AMD završio odličan drugi fiskalni kvartal

Lisa Su i investitori mogu biti zadovoljni prodajom prijenosnih procesora, odličnim prijemom procesora Ryzen 4000 sa Zen 2 arhitekturom,  ali i zanimanjem za EPYC procesore namijenjene  podatkovnim centrima. Prihodi AMD-ovih procesora dosegli su vrhunac u 12 godina.

AMD-ov drugi fiskalni kvartal može se sažeti u tri brojke: ukupna tromjesečna prodaja iznosila je 1,93 milijardi dolara, što je 26 postotna boda više nego prošle godine. Operativni prihodi iznosili su 173 milijuna dolara, a  neto dobit  157 milijuna dolara. U istom tromjesečju godinu ranije, to je bilo 35 milijuna dolara.

Pogledamo li malo detaljnije izvještaj, prihod od prodaje mobilnih procesora obitelji Ryzen 4000 rastao je rekordnim tempom za AMD. U grafičkom segmentu, prihodi su smanjeni u odnosu na isti period prethodne godine, jer dvoznamenkasti rast prodaje mobilnih GPU-a nije uspio nadoknaditi pad potražnje. U mobilnom segmentu prodaju su pokrenula nova RDNA rješenja, uključujući i Radeon RX 5000M seriju.

Zanimljiv je podatak da su  AMD-ovi izdaci za istraživanje i razvoj u drugom tromjesečju porasli s 442 na 460 milijuna dolara u sekvencijalnoj usporedbi. Prije godinu dana AMD je na te potrebe potrošio ne više od 373 milijuna dolara.

AMD u drugu polovicu godine gleda s povjerenjem

AMD očekuje rast u trećem tromjesečju, povećanu i stabilnu potražnju u svim segmentima, osobito u PC segmentu. Osim toga, kako je objasnila Lisa Su, vjeruje da neće biti zastoja ni u pogledu proizvodnje i isporuke prve serije procesora posvećenih konzolama nove generacije, SS5 i Xbox X Series . Procjenjuju da će se ukupni 2020. povećati za 32 postotna boda u odnosu na prošlu godinu.

Po objavljenom ovom financijskom izvještaju, dionice kompanije AMD porasle su više od 10% jer su ulagači bili impresionirani ne samo trenutnim uspjehom tvrtke, već i rijetkim povoljnim izgledima za drugu polovicu u ovo problematično vrijeme.

Vivo S7 5G je vrlo tanak, možda i najtanji među telefonima s podrškom za mreže pete generacije, a njegove kamere posuđuju moćnu stabilizaciju iz Vivo X50 serije.

Fotografije koje su procurile potvrđuju da je uređaj opremljen dvostrukom prednjom kamerom (44 MP  + pomoćni objektiv), a  smještena je u sredinu na vrha  zaslona u  malenom urezu.

Vivo S7 na stražnjoj staklenoj strani sadrži gradijentnu shemu boja. Tu je vidljiv i trostruki modul kamera. Pretpostavlja se da će  koristiti senzore  rezolucije 64, 8 i 13  MP. Gumb za glasnoću i za uključivanje/isključivanje  nalaze se na desnom boku. Na dnu su USB-C priključak, mikrofon i zvučnik.  3,5 mm audio ulaz  nije  vidljiv.

Očekuje se 6,43-inčni Super AMOLED Full HD + zaslon s ugrađenim optičkim senzorom otiska prsta. Hardverska osnova Vivo S7 5G bit će Snapdragon 765G.

Ovo je Samsungov prvi potrošački SATA SSD s 8 TB kapacitetom po pristupačnoj cijeni. Osim toga, pruža veću pouzdanost kroz stabilan i precizan ECC algoritam. Namijenjen je desktop ili prijenosnim računalima sa standardnim 2,5-inčnim SATA specifikacijama.

SSD-i koriste drugu generaciju 4-bitne MLC NAND flash memorije. Kontinuirana brzina čitanja i pisanja na SATA sučelju iznosi do 560/530 MB/s, a Smart TurboWrite koristi veći  međuspremnik za povećanje brzine pisanja uz  uz dugoročno održavanje visokih performansi.

