ASUS Extreme N7800GT Dual

ASUS je nedavno predstavio svoju 7800GT karticu sa dva GPU-a. To je njihov drugi pokušaj nakon 6800GT i Ultra kartica. Dva srca na ovoj kartici kucaju na 430MHz, a uparena su svaki sa svojih 256MB memorije koja radi na 1200MHz DDR-a. Samo specifikacije su dovoljne da shvatimo o kakvoj zvijeri se radi. Ogromnih dimenzija, kartica dolazi i sa svojim eksternim EPS napajanjem koje ju napaja sa dodatnih 80W. Kompatibilna je samo sa ASUS SLI pločama, i jednom Gigabyte SLI pločom.

Tamo gdje Athlon 64 FX-57 nije bio usko grlo, ova kartica je razvalila običnu 7800GTX i ATi-evu X1800XT. Jedna zamjerka Hexusu što nije probao dvije 7800GT-ice u SLI-u, da se vidi da li postoji ikakva razlika s obzirom da će ova kartica biti oko 200 britanskih funta skuplja od takve kombinacije. Ako se ipak želite dočepati ove zvijeri koštati će vas 615 funta (u V.Britanji), a bit će napravljena u samo 2000 primjeraka.

Za sve ljubitelje ATi-eve All in Wonder linije proizvoda stiže dobra vijest, uskoro na tržište stižu AiW X1800 modeli. ATi-ev multimedijalni odjel je uvijek kasnio sa svojom izvedbom, no sada se očekuje izlazak AiW X1800 kartice već prije Božića. Čini se da je opće kašnjenje R520 jezgre dovelo do toga da AiW tako brzo izlazi za normalnim X1800 karticama. ATi još ništa ne želi govoriti o ovome, no čini se kako će prvi model biti X1800XL AiW, a prvi prototipi kartica su već neko vrijeme u fazi testiranja.

Asus bi uskorio trebao izbaciti svoju prvu matičnu ploču baziranu na dugo očekivanom ATI-jevom Crossfire čipsetu. Sama ploča bi se trebala zvati A8R-MVP, a podržavati će sve Socket 939 procesore. Pošto ATI-jev southbridge još uvijek pati od tzv. ˝dječjih bolesti˝, Asus je umjesto njega odlučio koristiti ULI-jev M1575 čip u kombinaciji s ATI-jevim RD480 northbridgeom. Matična je opremljena sa dva x16 PCI-E utora (x8 kada se radi o CF načinu rada), jednim x1 PCI-E utorom te tri konvencionalna PCI utora. Ploču također krase četiri utora za DDR memoriju koja dopuštaju do maksimalno 4 GB memorije. Inače ULI-jev čip podržava dva IDE kanala, četiri S-ATA I i II sa opcijom RAID polja 0, 1, 0+1 i JBOD. Ploča je opremljena sa 8 USB 2.0 portova, Marvellovim 88E8001 gigabitnim mrežnim čipom, te ADI-jevom SoundMAX 6 zvučnom karticom. Ploča će također nuditi pregršt opcija za tweakanje i overclockiranje.

Naizgled još jedna ploča bazirana na poznatom nForce4 čipsetu, no ako pogledamo malo bolje, radi se o zanimljivom primjerku istoimenog čipseta s intergriranom grafikom. Radi se o grafičkom čipu imena GeForce 6150 koji će korisnicima s manjim prohtjevima vrlo dobro služiti. Ploča je izvedena u mATX formatu što je čini odličnim izborom za slaganje tihih, malenih i vizualno atraktivnih HTPC konfiguracija.

