Izvršni direktor ASML-a: Američki embargo na poluvodiče prema Kini još uvijek je na snazi

Christophe Fouquet, izvršni direktor nizozemske kompanije ASML, koja proizvodi opremu za poluvodiče, nedavno je dao intervju u kojem je govorio o trenutnoj situaciji. Prema njegovim riječima, nedavni uspjesi DeepSeeka zapravo su rezultat truda da se iznese mudrost koja je teško dostupna, maksimalno koristeći sve resurse koje imaju da bi razvili najnapredniju AI tehnologiju. No, Fouquet također ističe da to ne znači da američke sankcije koje imaju za cilj usporiti razvoj kineske industrije poluvodiča nisu učinkovite.

Fouquet kaže da će, bez obzira na embargo, tehnološke kompanije, bilo na Zapadu ili u Kini, uvijek naći način da naprave proboj koristeći ono što im je dostupno. Kineski AI startupi, prema njemu, uvijek će pokušavati pronaći nova rješenja koja im omogućuju da zaobiđu ograničenja tehnologije i procesora zbog embarga. S druge strane, situacija s DeepSeekom u SAD-u mogla bi završiti kaznom, uključujući novčane kazne i zatvorsku kaznu do 20 godina, jer su neki od njihovih postupaka potencijalno protivni zakonima. Američki predsjednik Donald Trump ranije je upozorio da bi slučaj DeepSeeka trebao biti „buđenje“ za američku tehnološku industriju, naglašavajući da moraju biti fokusirani ako žele konkurirati na globalnoj razini. Zastupnici u Kongresu također pozivaju na pooštravanje embarga, osobito za čipove koje proizvodi Nvidia, a koje DeepSeek koristi za razvoj svojih AI modela.

Fouquet je u intervjuu za Wall Street Journal komentirao da je važno biti oprezan u procjeni stvarnog utjecaja embarga na poluvodiče i što sve DeepSeek može dobiti s tehnologijom kojoj ima pristup. Također, američka vlada istražuje je li istina da je DeepSeek došao do zabranjenih Nvidijinih GPU-ova prodanih Kini preko tvrtki sa sjedištem u Singapuru. Nvidia je, zbog embarga, bila prisiljena prilagoditi dizajn svojih čipova za AI poslužitelje, smanjujući performanse i propusnost memorije, ali još uvijek prodaje svoje proizvode u Kinu, koja je drugo najveće tržište u svijetu.

Fouquet je također komentirao kako bi poboljšanja softvera i algoritama mogla postati ozbiljna konkurencija u industriji umjetne inteligencije. S novim metodama, kaže on, grupa studenata može osnovati AI startup samo s prijenosnim računalom i unajmljenim poslužiteljem za istraživanje. Međutim, on i dalje smatra da propisi o embargu nisu potpuno neučinkoviti. Također, u vezi s DeepSeekovim postignućima, iako su zabrinutosti oko njihovog utjecaja na velike tehnološke korporacije smanjene, Meta i Microsoft su potvrdili da će nastaviti ulagati u AI i infrastrukturu za obuku. DeepSeekov napredak vide kao korak prema pojeftinjenju AI tehnologije i približavanju nje većem broju korisnika. Fouquet se složio, rekavši da će svaka tehnologija, bez obzira na to o kojoj se radi, igrati ulogu u smanjenju troškova industrije umjetne inteligencije i stvaranju novih poslovnih prilika. No, on i dalje smatra da Kina nije ni blizu toga da sustigne SAD u industriji najnaprednijih procesora za poluvodiče. Prema njegovim riječima, bez najnaprednije tehnologije, zemlje ne mogu biti moćne poput onih koje je posjeduju. Kad je riječ o SAD-u, Fouquet je rekao da ASML planira kontaktirati Trumpovu administraciju kako bi razgovarali o ulozi njihove kompanije u tehnološkoj utrci u SAD-u. On želi pozvati zapadne vlade da se usmjere na stvaranje uvjeta koji pomažu tvrtkama poluvodiča da se natječu na globalnoj sceni.

Fouquet je zaključio: „Naš savjet je da pobijedite kroz inovacije, stvaranjem prostora za tvrtke da budu kreativne i natječu se. Ako samo gledate što drugi rade, već ste zakasnili.“ Iako priznaje da bi propisi o kontroli izvoza u ime zaštite nacionalne sigurnosti trebali biti prihvaćeni, kaže da se ta ograničenja ne smiju koristiti za gušenje konkurencije.