Njegovo SATA 6 Gb/s sučelje kompatibilno je i sa starijim SATA sučeljima. Za šifriranje podataka koristi AES 256-bitnu enkripciju (klasa 0), TCG/Opal, IEEE1667 (šifrirani pogon).

Nadograđeni softver Data Migration i Magician Solid State Drive za upravljanje softverom 6.1, pružaju nove funkcije koje su korisne za nadogradnju, upravljanje, nadziranje u stvarnom vremenu i optimizaciju SSD-a. Može izdržati i do 2.880 TB ukupnih zapisa (TBW) te donosi trogodišnje ograničeno jamstvo. Fizičke dimenzije (širina x duljina x visina) su  100 x 69,85 x 6,8 mm i mase je oko 57 grama.

Apple se priprema za lansiranje potpuno novog iPhonea kompaktne veličine poput iPhone SE 2020.   Riječ je o iPhoneu 12 5G s 5,4-inčnim zaslonom rezolucije 960 x 2.079 piksela. Otkrivena je i prva stvarna sliku zaslona, koja očito dolazi izravno s proizvodne trake u Kini.

Kao što možete vidjeti urez (notch) je također manji nego na iPhoneu 11 Pro. Istina, nije puno manji, ali ipak je poboljšanje u odnosu na prethodne generacije.

Osim toga prostranstvima interneta kruži informacija da veličina ovog modela iznosi 131 x 64 mm, ima dvostruku stražnju kameru i ultra široki 12 MP objektiv. Kapacitet baterije je 2,227 mAh.

Intelov  7-nanometarski proces je ponovno odgođen, razmišljaju o outsourcingu proizvodnje čipova i  napušta ih najvažnija osoba odgovorna za razvoj hardvera.

Intelov glavni direktor hardvera i tehnički direktor, dr. Venkata (Murthy) Renduchintala, napustit će kompaniju 3. kolovoza, u kojoj je zaposlen od veljače 2016.godine. Bio je odgovoran za sve procese proizvodnje čipova kao i sam dizajn. Intel nije otkrio razlog odlaska dr. Renduchintala, iako je uslijedio  nakon najave da će 7-nm čip nove generacije biti odgođen do 2022. godine. Prije toga, 10-nm čip je također nekoliko puta kasnio s izlaskom na tržište  ostavljajući  tvrtku iza suparnika kao što su AMD i TSMC.

Na drugoj strani, Izvršni direktor Intela Bob Swan, ovih je dana proveo gotovo sat vremena s investitorima raspravljajući o idejama na koje nitko ne bi pomislio da će se dogoditi najvećem svjetskom proizvođaču čipova – prestanak proizvodnje i okretanje outsourcingu. Swan smatra da bi im ovaj oblik proizvodnje omogućio više fleksibilnosti umjesto da sav posao rade sami, a mjesto na kojem su napravljeni poluvodiči nije toliko važno.

Kako tvrtka koju Intel želi angažirati za proizvodnju svojih čipova, spominje se tajvanski TSMC.   Međutim oni imaju puno velikih kupaca. Čak i nakon gubitka Huaweija narudžbe su im odmah  ispunjene. To znači da ih sada nije lako angažirati. Osim toga, TSCM  najvjerojatnije neće  htjeti širiti  svoje proizvodne pogone, jer je Intel pod pritiskom da proizvodne operacije premjesti natrag u SAD.

Bit će svakako zanimljivo pratiti daljnje Intelove poslovne poteze, ali ova odluka da razmotre outsourcing svoje proizvodnje najavljuje kraj ere koja je dominirala u industriji poluvodiča. Bit će to potez koji utječe ne samo na Silicijsku dolinu, već i na globalnu trgovinu i geopolitiku.

Različiti testovi pokazuju da najnoviji Exynos top čipset imaju lošije rezultate od konkurentskih čipova Applea i Qualcomma. No, izgleda da odgovorne u Samsungu to nimalo ne sprječava u proširenju područja primjene Exynos procesora. Prema procurjelim informacijama, razvijaju čipset za računala koja rade pod operativnim sustavom Windows.

