj. hladilo i ventilator. Bili smo radoznali da li je ABIT stavio termalnu pastu između chipa i hladnjaka i nismo se razočarali. ABIT tu nije nimalo škrtario. Isto se ne može reći i za ASUS i Soltek koji su "zaboravili" na postojanje termalne paste.

Kao i ostale dvije ploče u ovom testu, ASUS A7V133 je nadogradnja svog prethodnika. Smještaj komponenti je identičan, kao i većina ostalih stvari. Postoji svega nekoliko razlika- A7V133 koristi noviji 686B South Bridge, noviju verziju Promise ATA-100 kontrolera koji sada podržava i RAID, te ventilator na North Bridge chipu. Kao i A7V, A7V133 je vrlo velika ploča s jako puno prostora oko socketa . Postoji samo jedan kondenzator koji smeta, no i on je smještan tako da se bez poteškoća mogu montirati veliki hladnjaci poput Alphe PEP66T. Dapače, jedan naš prijatelj te mogući novi član PC Ekspert ekipe, uspio je montirati malo podrezani Alpha P125 hladnjak na ovu ploču. Za one koji ne znaju - Alpha P125 je inače Slot1 hladnjak vrlo velikih dimenzija.

ASUS A7V133

Tvorničke specifikacije:

• Podržani procesori:
  • AMD Athlon (Thunderbird) i Duron Socket-A, 600MHz-1GHz+
• Chipset:
  • VIA KT133A (VT8363A) North Bridge
  • VIA 82C686B South Bridge
• Dodatni kontroleri: Promise ATA-100 RAID
• Memorija: 3x 168-pinski DIMM utor za PC133 SDRAM ili VC133 VCM Maksimalno do 1.5GB
• Utori:
  • 1x AGP Pro (4x)
  • 4x PCI
  • 1x PCI/AMR share
• IDE portovi:
  • 4x ATA-100 (maksimalno 8 jedinica)
• I/O i drugi portovi:
  • 2x USB
  • 1x Paralelni port (EPP, ECP), 2x Serijski port
  • 1x PS/2 tipkovnica, 1x PS/2 miš
  • IrDA TX/RX header
  • Audio I/O + game port
• Standardi: ATX PCI 2.2, USB 1.1
• Overclocking:
  • FSB
  • vcore
  • VIO (jumper)
  • multiplier (dip-switch)
• Ostalo:
  • Wake-on-LAN, Wake-on-Ring
  • PC Health monitoring (ambientna i CPU temperatura, napon)
  • ACPI
  • dodatna 2 USB utora
  • ASUS Panel

Prostora ima i za najveće hladnjake poput Alphe PEP66T

Kao i ABIT KT7A, ASUS A7V133 osim 686B South Bridgea na sebi ima dodatni ATA-100 kontroler. Riječ je o Promise ATA-100 kontroleru koji podržava RAID, no samo mod 0 (striping). Ova verzija kontrolera pokazala se puno zrelijom nego ona na A7V te nam on pri testiranju nije stvarao muke. Nažalost, za razliku od HPT370 kontrolera na KT7A-RAID, Promise kontroler se ne može u potpunosti isključiti te će uvijek krasti koji IRQ.

686B i Promise ATA-100 kontroleri

Što se pak overclockerskih mogućnosti tiče, ASUS A7V133 identična je starijem bratu. Sve potrebno je tu, uz korištenje BIOS-a te jumpera (VIO) i dip-switcheva (množitelj) na samoj ploči. Povećanje FSB-a vrši se u koracima od 1MHz iz BIOS-a te se da povećati do 166MHz. Ono što nas je najviše uzrujalo jest mušica koja je prisutna na skoro svim novijim ASUS pločama, a vezana je uz vcore napon (tj. napon CPU-a). Naime, kada se pali sistem, A7V133 će procesoru dati samo default napon na kojem procesor tvornički radi, a ne onaj koji je korisnik izabrao u BIOS-u ili putem jumpera. Ako overclockate procesor na takt na kojem on na tvorničkom naponu neće ni POST-ati onda ćete par puta morati paliti računalu na "kurblu". Nakon što ploča shvati da nešto nije kako treba, ona će otići na default i za FSB i množitelj te će se moći bootati. Nakon toga će sama ući u BIOS i čekati da korisnik opet sve podesi kako treba. Nakon toga, procesor treba staviti na deafult settinge te pustiti da cijeli boot prođe normalno te onda restartati i podići brzinu i voltažu, itd. te vratiti na overclockanu brzinu. Psihički zamoran proces ukoliko se ne želi odustati od overclockinga. Jedini način da se to izbjegne jest fizička modifikacija procesora (tj. spajanje ili rezanje mostova koji određuju napon) da po defaultu traži veći vcore napon.

