DDR370 modul od Corsaira

Corsair je predstavio DDR SDRAM modul CMX256A-3000C2, koji podržava 185MHz DDR-a s CAS2. Modul je napravljen od 8 čipova (32Mx8) i ima
maksimalnu propusnost od 2.96GB/s što je Corsair zaokružio na 3GB i
memorija se prodaje kao takvam PC3000. Na memoriji se nalazi pasivni
hladnjak što je danas postao običaj kod visokokvalitetnih memorija.

Što za reći? Iza linka se krije detaljan opis tvornice Visionteka, od ulaza pa do WC-a. Zanimljivo je reći da proizvode 22 000 kartica na dan
i 38 000 memorijskih modula na dan! Kako izgleda jedna Hi tech tvornica,
otkrijte sami.

Game PC je uspio skupiti sve dostupne GF4 kartice i testirati ih na jednome mjestu te tako rijesiti muke nama smrtnicima oko odabira. Da
sada ne nabrajam sve oznake kartice spomenut ću samo prisutne proizvođače:
Gainward, Leadtek, eVGA, PNY i Visiontek. Najopremljenija, prije nego
najbrža na ovom testu je Gainwardowa kartica koja dolazi s širokim budleom(
FireWire, 3D cvikeri, dual DVI). Malo neopremljeniji su eVGA, PNY i
Visiontek, dok su po perfomansa svi više manje na istom mjestu. Na testu je
“razočarao” Leadtek jer (prema subjektivnom mišljenju zbog velikog
hladnjaka) nije bio toliko overclockabilan. Naravno ovdje nema loše
kartice, razlike u perfomansama su 1-2%. Jedina i najveća prepreka igranju
u viskom rezolucijama je cijena. Za skoro 200eura manje možete kupiti
GF4Ti4400 koja se može clocknuti na čistokrnvog Ti4600.

Što je bilo prije, a što je budućnost u svijetu povezivanja računalnih komponenti preko raznih standarda?? Odgovor na to pitanje se
zasigurno može naći u ovom članku. Od prvih serijskih portova, preko
paralelnog i SCSI standarda do Firewire-a, USB 2.0 i SBP-3(Serial Bus
Protocol). Kako vrijeme leti… Od 2.4 kilobyte-a po sekundi (serijski port)
do 400 megabyte-a po sekundi(optički SBP-3 ili IEEE1394b) za skoro tri
desetljeća.

Eto jedne male blagdanske škole šminkanja kućišta. Ne znam za vas, ali mene je uvijek veselilo imati “najcoolđiđa” računalo u svojoj općini, a
i šire. Mada to nikad nisam postigao(ali trudio se jesam), često bi slinio
za monitorom kad bih našao kakvu zgodnu slikicu tako uređenog kućišta. Jedan
od primarnih faktora “coolđiđa TM” izgleda je nekakav prozor na stranici
kućišta. Tema ovog članak je baš taj prozor tj. što i kako koristiti da bi
ga se ugradilo. Autor nije koristo nikakve “mooding kit-ove” nego ga je
izradio sam od ploče pleksiglasa. Dakle pilu u ruke i na posao.

Intel-u izgleda nikad nije dosta paranoje. Najnovija sudska parnica je pokrenuta protiv Mark-a Stephens-a, osnivača škole za yogu pod imenom
“Yoga inside”. Ljudi u Intel-u misle da on sa imenom “Yoga inside” krši
njihove licence o korištenju “Intel inside” slogana. Dvije strane su zasad
još daleko od dogovora. Čudna li je ta korporativna politika…

Priznanje Intelu, napravili su dobar procesor Ovaj P4 je uspio dogurati do “magične” granice od 4GHz. Geberator takta radi na visokih 167
MHz, što znači da sabirnica ide na 668MHz! Na linku možete jos vidjeti
Athlon XP 2100+ 1.73@2.17Ghz i XP 2000+ 1.67@2.1Ghz.

DirectX 9 vjerojatno će izaći kad i WinXP Second Edition i Internet Explorer 7.0. DX9 donosi neke potpuno redizajnirane tehnologije u
našu malu kutiju. DX9 vjerojatno će renderirati u 40bita ( ništa od
Carmackovih 64bita), imati će Vertex i PixelShadere u drugome izdanju i još
neke nove tehnologije s zvučnim imenima. MS se žuri izdati DX9 jer ima
jakog neprijatelja imena OpenGL2.0. Danas je na tržištu samo par DX8.1
igara i kada izađu DX9 kompatiblne kartice, mogućnosti 8.1 neće biti do
kraja iskorištene.

Iako malo “stariji” još uvijek je aktualan nVidiin grafički čip Ti200 koji je danas postao i bestbuy. Najveća novost na kartici je 128MB i
ogroman zlatni hladnjak. 128MB još uvijek je malo previše za nas obične
smrtnike, dok na veliki hladnjak se nikad ne bunimo. Neki čipovi znaju
imati problema s adresiranjem veće količine memorije dok Ti200 nije neki
čip i on ih vrlo dobro sve iskorištava. Ostali dodatci su postali standard
i uključuju D-sub VGA, S-Video konektor i DVI-I kao opciju. Uz karticu
dolaze i dvije igre AquaNox i MDK2.

Čini se da će MS dati svoj kod na razmatranje milijunima ljudi da se igraju s njim, a možda čak i poboljšaju! Zanimjivo je to što je MS kod
skoro nemoguće dokazati jer tu se radi o milijunima redaka koda i ne može
sada neki programer znati o čemu se tu radilo i na što se mislilo dok se
programiralo. Možda je ovo MSova strategija da nas mlade ljude pridobije za
sebe i da da još jedan jaki udarac Linuxu i Javi.