Kina je još uvijek veliki izvor prihoda za ASML, što daje dodatnu dubinu njegovim izjavama.

Samo nekoliko dana nakon lansiranja grafičkih kartica serije RTX 50, došlo je do brojnih incidenata “brickinga”, s crnim ekranima i neprepoznatljivim problemima sustava.

Nvidia je 30. siječnja službeno pokrenula prodaju svoje vodeće grafičke kartice sljedeće generacije, GeForce RTX 5090 i ekskluzivnog RTX 5090 D u Kini. Međutim, samo nekoliko dana nakon što je lansirana, došlo je do brojnih incidenata koji su prijavili domaći i strani igrači, s crnim ekranima i nemogućnošću prepoznavanja problema sustava nakon instaliranja najnovijih upravljačkih programa, uključujući mnoge marke kao što su Rainbow, Renaissance i Gigabyte.

Korisnici su izvijestili da upravitelj uređaja sustava ne otkriva grafičku karticu čim se instalira najnoviji upravljački program, bez izlaznog signala putem DisplayPort/HDMI konektora. Neki od tih korisnika pokušali su očistiti CMOS/zamijeniti PCIe utor, ali se još uvijek ne mogu oporaviti. Pogođeni modeli uključuju Colorful RTX 5090 D, Renaissance Gallardo RTX 5090D, neke GIGABYTE RTX 5090 D i ASUS RTX 5090.

Prema overclockeru Der8aueru u najnovijem videu, vraćanje PCIe načina rada matične ploče s 5.0 na 4.0 može privremeno izbjeći kvarove. Budući da je serija RTX 50 prva grafička kartica koja u potpunosti podržava PCIe 5.0, može doći do sukoba kompatibilnosti sa starim protokolom signala matične ploče. Nejasno je što je točno uzrokovalo problem, ali nekoliko pogođenih dobavljača već je počelo reproducirati problem i kontaktiralo Nvidiju za rješenje.

Trenutno ne postoje službeni propisi o tome hoće li Sjedinjene Države povećati uvozne carine na poluvodičke čipove iz vodećih zemalja i teritorija u industriji, poput Južne Koreje ili otoka Tajvana. Sva zabrinutost dolazi iz izjave predsjednika Trumpa, dane 27. siječnja. Trump želi nametnuti carine na uvezene poluvodičke čipove za 25 do 100 posto, uključujući i iz Tajvana. Konkretno, izjava Trumpa u ponedjeljak prošlog tjedna je ovako: “U vrlo bliskoj budućnosti uvest ćemo carine na računalne čipove, poluvodiče i farmaceutske proizvode stranog podrijetla, čime se proizvodna linija tih proizvoda vraća u Sjedinjene Američke Države. Prednost za njih je da to učine je da neće morati plaćati 25, 50 ili čak poreznu stopu do 100 posto vrijednosti robe.”

Najnoviji, pozivajući se na neimenovani izvor, rekao je da će TSMC vjerojatno povećati prodajnu cijenu silicijskih pločica koje obrađuje svojim najvećim partnerima, od Nvidije do AMD-a, od Applea do Qualcomma, na oko 15% već 2025. godine. Zapravo, ovaj je broj u potpunosti određen ne samo mogućnošću da američka strana nametne carine na prerađene čipove uvezene iz inozemstva, već i stvarnošću troškova obrade poluvodiča, posebno s najnovijim procesima koje je TSMC sada komercijalizirao kao što su N4 i N3 također rastu.

U prošlosti su postojala predviđanja da će se 2025. troškovi proizvodnje svake silicijske pločice koju TSMC prodaje kupcima povećati za 5 do 10%. Ali sada, s mogućnošću Trumpove administracije da nametne carine na obradu čipova uvezenih iz inozemstva, taj je broj ponovno porastao. Također prema Commercial Timesu, očekuje se da će TSMC povećati prodajnu cijenu silicijskih pločica proizvedenih 7nm procesom ili više. Priroda 7nm procesa također je “sazrela” i u smislu omjera čipova i troškova obrade, ali to je još uvijek proces koji zahtijeva relativno skupe EUV fotolitografske strojeve. Svaka 7nm pločica s gotovim čipovima košta oko 10,000 dolara.

