Windows XP Professional x64 Edition AMD vs. Intel – obračun na koti 64

Nakon dugo vremena iščekivanja, na tržištu se napokon pojavila 64-bitna verzija Windowsa XP. Operativni sistem je dizajniran tako da iskoristi instrukcije u AMD-ovim i Intelovim hibridnim 64-bitnim procesorima, Athlonima 64 odnosno Pentiumima od serije 6xx nadalje. S obzirom da su vlasnicima 64-bitnih procesora obećane neviđene perforanse u kombinaciji sa 64-bitnim sustavom, logično je zapitati se da li to obećanje "drži vodu". Vođeni ovom idejom, odlučili smo istražiti kako se 64-bitni procesori oba proizvođača snalaze sa 32-bitnim i 64-bitnim aplikacijama u kombinaciji s Windowsima XP Professional x64 Edition.

64-bitne Windowse XP ne treba miješati sa čistim 64-bitnim operativnim sistemima budući da Athloni 64 te 64-bitni Pentiumi nisu isključivo 64-bitni procesori. Naime oba procesora imaju sposobnost nativnog izvršavanja i klasičnog 32-bitnog i "novog" 64-bitnog koda putem instrukcijskog seta x86-64 (AMD ovu vrstu arhitekture zove AMD64, a Intel EMT64). Za one koji nisu toliko upućeni u tematiku, PC procesori prije Athlona 64 rabili su instrukcijski set IA-32 odnosno x86. Intel je u suradnji sa HP-om izradio i čisti 64-bitni instrukcijski set pod imenom IA-64 koji se danas rabi isključivo na procesorima Itanium i Itanium 2, no ova tehnologija, kao ni procesori koji ju rabe, nije poznata po komercijalnom uspjehu.

64-bitni Windowsi XP bazirani su na jezgri Windowsa 2003 SP1

Novi su Windowsi bazirani na jezgri Windowsa 2003 SP1 x86-64 na sličan kao što su originalni Windowsi XP bazirani na jezgri Windowsa 2000. Sam se operativni sustav prema izgledu malo razlikuje od svojeg 32-bitnog starijeg brata sa apliciranim Service Packom 2. Dakle i dalje imao grafičko sučelje Luna, integrirani firewall, Internet Explorer 6 sa integriranim Pop-up blockerom, podršku za DEP (Data Execution Prevention) i hrpu sigurnosnih zakrpi. 64-bitni "prozori" su interno čisti 64-bitni operativni sustav. Izvođenje 32-bitnih aplikacija omogućeno je pomoću posebnog emulatora (ugrađenog u sam OS) koji nosi ime WOW64. S obzirom da 64-bitni Athloni i Pentiumi nativni 32-bitni procesori, WOW64 bi nam u teoriji trebao omogućiti da izvodimo klasične 32-bitne aplikacije bez ili sa vrlo malo gubitaka na performansama. Premda obje vrste procesora nude mogućnost izvršavnja i starih 16-bitnih aplikacija, WOW64 ih ne podržava pa ih na novim Windowsima nije moguće koristiti.

32-bitne aplikacije u Task Manageru imaju posebnu "zastavicu" - *32

Valja napomenuti da 64-bitni Windowsi u osnovi nisu zamišljeni kao operativni sistem namijenjen prosječnim korisnicima. Prednosti 64-bitnih sustava, poboljšanu memorijsku podršku te 64-bitne registre, može iskoristiti relativno malen broj aplikacija. To su uglavnom profesionalne aplikacije za CAD/CAM, 3D modeliranje, studijsku obradu audija i kompleksne matematičke izračune. Naime 32-bitni sustavi u osnovi podržavaju maksimalno 4 GB radne memorije s tim da pojedina aplikaciju može koristiti maksimalno 2 GB memorije. PAE odnosno Physical Adress Extension mod pomoću određenih hardverskih dodataka u procesorima (PAE podržava čak i stari Pentium Pro) proširuje količinu podržane memorije na 64 GB, ali valja imati na umu da sve aplikacije i dalje rabe 32-bitne adrese te ne "vide" memoriju iznad 4 GB. 64-bitni Windowsi pak podržavaju maksimalno 128 GB radne memorije te 16 terabajta virtualne memorije. Zanimljivo je da ovo nije maksimum koji je moguće izvući iz 64-bitnog adresiranja budući da Windowsi XP x64 Edition za adresiranje rabe "samo" 40 bitova. Paralelno sa podrškom za veću količine adresabilne memorije povećali su se i memorijski zahtjevi samog operativnog sistema pa tako 64-bitni Windowsi XP "žderu" oko 60% više sistemske memorije od svojih prethodnika.