To može biti ARM verzija Exynos 1000 procesora na Samsungovoj 5nm procesnoj tehnologiji i EUV litografiji. Vjerojatno će se temeljiti na nedavno najavljenoj Cortex-X1 procesorskoj jezgri. Budući da je prošle godine južnokorejski div surađivao s AMD-om kako bi koristio Radeon GPU u svojim mobilnim čipsetima, velika je vjerojatnost da će se plodovi suradnje vidjeti na primjeru Exynos 1000 za PC. Ali, opet, PC verzija može koristiti drugi GPU.

Osim toga ARM arhitektura, koja se isprva pojavila samo na mobilnim uređajima, sve se više gura u stolna računala i servere. Ako Samsung uspije izdati Exynos procesor za računala, mogao bi debitirati s novom ultrabookom sličnom Galaxy Book S u sustavu Windows 10.

Međutim, sve su to samo glasine, nema dokaza koji bi potvrdili pojavu Windows računala temeljenih na Exynos procesorima. U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti koliko će ARM arhitektura u budućnosti dobiti temelj na stolnim i prijenosnim računalima.

Na mreži su se pojavili detaljne informacije o maloprodajnim cijenama AMD Ryzen Pro 4000 ​​mobilnih procesora. Poznata tech web stranica Videocardz, uspjela je preko insajdera uloviti dijapozitiv koji   predstavlja sažetak tablice s karakteristikama i troškovima različitih modela procesora AMD, uključujući novu Ryzen 4000 seriju. Prema izvoru, proizvođač je osmojezgreni Ryzen 7 4750G procijenio na 309 USD, šestojezgreni Ryzen 5 4650G košta 209 USD, a četverojezgreni Ryzen 3 4350G oko 149 USD. Ali, ove cijene nisu namijenjene običnim korisnicima, nego trgovcima i to za 1.000 komada. Želimo li mi kupiti jedan od tih procesora trebat će odvojiti  395 USD, 255 USD i 185 USD, što nam se čini malo prenapuhano.

U protekle dvije godine Microsoft Office 365 dobio je mnoge vizualne promjene koje pojednostavljuju proces interakcije s uredskim aplikacijama/programima. Ovom praksom Microsoft nastavlja dalje, ali se sada više usredotočuju na upotrebljivost.

Prva novost u Microsoft Office 365 UX paketu je uvođenje responzivnog upravljanja. Ono omogućava  premještanje alatne trake unutar radnog prostora na mjesto za koje korisnik misli da će biti najkorisnije.

Osim toga, ​​uvodi se  “umjetna inteligencija” u funkciju pretraživanja između različitih Office programa. Prema Jonu Friedmanu, korporativnom potpredsjedniku tvrtke Microsoft za dizajn i istraživanje, Excel će primjerice uhvatiti pogreške dok pišete formule. Također može sakupljati postojeće pogreške i pohraniti ih na lako dostupno mjesto kako biste ih mogli ispraviti kad budete spremni. U programu Planer istražujemo kako AI može automatski predložiti krajnje datume za zadatke na temelju njihovih opisa, što je slično načinu na koji Obrasci trenutno koriste AI za automatsko dodavanje pitanja na temelju naslova koji ste unijeli. Može se upotrijebiti za pronalaženje pogrešaka u formulama Excela, a zatim ponuditi korisniku potrebno rješenje problema.

Još jedna promjena je nastanak boje na vrhu prozora. Na tom mjestu u novoj verziji pokazuje se mala ikona programa.

Također bi korisnici trebali moći navesti ‘razine osjetljivosti’ dokumenata, kako se ne bi, primjerice,   osjetljivi dokument slučajno podijelio. Osim toga mjere sigurnosti mogu spriječiti hakiranje dokumenata. Na širem planu, IT administratori i drugi donositelji odluka mogu sa sigurnošću promicati politiku radi zaštite svoje organizacije.