Što se tiče najnovijeg procesa, 3nm, a jedini kupac koji naručuje TSMC skupne procesorske čipove je Apple. Trenutno, prema nekim izvorima, Apple mora platiti TSMC-u 18.000 dolara po pločici s čipovima M4 ili A18/A18 Pro. Ako TSMC poveća prodajnu cijenu gotovih pločica, kako kako bi nadoknadio visoke troškove proizvodnje, tako i kako bi nadoknadio poreznu stopu ako se primijenjuju, svaka 3nm čip pločica prodana kupcima koštat će više od 20 do 23 USD.
Ali zauzvrat, poboljšanje performansi u usporedbi s prethodnim generacijama procesorskih čipova nije tako impresivno kao prije. Nedaleko, iPhone 16 Pro i A18 Pro više ne stvaraju poboljšanje performansi od nekoliko desetaka posto kao prije. A Nvidijina serija RTX 50 također se mora osloniti na nove tehnologije za povećanje broja sličica u sekundi, a snaga rasterizacije nije skok koji su svi čekali.

AMD-ov nalet u Njemačkoj ne staje! Prema podacima Mindfactoryja, jednog od najvećih trgovaca u zemlji, AMD je 25. siječnja doslovno pomeo konkurenciju, držeci više od 92% prihoda od prodaje CPU-a. S druge strane, Intel je ostao sa skromnih 7% tržišnog udjela.

Najveća zvijezda dana bio je Ryzen 7 9800X3D, koji je odletio s polica s više od 8.390 prodanih komada u jednom danu! I ostali AMD-ovi modeli su podivljali – Ryzen 5 7600X3D dostigao je 2.430 jedinica, Ryzen 7 7800X3D 1.640, dok je čak i stari Ryzen 5700X3D zabilježio odličnu prodaju s 1.230 jedinica.

Intel? Katastrofa! Nijedan njihov model nije se ni približio vrhu prodajnih ljestvica. Prvi Intelov procesor, i to ne najnoviji Arrow Lake već Core i5-14600KF, pojavio se tek na 30. mjestu. Još veći fijasko – nova Core Ultra serija praktično ne postoji na tržištu. Model Core Ultra 7 265KF prodao se u samo 50 primjeraka, dok je vodeći Core Ultra 9 285K stigao do jadnih 10 komada u cijelom danu. Ukupna prodaja Intelove Arrow Lake serije? Mršavih 185 komada, naspram AMD-ovih 23.615 CPU jedinica u istom danu!

U prijevodu, AMD je uzeo 92,16% tržišta, dok se Intel sramoti sa samo 7,84%. Prihodi? AMD je zaradio 8,3 milijuna eura, dok je Intel ostao ispod 600.000 eura. Brutalno!

Na CES-u 2025. AMD-ovci su već bacili bombu izjavom da je Intelova Arrow Lake serija “loš” proizvod. Očito su bili u pravu jer su se kupci masovno prebacili na Ryzen 7 9800X3D. “Znali smo da imamo odličan proizvod, ali nismo očekivali da će konkurencija napraviti ovako loš posao. Potražnja je otišla daleko iznad naših očekivanja”, izjavio je Frank Azor, viši rukovoditelj u AMD-u.

Ogroman uspjeh Ryzena 7 9800X3D stvorio je izazove u proizvodnji. 3D V-Cache procesori su kompleksniji za izradu, a generalni direktor AMD-a David McAfee pojasnio je da proizvodnja svakog X3D čipa traje više od tri mjeseca. No, AMD ubrzava proizvodnju kako bi pokrio ogromnu potražnju, a McAfee je optimističan da će u prvoj polovici 2025. uspjeti držati korak s tržištem.

Čini se da su 8-jezgreni procesori, poput Ryzena 7 9800X3D, najtraženiji, prodaju se u omjeru 10:1 u odnosu na modele s više jezgri. McAfee objašnjava: “Ako ste kreator sadržaja, vjerojatno ćete uzeti Ryzen 9950X, ali za gaming – Ryzen 7 9800X3D nema konkurenciju.”