Da bi uopće koristili 64-bitne Windowse, nužni su nam 64-bitni driveri, a za iskorištavanje punog potencijala operativnog sistema, i 64 bitne aplikacije. Situacija sa 64-bitnim driverima je sve bolja budući da su se svi važniji prozvođači hardvera fokusirali na izradu 64-bitnih drivera za svoje uređaje. Zanimljivo je da Intel još uvijek nema 64-bitne drivere za svoje čipsete. Jedino što je ponuđeno su osnovni driveri za AHCI SATA kontrolere kako bi Windowse mogli instalirati na SATA diskove dok kontroler radi u punom SATA modu. Što se tiče uređaja koje smo mi isprobali, uspjeli smo pronaći drivere za VIA-ine i nVidijine čipsete, ATI-jeve i nVidijine grafičke kartice, zvučnu karticu Creative Labs Live! i Audigy 2 ZS te Marvellovu i 3Comovu gigabitnu mrežnu karticu. Uređaji koje nismo uspjeli upogoniti sa posebnim driverima su sve Logitechove periferije koje rabimo na jednom od naših testnih računala - tipkovnicu Media Keyboard, web kameru i bežični miš MX1000, te Silicon Imageov SATA kontroler Sil3114. Dotični kontroler se ugrađuje na jako puno ploča i nije nam jasno zašto još ne postoji driver koji radi kako treba. Naime, na Silicon Imageovoj stranici postoje 64-bitni driveri, ali čini se da ih nitko nije uspio upogoniti - ni mi, a niti hrpa korisnika koji se žale po razni forumima. Ako do sad niste shvatili, za razliku od 32-bitnih aplikacija, na novim Windowsima nije moguće rabiti 32-bitne drivere.

Uz nove Windowse isporučene su dvije verzije Internet Explorera

Situacija sa aplikacijama također nije sjajna. Posebno velik problem predstavljaju Internet browseri, razni alati koji se integriraju u konteksni meni Explorera (npr. Winrar), anti-virusni alati i firewallovi te sve aplikacije koje dublje "prčkaju" po sistemu (npr. Daemon Tools - emulator optičkog pogona). Sa Windowsima su inače isporučene dvije verzije Internet Explorera - 32-bitna i 64-bitna. Premda vam se čini bolje koristiti 64-bitnu verziju browsera, valja imati na umu da se ona oslanja na 64-bitne pluginove kojih baš i nema previše. Drugim riječima, zasad i dalje valja koristiti 32-bitni browser, a budući da se radi o IE-u, ništa nas sprečava da za istu svrhu koristimo nešto sigurnije poput nove Opere ili Mozillinog Firefoxa. Moramo napomenuti da je trenutno dostupna i 64-bitna beta verzija Firefoxa koju smo isprobali i koja radi. Muče je isti problemi sa pluginovima kao i IE, ali je za razliku od Microsoftovog browsera "beskrajno" brža. Što se tiče anti-virusnog softvera, jedina aplikacija za koju znamo da već sada ima 64-bitnu verziju je Avast! Anti-Virus s tim da svi vodeći proizvođači anti-virusnog softvera razvijaju 64-bitne inačice svojih alata. Problem sa aplikacijama koje se integriraju u kontekesne menije je jednostavan - aplikacija radi kako treba, ali nema integracije u Explorer što je muka ako je npr. riječ o alatu za kompresiju kao što je Winrar.

Posebna mapa "Program Files" predefinirana je za x86 aplikacije

32-bitne aplikacije koje instaliramo na nove Windowse automatski su predefinirane da se instaliraju u posebnu programsku grupu. Kao što znamo, na Windowsima XP je to mapa Program Files. Na 64-bitnim "prozorima" imamo dvije ovakve mape - "Program Files" u koju se intaliraju 64-bitne aplikacije te "Program Files (x86)" za stare aplikacije. S obzirom da operativni sustav može paralelno izvoditi obje vrste aplikacija, različiti se procesori nekako moraju razlikovati u Task Manageru odnosno kartici Processes. Tako 32-bitne aplikacije kraj imena svojih procesa imaju oznaku "*32" dok 64-bitne aplikacije nisu posebno označene.

