Apple možda izdaje novi „Low End“ MacBook Pro model

Čak i ako planirate potrošiti novac na MacBook Pro – očito ste svjesni i da će vas najpovoljniji model poprilično koštati. I ako ste baš gledali taj najpovoljniji model – strpite se još malo, Apple možda izdaje noviju verziju.

Prema podacima i dokumentima koje je Apple predao FCC-u i EECD-u ime novog modela je A2159, očekuje se da će navedeno biti 13“ model. Dimenzijama i potrošnjom odgovara trenutačnom 13“ MacBook Pro modelu, no dodatnih detalja nemamo. Ono što definitivno nedostaje u Apple ponudi prijenosnika je ultrabook varijanta koja koristi Intelovu 8. generaciju procesora, odnosno 4C/8T varijantu s obzirom da je trenutačna ponuda zapela na 2C/4T procesoru 7. generacije – a dupli skok u broju jezgri, donio je popriličan porast performansi, dok se realna potrošnja uopće nije povećala.

S vremena na vrijeme zanimljivo je pogledati Steam Hardware Survey. Jasno, navedene brojke potrebno je analizirati i ne mogu se primijeniti na svaku metriku i/ili analizu tržišta, ali definitivno su u stanju pokazati trendove u odnosima i način na koji tržište reagira na nove proizvode, u ovoim slučaju – gameri.

U travnju je Intel držao 81.72%, dok je AMD bio na 18.26% udjela, a rezultati iz lipnja pokazuju da se Intel sad nalazi na 82.11% dok je AMD pao na 17.88% – najniži broj za AMD od veljače. Naravno kod analize pada treba uzeti u obzir da se sa svakim odmakom bliži izlazak nove serije AMD procesora koja definitivno utječe na kupce AMD procesora i svakako će biti zanimljivo vidjeti kako će se omjeri odnositi u narednim mjesecima.

Zanimljivo je vidjeti i rangiranje grafičkih kartica – primat drži GTX 1060 sa 16.01%, prati ju 1050Ti sa 10.63% dok prva AMD kartica RX580 zauzima 11. mjesto s 1.32% udjela. Ukupno gledajući, nVidija zauzima malo preko 75% tržišta, dok AMD malo ispod 15%, ostatak otpada na Intel i njihova integrirana rješenja.

Najpopularnija je 1920 x 1080 rezolucija, najzastupljeniji su sustavi s 8GB radne memorije, dok je Oculus Rift malo popularniji od HTC Vive-a.

Gigabyte je je najavio najnoviju GeForce RTX 20 SUPER seriju grafičkih kartica koje pokreće NVIDIA Turing arhitektura i to u nekoliko serije – AORUS, GAMING  WINDFORCE 

Dostupni modeli su RTX 2080 SUPER, GeForce RTX 2070 SUPER i GeForce RTX 2060 SUPER. GeForce RTX 20 SUPER serija grafičkih ima podršku za Ray Tracing (RTX), koji omogućuje igranje s više prirodnih refleksija, refleksije svjetla i sjena, stvarajući savršeno realistične scene bez grešaka. U usporedbi s prethodnom grafičkom obradom na GeForce RTX, GeForce RTX 20 SUPER ima više CUDA jezgri i bolje performanse zahvaljujući višim frekvencijama.

AORUS GeForce RTX 2080 SUPER 8G, AORUS GeForce RTX 2070 SUPER 8G i AORUS GeForce RTX 2060 SUPER 8G namijenjeni su igračima koji vole AORUS duh, tj. najbolje overclockirane GPU-e certificirane po GIGABYTE GPU Gauntlet tehnologiji sortiranja. Donose i tri ekskluzivna patenta AORUS – vodeća u industriji, inovativne RGB svjetlosne efekte od tri prstena, WINDFORCE 3x 100mm kompozitne ventilatore i 7 video izlaza.

AORUS je vodeća u industriji u stvaranju novih RGB svjetlosnih efekata od tri prstena, koristeći dosljednu ljudsku viziju. Jedan ventilator koristi LED svjetlo i osvjetljava brzinu ventilatora kako bi stvorio iznenađujuće efekte.

Osim velikog brata koji nadgleda gotovo čitavu državu i sustava Orvelijanskog društvenog ocjenjivanja Kineske vlasti odlučile su, barem u pokrajini Xinjiang, ne diskriminirati – strane turiste po pitanju apsolutnog nadzora države.

Do sada nadzor velikog brata (barem službeno) nije bio usmjeren na strane državljane i turiste no polako dolazi do promjene, barem u slučaju Xinjiang pokrajine u kojoj živi većinsko muslimansko stanovništvo.