Dok AMD dominira, Intel se muči. Arrow Lake procesori od lansiranja nisu impresionirali igrače, a ni softverske zakrpe nisu uspjele popraviti stvari. Jim Johnson, Intelov potpredsjednik, nije imao nikakav konkretan odgovor na pitanje o budućim planovima: “Naš cilj je biti lider u svakom segmentu, ali ne mogu govoriti o proizvodima koji još nisu najavljeni.” Trenutno, AMD je gazda u gaming CPU segmentu, a Intel nema jasnu strategiju kako vratiti izgubljenu poziciju. Uz ludnicu oko Ryzena 7 9800X3D i nadolazećih X3D modela poput Ryzena 9950X3D, AMD bi lako mogao zadržati dominaciju tijekom cijele 2025. godine

Jedna od značajnih nadogradnji na Galaxy S25 Ultra opremljena je Corningovom Gorilla Armor 2 zaštitom zaslona. Ovo je sljedeća generacija Gorilla Armora, koju je Samsung prvi put koristio na Galaxy S24 Ultra prošle godine. Prema Corningu, Gorilla Armor 2 je zaštitno staklo koje je otporno na ogrebotine i antirefleksno. Međutim, neovisno testiranje YouTubera JerryRigEverything pokazalo je da je otpornost Gorilla Armor 2 na ogrebotine inferiorna u odnosu na prethodnu verziju.

Prošle godine Galaxy S24 Ultra s Gorilla Armor testirao je PBKReviews s Mohsovim testerom tvrdoće, rezultati su pokazali da je staklo samo malo izgrebano na razini 7, možda čak i na razini 8. U međuvremenu, nedavni test na JerryRigEverythingovom Galaxy S25 Ultra pokazao je da se Gorilla Armor 2 počeo grebati na razini 6, slično prethodnim Corning kaljenim naočalama.

Uzrok je nejasan, ali Corning je možda žrtvovao određenu otpornost na ogrebotine kako bi povećao otpornost stakla na razbijanje. Ravnoteža između ova dva čimbenika oduvijek je bila veliki izazov u industriji zaštite zaslona. U usporedbi s prvom generacijom, Corningov Gorilla Armor 2 snažno je nadograđen u smislu izdržljivosti, čineći uređaj otpornijim na svakodnevne udarce. Kada padne na hrapave površine, Gorilla Armor 2 dizajniran je da učinkovitije ograniči štetu kao što je pucanje. Samsung je citirao podatke iz Corninga koji pokazuju da Gorilla Armor 2 staklo može izdržati padove s visine od 2,2 m na tvrde površine poput betona, dok se druge vrste keramičkog stakla lome kada padnu s 1 m. Osim toga, ovo staklo je 4 puta otpornije na ogrebotine od litij-aluminosilikatnog stakla s antirefleksnim premazom. Samsung također očekuje da će Gorilla Armor 2 bolje smanjiti refleksije, što će rezultirati dubljom i elegantnijom crnom bojom.

U priopćenju za javnost, Corning – Samsungov partner za proizvodnju kaljenog stakla – rekao je da je ovo prvo održivo optičko-keramičko staklo koje se koristi na Galaxy uređaju. David Velasquez, potpredsjednik i generalni direktor Corning Gorilla Glassa, naglasio je dugoročnu suradnju između dviju tvrtki kako bi korisnicima pružili najnapredniju tehnologiju.

Iako se otpornost na ogrebotine može smanjiti, Gorilla Armor 2 zadržava najbolje antirefleksne performanse u industriji i može biti izdržljiviji kada padne. Isplati li se ovaj kompromis još uvijek je pitanje, ali jasno je da su Samsung i Corning napravili značajne prilagodbe na Galaxy S25 Ultra.

Bivši Googleov inženjer kineskog porijekla suočava se s ozbiljnim optužbama – navodno je krao poslovne tajne vezane uz umjetnu inteligenciju i dijelio ih s kineskim tvrtkama. Ovo je samo još jedan u nizu slučajeva koji podgrijavaju napetosti između SAD-a i Kine u tehnološkoj utrci, a priča je odmah podigla puno prašine zbog potencijalne ekonomske špijunaže i ugroze nacionalne sigurnosti.

Dugogodišnje optužbe protiv Kine

Već desetljećima SAD optužuje Kinu za krađu intelektualnog vlasništva, cyber špijunažu i ekonomske malverzacije kako bi stekla prednost u tehnološkom sektoru. Nije prvi put da se ovakve stvari događaju – sjetimo se slučaja Micron Technology, gdje su ukradeni dizajni čipova, ili optužbi protiv Huaweija za krađu američke tehnologije. Sve to dodatno zateže odnose između dviju zemalja, a Washington ovakve poteze vidi kao ozbiljnu prijetnju. Zato je američko Ministarstvo pravosuđa pojačalo napore u borbi protiv krađe naprednih tehnologija od strane stranih rivala, pogotovo Kine.