Kao što vidite, za usporedbu performansi dvaju različitih procesorskih arhitektura nismo rabili jednake konfiguracije. Koristili smo različite grafičke kartice, a niti testirani procesori nemaju usporedivu cijenu. Što se tiče Intelove konfiguracije, inicijalno smo namjeravali rabiti ploču sa čipsetom nForce4 SLI Intel Edition. Nažalost, nVidija još uvijek nema 64-bitne drivere za svoje čipset namijenjen Pentiumima pa smo iz tog razloga bili prisiljeni koristiti matičnu ploču na nešto starijem čipsetu i915P Grantsdale.

Sa izborom softvera smo se trudili pokriti sve aplikacije koje su zanimljive širokom spektru korisnika. Premda je većina testnog softvera 32-bitna, pronašli smo i neke nativne 64-bitne aplikacije koje smo usporedili sa njihovim 32-bitnim verzijama - Science Mark 2, Cinebench 2003 i na kraju Farcry. Zanimljivo je da na AMD-ovoj stranici još uvijek stoji link za skidanje alata za enkodiranje Dr. Divx. Malo pojašnjenje - 2003 godine DivX Inc. i AMD su najavili 64-bitnu verziju Dr. Divx. Kao što vidimo, danas je 2005. godina, a 64-bitne verzije još uvijek nema. Unatoč tome, mi smo pri testiranju rabili posljednju klasičnu verziju ovog alata koja bez problema radi na obje verzije Windowsa. Uzgred rečeno, jedini problem sa softverom na koji smo naišli pri testiranju bila je nemogućnost izvođenje Science Markovog memorijskog testa na Intelovoj konfiguraciji.

Vrijeme je da pogledamo kao se testirani procesori ponašaju u 64-bitnom okruženju.

PCMark 04
Score
Pentium 4 640 @ Win XP x64 5314    Pentium 4 640 @ Win XP x32 5303    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 4042    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 3987    0 10 00 20 00 30 00 40 00 50 00 54 00
CPU
Pentium 4 640 @ Win XP x64 5026    Pentium 4 640 @ Win XP x32 4992    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 3758    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 3745    0 10 00 20 00 30 00 40 00 50 00 50 50
MEM
Pentium 4 640 @ Win XP x32 5159    Pentium 4 640 @ Win XP x64 5156    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 3553    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 3497    0 10 00 20 00 30 00 40 00 50 00 52 00
GFX
Pentium 4 640 @ Win XP x32 6702    Pentium 4 640 @ Win XP x64 6633    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 5272    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 4962    0 15 00 30 00 45 00 60 00 70 00

PCMark '04 je poznati sintetički benchmark za mjerenje općenitih performansi računala. Kao što vidimo, razlike u performansama između 32-bitnog i 64-bitnog OS-a nisu velike. Izuzetak je rezultat testa grafike na AMD-ovoj AGP platformi gdje iz nekog razloga performanse na 64-bitnom OS-u više pate.

Winrar 3.5 bench
Brzina kompresije (kb/s)
Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 517    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 506    Pentium 4 640 @ Win XP x32 403    Pentium 4 640 @ Win XP x64 394    0 1 00 2 00 3 00 4 00 5 00 52 0

Malo ljudi zna da Winrar ima ugrađeni benchmark koji je jako zgodan za testiranje performansi procesora. Pristupa mu se s kombinacijom tipki "Alt + B" ili preko padajućeg izbornika. Test mjeri brzinu kompresije podataka u jedinici vremena, dakle viši rezultat znači bolje performanse. U ovom testu performanse na oba procesora "pod" 64-bitnim Windowsima pate otprilike jednako. Pad performansi je vrlo malen što svjedoči kvaliteti 32-bitnog emulatora ugrađenog u nove Windowse.

Razorlame
MP3 encoding (s, manje je bolje)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 266    Pentium 4 640 @ Win XP x64 267    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 290    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 293    0 7 5 1 50 2 25 30 0

Razorlame je open source alat za enkodiranje MP3-ca koji rabi LAME MPR3 codec. Mi smo enkodirali 400-megabajtnu wav datoteku u MP3 sa varijabilnim bitrateom. Kao i kod Winrara, performanse na 64-bitnim Windowsima su nešto slabije, ali razlika u realnim uvjetim nije osjetna.