Prilikom prolaska granice granična kontrola „potajno“ na vaš pametni telefon instalirava aplikaciju, koja je čisti alat za nadzor. The Guardian u kolaboraciji s The New Yor Timesom i Süddeutsche Zeitung prilikom analize rada aplikacije saznali su da ista pretražuje tekstove, emailove, kontakte za različit religijski sadržaj. Odnosno, aplikacija traži pojmove koji su vezani uz „ekstremističko islamističko ponašanje“.

Ovo je samo ukratko navedeno što aplikacija traži, no prava lista svega kroz što aplikacija prolazi je puno dulja. Informacije s kojima The Guardian raspolaže informacijom da se instalacija vrši isključivo ljudima koji iz Kyrgyzstana prelaze u Xinjiang.

Potencijalni rizici koje nekontrolirana umjetna inteligencija može predstavljati su brojni, a IT industrija još uvijek traži na koji način bi se isti mogli eliminirati i/ili ublažiti.

Jedan od prvih koraka je uvođenje standardiziranih pravila, odnosno smjernica za autonomna vozila – stoga se Intel udružio s proizvođačima automobila BMW, Audi, Daimler i Fiat Chrysler te su došli zajedno do prve verzije 12 univerzalnih principa koje bi AI, barem onaj zadužen za autonomna vozila, morao poštivati.

12 principa autonomne vožnje su: Safe Operation, Operational Design Domain, Vehicle [Operator]-Initiated Handover, Security, User Responsibility, Vehicle-Initiated Handover, Interdependency Between The Vehicle Operator and the Ads, Safety Assessment, Data Recording, Passive Safety, Behavior in Traffic i Safe Layer.

Poanta čitave priče je povezati odgovornost vozača i samog vozila, osigurati da vozač u svakom trenutko zna što se njega očekuje. Na primjer – eksplicitno ga informirati kada je manualna kontrola nužna i neodgodiva, a ujedno onemogućiti da autonomni sustavi ugroze ili stave samog vozaća u opasnost.

Ostaje vidjeti hoće li navedeni principi biti prihvaćeni od strane svih proizvođača automobila, pogotovo sad kada imamo veću količinu kontroverznih priča koje okružuju autonomna vozila. Naša pretpostavka jest da je samoregulacija definitivno bolji izbor od političkih regulacija.

Čitav dokument dostupan je ovdje, a ovdje je dostupan link na Intelovu obavijest.

Prema informacijama s kojima je u javnost izašao Nikkei Asian Review, izgleda da Apple pokušava smanjiti svoju ovisnost o proizvodnji u Kini stoga je proslijeđen upit svim većim dobavljačima i proizvođačima čije usluge koriste kako bi saznali koliko realno, u kojem periodu te koliki bi trošak bio, ako bi se između 15% i 30% proizvodnje prebacilo van granica Kine. Iako je trgovinski rat jedan od glavnih razloga, nije jedini – osim Trumpovih carina jedan od razloga je i činjenica da je Kina prijavila najnižu stopu rasta stanovništva u zadnjih 70 godina, cijena rada i u Kini raste, a isto tako ovisnost u centraliziranoj proizvodnji u samo jednoj zemlji nikako ne može biti dobra.

Sama vijest ugledala je svijetlo dana nedugo nakon što je Foxconn izjavio da imaju mogućnost preseliti kompletnu proizvodnju Apple proizvoda van Kine, naravno tako drastičan pomak nije realno očekivati pogotovo jer se carine tiču Kineskih proizvoda za Američkom tržište. S obzirom da ostatak svijeta gotovo pa i nema carine na potrošačku elektroniku, zbog kraćeg proizvodnog lanca nema pretjeranog smisla taj dio proizvodnje seliti van Kine.

No ipak:

Apple seli Mac Pro proizvodnju u Kinu

Vezano uz smanjenje ovisnosti o Kineskoj proizvodnji – zanimljiva je i vijest vezana uz preseljenje proizvodnje Mac Pro-a iz Texasa, USA (gdje se do sad proizvodila trenutačna verzija Mac Pro kante za smeće) u Kinu, gdje će se proizvoditi novi Ribež.

Apple navodi da su pokušali zadržati finalni korak proizvodnje u Texasu, no kako je sklapanje samo finalni dio proizvodnog procesa naišli su na sijaset problema od kojih je najveći i nerješivi bio pronaći dovoljno kompanija koje bi bile u stanju proizvesti neke od potrebnih dijelove, a sam uvoz bi suviše zakomplicirao distribucijski lanac proizvodnje, a samim time i drastično podigao cijenu.