Multiplier dip-switchevi

Drugih većih mana na A7V133 nema, pogotovo ne u onom broju kao što je bio slučaj s A7V. To nas je razveselilo jer smo se malo zabrinuli za ASUS.

SoltekSL-75KAV-X je prerada starijeg modela (KV2-X) kojeg smo također testirali u KT133 članku. Ploče su skoro identične - razlikuju se samo po boji IDE konektora - kod KAV-X su žarko crvene boje.

Soltek SL-75KAV-X

Tvorničke specifikacije:

• Podržani procesori:
  • AMD Athlon (Thunderbird) i Duron Socket-A, 600MHz-1GHz+
• Chipset:
  • VIA KT133A (VT8363A) North Bridge
  • VIA 82C686B South Bridge
• Memorija: 3x 168-pinski DIMM utor za PC133 SDRAM ili VC133 VCM Maksimalno do 1.5GB
• Utori:
  • 1x AGP Pro (4x)
  • 5x PCI
  • 1x ISA
• IDE portovi:
  • 2x ATA-100 (maksimalno 4 jedinice)
• I/O i drugi portovi:
  • 2x USB
  • 1x Paralelni port (EPP, ECP), 2x Serijski port
  • 1x PS/2 tipkovnica, 1x PS/2 miš
  • IrDA TX/RX header
  • Audio I/O + game port
• Standardi: ATX PCI 2.2, USB 1.1
• Overclocking:
  • FSB
  • vcore
  • VIO (jumper)
  • multiplier (dip-switch)
• Ostalo:
  • Wake-on-LAN, Wake-on-Ring
  • PC Health monitoring (ambientna i CPU temperatura, napon)
  • ACPI
  • status LED
  • Voice-Diagnosis Technology
  • dodatna 2 USB utora

Žarko crveni ATA-100 konektori

KAV-X je prva KT133A ploča koja se pojavila u prodaji i zbog toga treba odati priznanje Solteku. Nažalost, brzina izbacivanja na tržište ove ploče donijela je svoje - ploča pati od istih problema kao i KV2X - loše overclockanje, nije prošla naš memorijski test, itd. Iako KAV-X ima na papiru sve potrebno za dobar overclocking, to u stvarnosti ne funkcionira baš najbolje. Ploča je radila na FSB-u od 133MHz i ni makac više. Ako ništa drugo, KAV-X nudi dosta opcija za tweaking, iako ne tako puno kao što to ima ABIT KT7A.

Multiplier dip-switchevi

Smještaj komponenti po ploči je dobar - Soltek je shvatio da je napravio dobar posao sa KV2-X pa na sreću nije išao ništa mijenjati. I dalje je prisutno zanimljivo rješenje COM2 porta koji se može montirati s prednje strane kućišta. Nažalost, uputstva su i dalje jednako loša, no dobar programski paket koji dolazi s pločom popravlja dojam - Anti-Virus 2000, Norton Ghost 6.0, WinFax 10 i Virtual Drive dobri su programi. Zanimljivo je i to da se Soltek nije odlučio za aktivno hlađenje KT133A North Bridge chipa, već samo za heatsink Isto tako, Soltek nije stavio termalnu pastu između hladila i samog chipa. Uvijek nas iznervira štednja na takvim ključnim stvarima.

Dovoljno prostora oko socketa

Testirali smo performanse na 1 i 1,13GHz (7,5 i 8,5x133MHz). Rezultate na 1GHz smo usporedili i s najbržom pločom iz usporednog testa KT133 ploča - s ASUS A7V (10x100MHz). Počet ćemo s CPUmark testom:

U ovom testu pobijedila je ABIT KT7A ploča i to sa solidnom prednošću nad ostalima. Iako na istom taktu kao i KT133A ploče, starija A7V ne može držati korak s njom. Već se u CPUmark testu vidjela prednost rada EV6 sabirnice i Athlon procesora na 266MHz (tj. 133MHz DDR) spram 200MHz (tj. 100MHz DDR) na kojoj radi ASUS A7V.

Na 1.13GHz redoslijed se nije promijenio - ABIT i dalje u vodstvu.