Dr.DivX (s, manje je bolje)
DivX enkodiranje 1st-pass
Pentium 4 640 @ Win XP x64 223    Pentium 4 640 @ Win XP x32 227    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 259    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 263      0 5 0 1 00 1 50 2 00 2 50 27 0
DivX enkodiranje 2nd-pass
Pentium 4 640 @ Win XP x32 169    Pentium 4 640 @ Win XP x64 173    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 189    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 192      0 4 0 8 0 1 20 1 60 20 0

Dr.DivX je službeni DivX-ov alat za enkodiranje videa koji rabi codec DivX Pro 5.2. Mi smo prekodiravali 150-megabajtnu MPEG4 datoteku u 44 MB DivX datoteku pomoću certificiranog DivX Home profila, dvoprolaznim enkodiranjem. Budući da se radi o 32-bitnoj aplikaciji i 32-bitnom DivX codecu, očekivali smo jednak maleni pad performansi kao i u dosadašnjim testovima. Unatoč tome, pri izvođenju drugog prolaza, Intelov je procesor na 64-bitnim Windowsima uspio polučiti bolje rezultate.

SPECview perf. 8.01
3dsmax (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 18,75    Pentium 4 640 @ Win XP x64 18,44    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 15,97    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 15,92      0   4   8 1 2 1 6 1 9
catia (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 11,97    Pentium 4 640 @ Win XP x64 11,66    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 10,71    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 10,68      0   3   6   9 1 2
ensight (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 11,81    Pentium 4 640 @ Win XP x64 11,8    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 7,915    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 7,912      0   3   6   9 1 2
light (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 9,932    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 9,882    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 9,825    Pentium 4 640 @ Win XP x64 9,487      0   2   4   6   8 1 0
maya (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 21,57    Pentium 4 640 @ Win XP x64 20,44    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 20,06    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 19,32      0   4   8 1 2 1 6 2 0 2 2
proe (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 15,56    Pentium 4 640 @ Win XP x64 14,58    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 13    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 12,97      0   3   6   9 1 2 1 5 1 6
sw (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 14    Pentium 4 640 @ Win XP x64 13,71    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 11,51    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 11,49      0   3   6   9 1 2 1 5
ugs (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 4,651    Pentium 4 640 @ Win XP x64 4,648    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 4,213    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 4,21      0   1   2   3   4 4, 8

SPECview perf. je industrijski benchmark za testiranje performansi OpenGL radnih stanica. Nažalost, još uvijek ne postoji u 64-bitnoj verziji pa smo za testiranje moralo rabiti samo klasičnu 32-bitnu verziju. I u ovom testu u osnovi imamo sličnu situaciju kao i prethodnim testovima - izvođenje 32-bitnih aplikacija na 64-bitnim Windowsima je nešto sporije nego kad ih "vrtimo" na 32-bitnim Windowsima. Izuzetak je podtest koji je baziran na aplikaciji Maya gdje je primjetan osjetan pad performansi (nešto veći na Intelovoj platformi). Zanimljivo je i da Intelov procesor pati od većeg pada performansi u nekim drugim segmentima testa - npr. ProEngineeru (proe). Ni sami ne znamo da li ovo treba pripisati samom procesoru ili nekom drugom hardverskom ili softverskom dijelu sistema.

Farcry
1024x768x32 max.
Pentium 4 640 @ Win XP x32 105,25    Pentium 4 640 @ Win XP x64 102,64    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 100,2    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 98,73      0 2 0 4 0 6 0 8 0 1 00 10 6

Kao što ljubitelji ove igre vjerojatno znaju, nedavno je izdana zakrpa koja ovu populranu igru pretvara u pravu 64-bitnu aplikaciju. 64-bitni zakrpa ne donosi samo nativnu podršku za novi operativni sustav već podiže vizualne efekte u igri na novu razinu upotrebom mnogo većih tekstura, bump mappinga na raznim objektima na koje prije nije bio apliciran, povećanjem broja insekata i ptica te povećanjem dosega vidljivosti. Sve u svemu, razlike u kvaliteti prikaza su stvarno vidljive i nisu samo mrtvo slovo na papiru.

S obzirom na cijelu situaciju sa 64-bitnom zakrpom, nije nas previše začudilo što je 64-bitna verzija Farcrya nešto sporije od 32-bitne, bilo da je riječ o AMD-ovom ili Intelovom sistemu. Ovakva nam se implementacija 64-bitnih igara prilično sviđa - uz dodatne vizualne efektke praktički da nema pada performansi.

Half Life 2
1024x768x32 high
Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 102,96    Pentium 4 640 @ Win XP x32 101,36    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 100,43    Pentium 4 640 @ Win XP x64 93,07      0 2 0 4 0 6 0 8 0 1 00 10 5

Programeri zaslužni za Half Life 2 su mnogo inertnija ekipa od onih koji su izradili Farcry. Da, Half Life 2 je još uvijek čista 32-bitna aplikacija koja na 64-bitnim Windowsima pati od malenog pada performansi koji nije toliko izrađen na AMD-ovom koliko na Intelovom sistemu. Sve u svemu, ništa novog niti posebno zanimljivog.

