AlphaShield firewall

AMD i HardwareZone su pripremili ogroman članak na 38 stranica o Socket 939 procesorima i svemu što je o njima potrebno znati. Ovo štivo detaljno prolazi i instalaciju tako da je dobro i za početnike.

Rambus je prije dolaska DDR-a bio daleko ispred svih drugih proizvođača memorija, ali njegova astronomska cijena ga je otjerala u propast. Svojevremeno je bio prenapredan i preskup. Sada se sa svojom XDR memorijoma pokušava ubaciti na grafičke kartice. Vrijeme će pokazati hoće li uspjeti u tome.

U današje vrijeme svatko poznaje nekoga tko zna sastaviti desktop PC što dovoljno govori o jednostavnosti toga. No što je s prijenosnicima? Npr. godinu dana nakon kupnje ste odlučili dodati još 256MB memorije. Naravno da ni ovo nije komplicirana stvar, ali netko tko prvi puta to radi bi mogao zaglaviti. Nakon što pročitate ovaj članak znati ćete sve što je potrebno da bi to bez većih problema i sami napravili.

Prvi dio
Drugi dio

Intel Pentium 4 procesori s Prescott jezgrom još uvijek imaju iste probleme s pregrijavanjem i čini se da će tako i ostati. Ako namjeravate s Northwood jezgre preći na Prescott moramo upozoriti da je to velika razlika i da onaj pitomo hladni P4 procesor više nema nikakve sličnosti s 90nm novotarijom koja sada izlazi iz Intela. Sigurni smo da će biti potrebno pojačati hlađenje procesora, a upravo tu bi mogao uskočiti ovaj cooler jer je napravljen s Prescottom na umu. No niti on sam nije dovoljan, tako da je potrebno osigurati i kvalitetno hlađenje kućišta.

GlobalWin je poznat kao proizvođač standardnih hladnjaka. Ovaj puta su si dali mašti na volju i eto nečeg sasvim različitog. Pročitajte na Hard OCP-u o čemu se radi!

Negdje u jesen (ili malo kasnije) trebali bi se pojaviti 90nm Athlon 64 procesori. Po webu se špekulira da će ovi procesori možda biti do 5% brži od ekvivalentnih 130nm modela. Iako AMD, kao i Intel, stalno malo dorađuje jezgre, sumnjamo da je ovo istina. No, tko zna!

BSA objavljuje da je zadnje istraživanje pokazalo kako je u Lijepoj Našoj trenutna stopa softverskog kriminala 59%, što znači da je država na tome izgubila čak 44 milijuna kuna. BSA ovo smatra pravom slikom Hrvatskog tržišta jer istraživanje nije kao do sada obuhvaćalo samo poslovni softver, nego i operativne sustave, te aplikacije široke namjene.