Što je točno napravio Linwei Ding?

Linwei Ding, bivši Googleov inženjer, radio je na superračunalnim podatkovnim centrima od 2019. godine. No, čini se da mu to nije bilo dovoljno – počeo je prebacivati povjerljive dokumente na svoj osobni račun, a zatim je, između 2022. i 2023., otputovao u Kinu. Tamo je postao tehnički direktor u Beijing Rongshu Lianzhi Technology i paralelno osnovao vlastiti AI startup – Shanghai Zhisuan Technology. Naravno, ništa od toga nije prijavio Googleu.

Google ga je uhvatio na djelu

Početkom 2024. Google je otkrio da Ding pokušava preuzeti gomilu osjetljivih dokumenata o superračunalima, dizajnu čipova i AI infrastrukturi. Nedugo nakon toga, dao je iznenadnu ostavku, što je dodatno probudilo sumnje. Nakon interne istrage, Google je najvjerojatnije prijavio slučaj FBI-u, koji je zatim pretražio Dingov dom i pronašao elektroničke uređaje te kontakte povezane s kineskim državnim tvrtkama i organizacijama.

FBI ga tereti za krađu poslovnih tajni

Istragom je otkriveno da je Ding između svibnja 2022. i svibnja 2023. preuzeo više od 1.000 povjerljivih dokumenata, koji uključuju ključne informacije o Googleovim superračunalnim podatkovnim centrima, hardverskoj infrastrukturi, softverskim platformama i dizajnu čipova za obuku naprednih AI modela.

Osim toga, njegovo aktivno sudjelovanje u kineskim AI tvrtkama, bez znanja Googlea, samo je dodatno potvrdilo sumnje da su ukradene tajne korištene za razvoj konkurentskih proizvoda. Američki tužitelji proširuju istragu, a do veljače 2025. Ding bi mogao dobiti čak 14 novih optužnica – sedam za ekonomsku špijunažu i sedam za krađu poslovnih tajni. Svaka optužba za špijunažu nosi kaznu do 15 godina zatvora i 5 milijuna dolara kazne, dok mu za svaku krađu poslovnih tajni prijeti do 10 godina zatvora i 250.000 dolara kazne.

Što sve ovo znači?

Osim što predstavlja prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti, ovakvi slučajevi imaju i ozbiljne ekonomske posljedice. Ukradene tehnologije omogućuju konkurentima da preskoče skupi proces istraživanja i razvoja te brže izbace nove proizvode. FBI-jev direktor Christopher Wray naglasio je da ovakvi slučajevi mogu dovesti do gubitka radnih mjesta i smanjenja američke konkurentnosti u globalnoj AI utrci. Ovaj skandal dodatno zateže odnose između SAD-a i Kine, koji su ionako na klimavim nogama zbog trgovinskih ratova i tehnološke konkurencije. Obje zemlje vide umjetnu inteligenciju kao ključno strateško područje i neće lako odustati od nadmetanja.

Dingov slučaj još je jedan dokaz da je krađa intelektualnog vlasništva u digitalnom dobu sve veća prijetnja. S kibernetičkom špijunažom lakše je nego ikad doći do povjerljivih podataka, što postavlja ozbiljan izazov i za tvrtke i za vlade diljem svijeta.

Peking je najavio dodatne carine od 10 do 15 posto na američki ukapljeni prirodni plin, ugljen, sirovu naftu i poljoprivrednu opremu, koje su stupile na snagu 10. veljače. Kina će također uvesti carine na neke automobile uvezene iz Sjedinjenih Država i dodatne kontrole izvoza plemenitih metala. Ali Kina ne ostaje dužna SAD-u – ponovno pokreće antimonopolske istrage protiv Applea, Googlea i Nvidije, a razmatra i mogućnost da u priču uvuče i Intel. Ovaj potez dolazi kao direktan odgovor na eskalaciju trgovinskih napetosti sa SAD-om, baš uoči očekivanog telefonskog razgovora između Xi Jinpinga i šefa Bijele kuće. Dakle, trgovinski rat se nastavlja.