Cinebench 2003
OGL HW lighting test scene 1 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 31,7    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 29,5    Pentium 4 640 @ Win XP x64 29,4    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 27,9      0   6 1 2 1 8 2 4 3 0 3 2
OGL HW lighting test scene 2 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 58,8    Pentium 4 640 @ Win XP x64 42,4    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 42    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 35,9      0 1 2 2 4 3 6 4 8 6 0
OGL SW lighting test scene 1 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 16    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 16    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 15,3    Pentium 4 640 @ Win XP x64 14,8      0   3   6   9 1 2 1 5 1 6
OGL SW lighting test scene 2 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x64 28,2    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 24,1    Pentium 4 640 @ Win XP x32 23,8    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 23,1      0   6 1 2 1 8 2 4 3 0
Cinema 4D Shading Scene 1 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x64 3,3    Pentium 4 640 @ Win XP x32 3,3    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 3,1    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 3      0   1   2   3 3, 5
Cinema 4D Shading Scene 2 (fps)
Pentium 4 640 @ Win XP x64 9,7    Pentium 4 640 @ Win XP x32 8,3    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 7,5    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 7,2      0   2   4   6   8 1 0
Single CPU render test (s, manje je bolje)
Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 71,8    Pentium 4 640 @ Win XP x64 75,6    Pentium 4 640 @ Win XP x32 92,7    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 93,1      0 2 0 4 0 6 0 8 0 9 5
SMP render test (s, manje je bolje)
Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 0    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 0    Pentium 4 640 @ Win XP x64 64,8    Pentium 4 640 @ Win XP x32 76,9      0 1 8 3 6 5 4 7 2 8 0

Cinebench je benchmark baziran na softveru za 3D modeliranje Maxon 4D. Benchmark postoji u dvije verzije, 64-bitnoj i 32-bitnoj pa smo svaku od njih koristili na odgovarajućem operativnom sustavu. Sada rezultati postaju mnogo zanimljiviji budući da napokon možemo usporediti razliku između 64-bitne i 32-bitne verzije jedne te iste aplikacije.

Ako promatramo prva dva segmenta testa, ona koji mjere OGL performanse grafičke kartice pri renderiranju scena različite kompleksnosti, vidimo da Intelova platforma pati na performansama dok je riječ o 64-bitnom modu. Obrnuta je situacija sa performansama AMD-ovog procesora koji u oba testa dobiva osjetan boost u performansama.

Slijedeća dva podtesta odnose se na softversko OGL renderiranje koje izvodi procesor. U prvoj sceni perfromanse u 32 bita su nešto bolje nego one u 64 bita s tim da Pentium pri prelasku na 64 bita više gubi na performansama. Rezultati renderiranja druge scene pričaju pak drugačiju priču. Dok AMD-ova konfiguracija pri prelasku na 64 bita pati od malenog pada performansi, Pentium konfiguracija u istom slučaju dobija "krila".

Naredna dva podtesta bave se sjenčanjem. U prvom sceni pri prelasku na 64 bita profitira Athlon sistem dok sistem baziran na Intelovom procesoru ima jednake performanse bez obzira na modus operandi. U sceni broj dva oba sistema u 64 bitnom modu imaju veće performanse s tim da je rast performansi kod AMD-ovog procesora osjetno manji nego kod Intelovog.

Zadnji dio testa je renderiranje 3D scene koje izvodi procesor. Ako nije uključena podrška za SMP (dakle i Intelov HyperThreading) Athlonu u odnosu na Pentium pri prelasku na 64 bita više rastu performanse. Nakon uključivanja podrške za SMP u tablici rezultata nam ostaje samo Pentium budući da naš stari Athlon nema HT.

Sve u svemu, rezultati ovog testa nam jasno govore kolike su beneficije 64-bitnih sistema ako je riječ o nativnim aplikacijama koje znaju iskoristiti dodatnu širinu registara.