3dMark 2000 dao je obratne rezultate od CPUmarka - najbrža je Soltek KAV-X ploča, druga je A7V133, a KT7A tek treća. ASUS A7V je i dalje (očekivano) najsporija.

Zanimljivo je kako je na 1.13GHz došlo do promjene te je A7V133 preuzela vodstvo. ABIT je i dalje najsporija, ali s minimalnim zaostatkom za KAV-X (1 bod - statistički totalno nebitan).

Vrijeme je za Expendable timedemo test:

Napokon do izražaja dolazi dodatni bandwidth koji pruža KT133A chipset. Razlika između najsporije KT133A i najbrže KT133 ploče je solidnih 6 frameova. Sveukupno je najbrža ABIT KT7A ploča koja svoj uspjeh može zahvaliti izvrsnim mogućnostima za tweaking.

Na 1,13GHz rezultat je isti - ABIT KT7A prva (s impresivnih 110,5 fps-a), ASUS A7V133 druga, Soltek KAV-X treća.

Vrijeme je za Quake 3 Arena test. Kao i kod ostalih testova, zadržali smo se samo na nižim rezolucijama da bi se izbjeglo usko grlo, tj. grafička kartica. Testirali smo zato samo Fastest i Normal modus.

Dodatni bandwidth KT133A chipseta najbolje se vidi u ovom testu - ASUS A7V i ABIT KT7A dijeli ni manje ni više nego 13 fps-a. Ostale KT133A ploče su također pokazale dobre rezultate, no u usporedbi s ABIT pločom kasne oko 5 fps-a.

Rezultat je približno isti i na 1,13GHz, iako je razlika između (opet) najbrže KT7A i drugo-plasirane A7V133 ploče ipak manja nego što je bio slučaj na 1GHz. Soltek KAV-X počinje sve više zaostajati.

Normal modus potvrđuje rezultate Fastest testa - KT133A bolji je i brži chipset.

ABIT KT7A opet pobjeđuje. Nema se što reći - ABIT je napravio vrlo brzu ploču koja dominira u svim testovima osim u 3dMark 2000.

Vrijeme je da vidimo kako su se ploče pokazale pri overclockingu.

Ovako izgleda KT133A chipset u WCPUID programu (korištena je ABIT KT7A-RAID ploča na kojoj je i pisan ovaj članak). Memorija je STEP PC133 CAS2 / PC150 CAS3 pa otuda i bolji rezultat nego u službenom overclocking testu. Inače, najboljim BIOS-om za ABIT KT7A ploču pokazao se WZ beta3 s kojim smo stabilno dostigli FSB od 141MHz sa STEP memorijom.

KT133A chipset

Maksimalni overclock na KT7A (korišten drugi procesor)

Kada smo testirali KT133 ploče, bilo nam je bitno vidjeti koji je maksimalni takt procesora te maksimalni FSB na kojem će procesor raditi stabilno. Kod KT133A ploča bilo nam je bitno samo koliko maksimalno možemo dići FSB, a da sve radi kako treba, a da pri tome ne usporimo memoriju prebacivanjem na CAS3 te da ne isključujemo interleave. Test smo napravili s Micron PC133 CAS2 memorijom i rezultat je bio sljedeći:

Kao što možemo vidjeti, ASUS A7V133 je pobijedila u ovom testu s FSB-om od 138MHz. Soltek KAV-X se nije htjela mrdnuti ni 1MHz iznad 133, dok je K7A negdje u sredini. No, moramo napomenuti jedan problem koji ima A7V133 ploča - prilikom prvobitnog paljenja daje samo default vcore procesora, a ne onoliko koliko se odredi u BIOS-u. Zbog toga A7V133 neće ni POST-ati na overclockiranim brzinama na kojima sigurno radi jer će, recimo, dati 1,75V umjesto 1,85V. Nezgodan nedostatak, pogotovo za Durone koji obožavaju veći vcore. Zbog toga smatramo ABIT KT7A (ili KT7A-RAID) pločom koja je bolja za overclocking.

Zaključak

Dvojbe nema - najbolja KT133A ploča prisutna u ovom testu jest ABIT KT7A-RAID. Brza je, ima sve potrebno za overclocking te je još uz to i vrlo stabilna. Jedina mana je to što ima konflikt s Adaptec kontrolerima koji imaju 2.57.2 BIOS, no i to je riješeno u jučer izdanom WZ-11 BIOS-u. Nema druge nego ABIT KT7A ploči dodijeliti nagradu "Izbor PC Eksperta".