Novi izgled i funkcije trebali bi se pojaviti u roku od godinu ili dvije za sve verzije sustava Office 365, ali neke promijene mogu se pojaviti u bliskoj budućnosti.

Tvrtka je objavila kratki videozapis u kojem se prikazuju promjene na sučelju za njene osnovne Officeove proizvode.

Nakon što je Intel ove godine nekako prevladao dugogodišnje poteškoće prelaska na 10nm procesnu tehnologiju, čini se da sada imaju poteškoća u savladavanju 7nm standarda što je razlog kašnjenja ovih procesora na tržište.

U svom financijskom izvješću za drugi kvartal 2020. Intel je pokazao planove za procesore od 10 i 7 nanometara. Prema njima, prvi 10nm čipovi za stolna računala kodnog naziva Alder Lake, pojavit će se 2021. godine, iako su  trebali pojaviti na tržištu još 2016. godine. Što je još važnije, Intel trenutno ne očekuje da će 10nm proces biti dobar kao 14 nm. Kada je riječ o procesorima napravljenim u 7nm procesu, obećavaju da će ih objaviti u 2022. ili 2023., godini odnosno pet godina iza prvotnog rasporeda.

To znači da Intel trenutno ne može proizvesti 7nm čipove na ekonomski izvediv način, ponovno zaostaje za konkurentima u utrci “nanometara” i ostaju zaglavljeni na 14nm procesu. Istovremeno, AMD je sredinom 2019. lansirao arhitekturu Zen 2 za procesore temeljene na 7nm TSMC čvoru, Zen 3 bit će predstavljen krajem ove godine, a do 2022. bit će spreman  za masovnu proizvodnju procesor  pomoću tehnologije 3 nanometara.

Samsung  proizvodi svoje mobilne procesore po standardima 7nm. Qualcomm je prešao na 7nm prošle godine, kao i MediaTek.  Ipak moramo uzeti u obzir razlike između marketinškog naziva proizvodnih procesa i stvarne veličine čvora.  TSMC naziva standardni čvor od 9,2 nm “7 nanometara”, a   Intel naziva 5,9 mm standardni čvor 7 nanometara i naziva svoj 9,5 nm standardni čvor 10 nm.  U biti,  Intelovih 10 nanometara stvarno se izjednačuje s TSMC-ovih 7 nanometara, tako da razlika nije tako velika.  Međutim, stvarnost je da su danas TSMC-ovi 7 nanometara implementirani u AMD Ryzen treće generacije, a Intelova 10 nm prisutna je samo u procesorima niskih performansi.

S obzirom na ogromnu pažnju koju je ARM dobio zahvaljujući vijestima o prelasku Applea na njihovu tehnologiju za svoje procesore, i probleme poslovanja uslijed COVID-19 pandemije, japanska korporacija SoftBank vlasnik kompanije smatra da je pravi trenutak da se implicitno proda cijeli ili dio dionica ARM-a. Prema Bloombergu, za kupovinu je zainteresirana NVIDIA.

Ako ova glasina postane stvarnost, to bi mogao biti najveći posao ikad u industriji čipova. Jedan od razloga je što su ARM-ove  dionice porasle gotovo 1,5 puta od kada ih je SoftBank u 2016. godini kupio za 32 milijarde dolara. Rast dionica nije iznenađujući  jer ARM arhitektura pokreće mnoge uređaje širom svijeta, od pametnih telefona i rutera do sustava za zabavu u automobilima i superračunala. Osim toga poslovanje uključuje licenciranje procesorskih jezgara s nizom alata za razvoj softvera, kao i upute. Bez obzira na vrstu licence, svi dobavljači plaćaju kako bi dobili u ruke arhitekturu.

Također, ako obje kompanije postignu sporazum, posao će se vjerojatno suočiti s vrlo strogim nadzorom regulatornih agencija, jer NVIDIA dobiva kontrolu nad ARM licencama koje koriste konkurentske kompanije poput Qualcomma, MediaTeka itd. Osim toga dobit će zanimljiv katalog patenata i intelektualnog vlasništva na ARM arhitekturi, a koju su sami integrirali u primjerice, Tegra X1 čipove.