Science Mark 2
Membench (MB/s)
Pentium 4 640 @ Win XP x32 4347,5    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 2783,57    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 2662    Pentium 4 640 @ Win XP x64 0      0 9 00 18 00 27 00 36 00 45 00
Moldyn (s, manje je bolje)
Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 36,86    Pentium 4 640 @ Win XP x64 37,61    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 85,84    Pentium 4 640 @ Win XP x32 98,82      0 2 0 4 0 6 0 8 0 10 0
Primordia (s, manje je bolje)
Pentium 4 640 @ Win XP x64 303,93    Athlon 64 3200+ @ Win XP x64 403,91    Athlon 64 3200+ @ Win XP x32 449,12    Pentium 4 640 @ Win XP x32 461,61      0 9 0 1 80 2 70 3 60 4 50 46 5

Science Mark 2 je benchmark koji mjeri performanse sistema preko kompleksnih matematičkih izračuna. Poput Cinebencha 2003, Science Mark 2 je napravljen u dvije verzije - 32-bitnoj i 64-bitnoj - što nam ponovo pruža zanimljiv uvid u mogućnosti 64 bitnih sistema.

Memorijski test ne treba mnogo komentirati. u 32-bitnom modu Athlon ima bolje performanse nego u 64-bitnom dok je Intelov procesor pod Windowsima x64 "rušio" Science Mark 2 pa stoga u tablici za njega nema rezultata.

U testu Moldyn na oba sustava vidimo velik rast perfrormansi pri prelasku na 64 bita. Ovo posebno vrijedi za Intelov procesor koji u 32-bitnom modu ima lošije performanse od mnogo jeftinijeg AMD-ovog procesora dok mu se u 64-bitnom modu opasno približava. Primordia pak donosi još jedno veliko iznenađenje. Dok u 32-bitnom modu AMD-ov procesor drži krunu performansi, situacija se radikalno mijenja pri prelasku na 64-bita gdje je Athlon 64 potučen do nogu.

Zaključak

Premda su Windowsi XP za procesore sa 64-bitnim ekstenzijama poprilično kasno došli na tržište, čini se da je Microsoft sa njima odradio stvarno odličan posao. Emulator za 32-bitne aplikacije izrazito efikasno obavlja svoju zadaću pa je izvođenje starih aplikacija na novom operativnom sistemu u većini slučajeva praktički jednako brzo kao na 32-bitnim Windowsima XP. Cijela stvar izgleda još bolje ako pogledamo pobošljanje u performansama pri korištenju nativnih 64-bitnih aplikacija, posebno ako je riječ o zahtjevnim aplikacijama koje imaju realnu potrebu za dodatnom memorijom ili 64-bitnim registrima. Naravno, treba imati na umu da su postojeći 64-bitni driveri još uvijek prilično "mlad" softver koji će s vremenom dobiti na zrelosti, a time donijeti i bolje performanse.

Ako se pitate da li je baš sada trenutak da prijeđete na 64-bitne Windowse, naša sugestija bi bila da nadogradnju odgodite za barem 6 mjeseci. Drivera za dosta uređaja još uvijek nema ili ne rade kako treba što korisniku može značiti samo frustracije. Uz to, svim naprednijim korisnicima će na novim Windowsima faliti mnogo korisnik aplikacija koje još uvijek nemaju svoju 64-bitnu verziju. Ovo se posebno odnosni na esencijalne sistemske aplikacije poput anti-virusnog softvera, firewalla ili alata za backup podataka.

Što se tiče same nabave novih Windowsa, Microsoft je svojim korisnicima odlučio ponuditi dosta nefleksibilno rješenje. Windowse XP x64 Edition možete ili kupiti u trgovini ili zamijeniti svoje legalne Windowse XP Professional za kopiju i licencu 64-bitne verzije OS-a. Naravno, u potonjem slučaju ostajete bez licence za 32-bitni OS. Ako vas unatoč svemu i dalje zanima nabava 64-bitnih Windowsa, preporučamo vam da nazovete tehničku podršku Microsofta Hrvatska na broj 0800 300 300.

Što se tiče performansi Intelovih i AMD-ovi 64-bitnih procesora u kombinaciji sa 64-bitnim operativnim sistemom, ovaj inicijalni test je pokazao da su performane zavise ponajviše o softveru koji smo koristili za testiranje. Oba procesora u većini slučajeva u kombinaciji sa 64-bitnim OS-om i odgovarajućim aplikacijama imaju više performanse nego u 32-bitnom modu, no rast performansi nije uvijek jednak - nekad je brži AMD-ov, a nekad Intelov procesor. S obzirom na ograničen broj testova, jasno je da još uvijek nije moguće donijeti završnu presudu o tome koji je proizvođač bolje implementirao 64-bitne instrukcije. Valja pričekati na novu generaciju aplikacija koje su ciljano programirane za 64-bitne procesore.