Za većinu tvrtki kratkotrajan nestanak struje ne bi izazvao ništa više od manjeg zastoja no u slučaju produkcije mikroprocesora i memorija koristeći wafere u velikom i povezanom proizvodnom lancu gubici mogu biti pozamašni. Kao što naslov govori WD i Toshiba pogon u Yokkaichi tvornici pogođeni su 15. lipnja gubitkom struje od 13 minuta što je uzrokovalo popriličan gubitak.

Navedeni nestanak struje od 13 minuta izazvao je gubitak svih wafera koji su u tom trenutku bili u nekom obliku produkcije, što je izazvalo već spomenuti gubitak od 6 Exobytea (Exabyte sadrži 1000 Petabyta, dok Petabyte sadrži 1000 Terabytea) No da stvar bude gora, navedeno nije finalna brojka te postoje špekulacije i implikacije da se radi o 9EB gubitku Nanda koji neće biti proizveden.

Kako bi stavili 6EB u perspektivu – 6EB predstavlja polovicu kvartalne WD-ove NAND produkcije, a Yokkaichi proizvodni pogon pokriva oko 35% svjetske produkcije NAND memorije. U nestanku struje pogođeni su Fabovi 2, 3, 4, 5 i 6.

U svakom slučaju navedeni gubitak predstavlja ozbiljan udarac globalnoj ponudi i potražnji memorije, barem kratkoročno. Sami Fabovi su ugašeni još od 15. lipnja kada se dogodio incident te se ne očekuje ponovno puštanje u pogon sve do sredine srpnja. S obzirom na vrijeme isključena, može se pretpostaviti da se ne radi o izoliranom slučaju te možemo pretpostaviti da WD i Toshiba detaljno istražuju uzrok te rade na njegovom otklanjanju.

WD i Toshiba izjavili su da neće moći isporučiti ugovorene količine tek u Q4, stoga u ovom trenutku, ne bi se trebali bojati povećanja cijena memorija.

Prošlog mjeseca jedna od glavnih vijesti u tehnološkom svijetu, a i političkom bila je borba SAD-a i Kine u čijoj sredini se našao Huawei kojeg je na crnu listu dodalo njihovo Ministarstvo trgovine (Department of Commerce) što u prijevodu znači da bez posebne dozvole, koji svaka kompanija mora tražiti posebno, Američke kompanije s njima ne smiju trgovati.

Prva vijest bila je da Google više neće smjeti licencirati buduće verzije Androida te ograničiti podršku na postojeće uređaje, nakon toga javio se Intel kako i njihovi proizvodi kao niti intelektualno vlasništvo neće smjeti naći put do Huaweia, a usljedili su Qualcomm, ARM, WiFi Alliance. Iako su mnogi pomislili da se radi o zabrani vezanoj zbog mobilnih uređaja, sam Huawei u SAD-u ne ovisi o njihovoj prodaji te je njihov tržišni udio smiješno malen, no čitava pompa nastala je vezana uz 5G tehnologiju te ovisnost SAD-a o jednoj kineskoj kompaniji. Prilikom prelaska s 3G na 4G tehnologiju Američke kompanije imale su primat, što je američkoj ekonomiji donijelo popriličan financijski vjetar u leđa. Dok za 5G u ovom trenutku, američke kompane nemaju potpuno svoja i kompletna rješenja. Prema izvješću Dell’Oro grupe iz 2018.g  na telekomunikacijskom tržištu najveći udio imao je upravo Huawei s gotovo 30% slijedila ih je Nokia s nešto iznad 17%, Ericsson s nešto ispod 15% te Cisco i ZTE s oko 8%. Uspon Huaweia kreće, zajedno s porastom ZTE-a, doduše u puno manjim brojevima) još 2014. g. no ZTE je bio drastično pogođen blokiranjem pristupa Američkom tržištu. S druge strane, radilo se i o puno manjoj kompaniji, kada se pogledaju svjetski okviri, s puno manje političkog utjecaja. U to isto vrijeme Cisco, Nokia i Ericsson osjetno padaju.

Nastavno na političku moć koju Huawei u svjetskim okvirima ima te njihovu direktnu povezanost s upravljačkom strukturom Kineske vlade potez predsjednika Trumpa nije neočekivan – tim više ako se uzme u obzir da je Huawei 2018. godine Američkim kompanijama generirao oko 11 milijardi USD prometa i ako bi se zabrana nastavila – to bi predstavljalo ozbiljan gubitak i poremećaje na Američkom tržištu.

Sam predsjednik Trump za vrijeme press konferencije u Osaki, Japanu izjavio je da će Američke kompanije moći ponovno prodavati svoju opremu Huaweiu, ali isključivo opremu koja ne predstavlja „veliku prijetnju nacionalnoj sigurnosti“ Ujedno je izjavio da će se u sljedećim tjednima provoditi sastanci kako bi se Huawei maknuo s blackliste te za sad na prvu izgleda kako bi Huawei mogao nastaviti tamo gdje je stao bez dodatnih gubitaka (naravno ako zanemarimo one koji su do ovok trenutka zbog zabrane stvoreni).

