Integrirana GeForce grafika

Naizgled još jedna ploča bazirana na poznatom nForce4 čipsetu, no ako pogledamo malo bolje, radi se o zanimljivom primjerku istoimenog čipseta s intergriranom grafikom. Radi se o grafičkom čipu imena GeForce 6150 koji će korisnicima s manjim prohtjevima vrlo dobro služiti. Ploča je izvedena u mATX formatu što je čini odličnim izborom za slaganje tihih, malenih i vizualno atraktivnih HTPC konfiguracija.

Da li ste se ikad našli u situaciji da ste natrpali kolica u lokalnom samoposluživanju do vrha i kad ste došli na blagajnu shvatili da ste zaboravili novčanik? Vrlo neugodna situacija. No, Pay By Touch Solutions iz San Francisca ima rješenje za to. Naime, oni već nekoliko godina omogućuju kupcima da u supermarketima plaćaju identifikacijom prsta.
Ovakav način plaćanja je jako popularan među kupcima, ali i među trgovcima. Kupci kažu da im se sviđa to što ne moraju misliti da li imaju kod sebe novčanik ili ne, dok trgovci trljaju ruke jer štede na naknadi za plaćanje kreditnom karticom..
Iako se nama ovakav način plaćanja čini kao idealan, stručnjaci za sigurnost su jako zabrinuti. Oni kažu da je sigurnost ovakvog plaćanja jako upitna i da bi, ako se npr. provali u bazu podataka gdje se čuvaju otisci prstiju i identifikacijski brojevi, moglo doći do velikih problema. Eventualna krađa otiska prsta bi mogla dovesti do sudskih parnica koje bi se vodile oko dokazivnja identiteta što je vezano i za povredu ljudskih prava.
S obzirom na to da oko ovakvog načina plaćanja ima još dosta nerazjašnjenih pitanja i sumnji izgleda da će trebati još neko vrijeme da plaćanje otiskom prsta postane uobičajena praksa.

Naš pretraživač svagdašnji, Google, je indeksirao “tek” 170 terabajta informacija na Internetu od trenutno mogućih 5 milijuna TB. Ako nitko ništa ne bude dodavao u idućih 300 godina (malo vjerojatno), uz puno truda njegovih zaposlenika, Google bi mogao indeksirati čitavi “net”, i to bez pauzi za ručak i spavanja :))

THG se mjesecima prije službene prezentacije dočepao Intelovog procesora sa jezgrom kodnog imena Cedar Mill. Ono po čemu je ova jezgra različita je novi 65 nanometarski proces proizvodnje. Od uvođenja Pentium 4 procesora u 2000. godini, proizvodni proces se smanjio za gotovo 3 puta (prve jezgre su bile proizvedene u 180nm). Posljednja revizija NetBurst arhitekture u obliku Prescotta, donijela je Intelu samo probleme. Najveći problem je bilo zagrijavanje, a Cedar Mill bi upravo to trebao riješiti. TDP (Thermal Design Power ili maksimalna disipacija snage (topline)) je 86W, i to za procesore od 3.0 do 3.6GHz (modeli 631 do 661), a možda čak i za brže. Intel je ostao pri svojoj “strained silicon” tehnologiji i nisu prešli na SOI, koji pati od manjeg “curenja” struje. Tvrde kako su tehnologiju “razvlačenja” poboljšali za 15%, dok je debljina izolatora između vrata i elektroda ostala 1.2nm. Novost su i tzv. uspavani tranzistori, koji dodatno smanjuju curenje struje. Jedan dio tranzistora koji nije trenutno u upotrebi će “spavati”, a čim bude potrebno će se vrlo brzo ponovno aktivirati. Navodno ne bi smjelo biti kašnjenja u odzivu procesora zbog ove tehnologije.

THG je isprobao 653 model koji ima VT (Virtualization Technology) podršku i radi na taktu od 3.4GHz. Ubuduće, modeli oznake 6×1 će biti Cedar Mill bez VT-a, 6×2 Prescotti, a 6×3 Cedar Mill sa VT-om. Baza testne konfiguracije je bila Gigabyte GA-8I955X Royal matična ploča, koja je koristila F8 BIOS sa podrškom za Cedar Mill. Tom je novi procesor usporedio sa Prescottom ekvivalentne brzine u šarolikoj lepezi testova i došao do zaključka kako su im performanse u dlaku jednake, ali se potrošnja električne energije, a time i generirana toplina kod Cedar Mill-a znatno smanjila na vršnim opterećenjima. Kako je ovo ipak pretprodukcijski primjerak kojeg Tom nije dobio direktno od Intela, ne treba još donositi krajnje zaključke, no čini se da su obavili solidan posao. Proizvodnja novih procesora će biti u tvornicama Hillsboro u Oregonu (D1C, D1D), Chandler u Arizoni (Fab 22) i Leixlip, Kildare u Irskoj (Fab 24).

Uz sve bliže izbacivanje physics procesora tvrtke AGEIA glavni grafički divovi poput tvrtke ATI i Nvidia sve više privlače pažnju mogućnostima njihovih procesora da procesiraju physics i pitanje je samo vremena kad će te mogućnosti biti otključane na komercijalnim modelima.
Raja Kodouri, senior arhitekt iz ATI-ja izjavila je kako noviji grafički procesori uključujući čak i RADEON 9700 (prvi DirectX 9.0 procesni model) mogu procesirati vrste podataka kao array ili vertex. Vrste podataka tipa array mogu se procesirati koristeći pixel shader unutar samog grafičkog čipa rekla je ATI arhitektica. Uz sve te informacije možemo reći kako sadašnja generacija grafičkih čipova ima oko 16 pixel pipelinea što i nije tako puno, ali u budućnosti čipovi će imati više pipelinea što će biti ujedinjeno u procesiranju kako pixel tako i vertex shadera. Na takvoj unified shader arhitekturi će raditi NVIDIA G80 planirana u 2006 godini tako da sadašnji modeli iz Nvidie imaju slična iskustva glede physics procesiranja kao i ATI. Postoji još i jedna stvar koja bi mogla usporiti physics čipove, a to je da uz dodatni trošak kupovine takvog modula grafički procesor ima veći bandwidth za slanje vertex podataka samom sebi nakon što je physics dio obrađen. I što reći za kraj – neka borba počne!