Apple pod povećalom kineskih regulatora

Kinesko antimonopolsko tijelo ozbiljno se namjerilo na Apple – istražuju poslovne politike tvrtke i provizije koje naplaćuju programerima aplikacija. Ovo se vidi kao Pekingova odmazda na američke carinske poteze. Prema Bloombergu, kineska Državna uprava za tržište preispituje Appleove naknade za kupnje unutar aplikacija (do 30%) i zabranu vanjskih metoda plaćanja. Regulatori su već neko vrijeme u kontaktu s Appleovim rukovoditeljima i programerima aplikacija.

Sporovi oko Appleovih pravila već dugo traju, a Tencent i ByteDance su među tvrtkama koje negoduju zbog naknada. Peking sada očito pojačava pritisak na američke tehnološke divove, jer je već uzeo na nišan Google i Nvidiju. No, ako trenutne rasprave s Appleom prođu bez problema, možda i izbjegne službenu istragu. I dok se sve ovo događa, Appleove dionice već su potonule za više od 2%.

Google opet pod istragom – Android u fokusu

Kineski regulatori odlučili su se ponovo pozabaviti Googleom. SAMR (Kineska uprava za nadzor tržišta) je 4. veljače službeno pokrenuo istragu o Googleovom Android operativnom sustavu i njegovom utjecaju na kineske proizvođače pametnih telefona poput Oppa i Xiaomija. Istraga nije nova – originalno je započela još 2019., ali je bila zamrznuta. No, u prosincu 2024. ponovno je aktivirana, a rukovoditelji SAMR-a su u siječnju ove godine već posjetili Googleove urede u Pekingu tražeći dodatne informacije.

Nvidia pod istragom zbog akvizicije Mellanoxa

Nvidia, vodeći svjetski proizvođač AI čipova, također se našla na udaru Pekinga. Kineske vlasti istražuju jesu li prekršene antimonopolske regulative tijekom preuzimanja izraelske tvrtke Mellanox Technologies 2019. godine. Ovo je došlo kao iznenađenje za Nvidiju, pogotovo jer su njeni rukovoditelji nekoliko dana prije istrage bili u razgovorima s kineskim Ministarstvom trgovine o poslovanju na ovom tržištu.

Intel u opasnosti? Ovisi o daljnjoj eskalaciji

Intel bi mogao biti sljedeći na redu, ali za sada nije sigurno hoće li kineski regulatori zaista pokrenuti istragu. Dva izvora bliska situaciji kažu da će odluka ovisiti o odnosima između Pekinga i Washingtona u narednim mjesecima.

Kineski odgovor na američke trgovinske udarce

Kinesko ministarstvo financija poručilo je da nove američke carine krše pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i štete globalnoj trgovini. Osim toga, Peking je iznenada ograničio izvoz rijetkih metala poput volframa, što bi moglo zadati udarac američkoj tehnološkoj industriji. Kineska vlada također je proširila svoju “crnu listu” nepouzdanih tvrtki i dodala američke kompanije Illumina (biotehnologija) i PVH Group (vlasnik brendova Calvin Klein i Tommy Hilfiger). PVH je, inače, pod istragom zbog optužbi da diskriminira pamuk iz kineske regije Xinjiang – još jedne vruće teme u kinesko-američkim odnosima.

Kina – tržište koje se ne može ignorirati

Američke tehnološke kompanije teško mogu zanemariti kinesko tržište. Intel ostvaruje 29% svojih globalnih prihoda iz Kine, što iznosi 15,5 milijardi dolara u 2024. godini. Nvidiji je Kina donijela 13% ukupnih prihoda u prva tri tromjesečja 2024. godine. Google, iako je njegova tražilica blokirana u Kini, i dalje zarađuje ogroman novac putem oglašavanja i Android operativnog sustava. Antimonopolske istrage jasno pokazuju da napetosti između SAD-a i Kine ne jenjavaju. Štoviše, čini se da će se trgovinski rat samo dodatno zahuktati, posebno s američkim pokušajima da ograniče kineski napredak u razvoju umjetne inteligencije.

Može li dogovor spriječiti eskalaciju?