Kompanije iz naslova su se udružile kako bi se lakše (i uspješnije) mogle boriti protiv novog vala carina koje trenutačni predsjednik Donald Trump predlaže. Nove carine koje uključuju preko 300 milijardi USD na uređajima poput računala i tableta proizvedenih u Kini.

Četiri su kompanije poslale su zajedničke komentara protivljenja eskalacije carina na uvoz iz Kine, tvrdeći da je takva praksa loša za industriju i ljude koji navedene proizvode kupuju. Očekuju da će se udar carine najviše osjetiti u „back to school“ periodu te nakon toga u blagdanskom periodu kada mnogi kupuju računala.

Dodatno, veliki naglasak stavili su na kupce slabije kupovne moći koji su posebno osjetljivi na cijene i koji će biti najviše pogođeni navedenim povećanjem cijena. “Altrusitička” briga navedenih kompanija tu ne staje te tvrde da će u najboljem slučaju korisnici biti prisiljeni kupovati starije modele koji ne nude najnovije sigurnosne značajke te očekuju scenarije gdje će se drastično smanjiti kupovna moć građana te će se odustati od kupovine dodatnih uređaja u potpunosti.

Zbog carina na tehnološke proizvode iz Kine navedene kompanije očekuju povećanje od 19% na elektroniku široke potrošnje.

Dodali su i kako su tokom 2017. godine zajedno potrošili oko 35 milijardi USD na istraživanje i razvoj te da bi carine mogle drastično utjecati na inovaciju i poslove Američkih radnika te da će carine, u konačnici, najviše pomoći tvrtkama koje ne ovise o prodaji u SAD-u.

Iako u zadnje vrijeme zakoni koji dolaze iz EU, a vezani su uz slobodnu interneta i tehnologija ne ulijevaju povjerenje u budućnost, jedno izvješće unosi tračak nade.

Skupina stručnjaka koju je osnovala Europska Komisija kako bi dostavili prijedlog smjera politike i ulaganja EU institucija pod nazivom AI HLEG (AI High-Level Expert Group) što su nedavno i učinili.

Prije no što krenemo u detalje spomenimo samo da se trenutačno u Kini provodi testni projekt masovnog nadzora građana, koristeći AI tehnologije, koji vas prati te ocjenjuje vrstu i prihvatljivost vašeg ponašanja u društvu, a sustav ocjenjivanja uključuje kriminalni dosje, kreditnu sposobnost, zdravlje, a sve kako bi procijenili vašu korist društvu i pristup javnim servisima. Za sada „kazne“ su bile hoćete li se moći ukrcati na vlak ili avion, a nedavno su pokrenuli i program nadzora djece u školama gdje se boduje njihovo emocionalno stanje i način na koji se odnose prema nastavi.

Vezano uz smjer razvoja AI tehnologija, ako će se isto orijentirati prema preporukama navedenog izvješća, EU bi se mogla odlučiti za kompletno suprotan smjer. Kao primarni smjerovi razvoja i prijedlozi ulaganja, pogotovo što se tiče državnih ulaganja, navodi se pripremanje AI za pomoć i povećanje kvalitete obrazovanja te pokušaj pronalaska novih metoda u kojima AI može pomoći svijetu.

Dvije su glavne poruke, prva da su masovni nadzor i društveno ocjenjivanje apsolutno neprihvatljivi. Pogotovo kada se uzima u obzir emocionalna analiza djece, gdje u ovom trenutku ne samo da ljudska rasa kao takva ne posjeduje dovoljna znanja za analizu takvog ponašanja te posljedice koje bi represija mogla imati na razvoj djece nego i činjenica da AI ne može sa 100% sigurnošću analizirati ponašanje kod odraslih, a kamoli kod djece. Druga poruka pak govori o puno ozbiljnijoj kontroli razvoja samog AI-a s puno čvršćom etikom koja će se na razvoj primjenjivati kako se stvari danas sutra ne bi otele kontroli.

Naravno kao i kod svega, postoje dvije strane medalje – s jedne strane imamo one koji hvale ovakvo izvješće, a s druge strane neki smatraju da je navedeno preblago, da je srž problema previše pojednostavljena, a da su linije koje se niti pod razno ne bi smjele preći nedovoljno jasne i ono najgore od svega – na njih se utječe od strane lobista koji imaju komercijalne koristi od razvoja AI industrije uz malo ili kompletno bez nadzora.