Da li ste se ikad našli u situaciji da ste natrpali kolica u lokalnom samoposluživanju do vrha i kad ste došli na blagajnu shvatili da ste zaboravili novčanik? Vrlo neugodna situacija. No, Pay By Touch Solutions iz San Francisca ima rješenje za to. Naime, oni već nekoliko godina omogućuju kupcima da u supermarketima plaćaju identifikacijom prsta.
Ovakav način plaćanja je jako popularan među kupcima, ali i među trgovcima. Kupci kažu da im se sviđa to što ne moraju misliti da li imaju kod sebe novčanik ili ne, dok trgovci trljaju ruke jer štede na naknadi za plaćanje kreditnom karticom..
Iako se nama ovakav način plaćanja čini kao idealan, stručnjaci za sigurnost su jako zabrinuti. Oni kažu da je sigurnost ovakvog plaćanja jako upitna i da bi, ako se npr. provali u bazu podataka gdje se čuvaju otisci prstiju i identifikacijski brojevi, moglo doći do velikih problema. Eventualna krađa otiska prsta bi mogla dovesti do sudskih parnica koje bi se vodile oko dokazivnja identiteta što je vezano i za povredu ljudskih prava.
S obzirom na to da oko ovakvog načina plaćanja ima još dosta nerazjašnjenih pitanja i sumnji izgleda da će trebati još neko vrijeme da plaćanje otiskom prsta postane uobičajena praksa.

Naš pretraživač svagdašnji, Google, je indeksirao “tek” 170 terabajta informacija na Internetu od trenutno mogućih 5 milijuna TB. Ako nitko ništa ne bude dodavao u idućih 300 godina (malo vjerojatno), uz puno truda njegovih zaposlenika, Google bi mogao indeksirati čitavi “net”, i to bez pauzi za ručak i spavanja :))

THG se mjesecima prije službene prezentacije dočepao Intelovog procesora sa jezgrom kodnog imena Cedar Mill. Ono po čemu je ova jezgra različita je novi 65 nanometarski proces proizvodnje. Od uvođenja Pentium 4 procesora u 2000. godini, proizvodni proces se smanjio za gotovo 3 puta (prve jezgre su bile proizvedene u 180nm). Posljednja revizija NetBurst arhitekture u obliku Prescotta, donijela je Intelu samo probleme. Najveći problem je bilo zagrijavanje, a Cedar Mill bi upravo to trebao riješiti. TDP (Thermal Design Power ili maksimalna disipacija snage (topline)) je 86W, i to za procesore od 3.0 do 3.6GHz (modeli 631 do 661), a možda čak i za brže. Intel je ostao pri svojoj “strained silicon” tehnologiji i nisu prešli na SOI, koji pati od manjeg “curenja” struje. Tvrde kako su tehnologiju “razvlačenja” poboljšali za 15%, dok je debljina izolatora između vrata i elektroda ostala 1.2nm. Novost su i tzv. uspavani tranzistori, koji dodatno smanjuju curenje struje. Jedan dio tranzistora koji nije trenutno u upotrebi će “spavati”, a čim bude potrebno će se vrlo brzo ponovno aktivirati. Navodno ne bi smjelo biti kašnjenja u odzivu procesora zbog ove tehnologije.

THG je isprobao 653 model koji ima VT (Virtualization Technology) podršku i radi na taktu od 3.4GHz. Ubuduće, modeli oznake 6×1 će biti Cedar Mill bez VT-a, 6×2 Prescotti, a 6×3 Cedar Mill sa VT-om. Baza testne konfiguracije je bila Gigabyte GA-8I955X Royal matična ploča, koja je koristila F8 BIOS sa podrškom za Cedar Mill. Tom je novi procesor usporedio sa Prescottom ekvivalentne brzine u šarolikoj lepezi testova i došao do zaključka kako su im performanse u dlaku jednake, ali se potrošnja električne energije, a time i generirana toplina kod Cedar Mill-a znatno smanjila na vršnim opterećenjima. Kako je ovo ipak pretprodukcijski primjerak kojeg Tom nije dobio direktno od Intela, ne treba još donositi krajnje zaključke, no čini se da su obavili solidan posao. Proizvodnja novih procesora će biti u tvornicama Hillsboro u Oregonu (D1C, D1D), Chandler u Arizoni (Fab 22) i Leixlip, Kildare u Irskoj (Fab 24).