Trgovinski odnosi između SAD-a i Kine već godinama prolaze kroz turbulencije, a situacija sada ponovno eskalira. Još od prvog Trumpovog mandata i uvođenja carina, američki uvoz iz Kine drastično je opao, a čini se da novi krug napetosti tek počinje.Američki predsjednik i kineski lider Xi Jinping trebali bi razgovarati u narednim danima, što budi nadu da bi se trgovinski rat mogao izbjeći. No, stručnjaci upozoravaju da prostora za dogovor možda i nema. “Šanse da se postigne sporazum o ukidanju carina su male,” kaže Robin Xing iz Morgan Stanleya. “Deeskalacija zahtijeva velike ustupke s obje strane, a za sada ne vidimo da ih netko želi napraviti.” Kako će se ova trgovinska bitka razvijati, ostaje za vidjeti – ali jedno je sigurno: ni Kina ni SAD ne pokazuju znakove popuštanja.

Appleova nova generacija čipa M5 započela sa masovnom proizvodnjom prošlog mjeseca od strane kineske Changdian Technology, ASE i američke ASE, koja je trenutno preuzela vodstvo u masovnoj proizvodnji.

Izvori su rekli da je trenutna serija proizvodnih modela za početnu konfiguraciju M5 čipa, a ne za više klase M5 Pro, M5 Max i M5 Ultra. Rečeno je da gore navedene tri tvrtke za pakiranje trenutno ulažu u proširenje pogona kako bi podržale masovnu proizvodnju vrhunskih modela.ET News izvijestio je da je Apple predstavio novu procesnu tehnologiju za poboljšanje performansi umjetne inteligencije (AI).

Rečeno je da će M5 biti prvi Appleov Apple Silicon koji je u potpunosti usmjeren na AI tržište. Jer od prošle godine Apple povećava svoja ulaganja u područje umjetne inteligencije. Prijavljeno je da se Appleov M5 logički čip i dalje proizvodi pomoću TSMC-ovog 3nm procesa (N3P), ali koristi TSMC-ovu SoIC-MH tehnologiju, koja ima 5~10% povećanja energetske učinkovitosti i oko 5% poboljšanja performansi u usporedbi s procesom korištenim u prethodnoj generaciji M4 čipa.

Appleov analitičar Ming-Chi Kuo otkrio je kako se očekuje da će prvi uređaj opremljen M5 čipom biti novi iPad Pro koji će u masovnu proizvodnju ući u drugoj polovici godine. Prema Appleovom ciklusu nadogradnje, očekuje se da će se njegove glavne linije proizvoda postupno ažurirati na čipove serije M5:

• iPad Pro: M5 čip bi mogao debitirati krajem 2025. ili početkom do sredine 2026.
• MacBook Pro: Očekuje se da će modeli opremljeni čipovima serije M5 biti lansirani krajem 2025.
• MacBook Air: M5 verzija bi mogla biti lansirana početkom 2026.
• Apple Vision Pro: Očekuje se da će nova verzija s M5 čipom biti lansirana između jeseni 2025. i proljeća 2026.

Prema izvješću, Europska unija je predstavila nacrt smjernica za “Akt o umjetnoj inteligenciji” (AI Act). Cilj je dodatno pojasniti kako poslodavci, platforme, web stranice i druge organizacije mogu koristiti AI u skladu s pravilima. No, važno je napomenuti da ove smjernice nisu pravno obvezujuće – više služe kao referenca za provedbu zakona, što je u nadležnosti Europskog suda pravde.

Prema novim smjernicama, ako tvrtke koriste AI tehnologiju za manipulaciju, obmanu ili diskriminaciju – primjerice kroz “zatamnjena stakla”, odnosno prikrivene algoritamske pristranosti – prijete im kazne do 35 milijuna eura ili 7% globalnog prihoda. Ipak, postoje iznimke, poput kaznenih istraga, medicinske primjene, vojne upotrebe, znanstvenih istraživanja i osobne nekomercijalne upotrebe.

Kategorije rizika u “Aktu o umjetnoj inteligenciji”

Zakon dijeli AI sustave u četiri kategorije prema razini rizika:

• Neprihvatljiv rizik – potpuno zabranjene prakse
• Visoki rizik – strogo regulirani sustavi
• Transparentni rizik – zahtijevaju jasno označavanje korištenja AI-a
• Minimalni rizik – slobodna primjena

Od 2. veljače ove godine na snagu je stupila prva skupina pravila, što znači da su “neprihvatljive” AI prakse sada službeno zabranjene. To uključuje podsvjesnu manipulaciju i diskriminirajuće algoritme. Cijeli zakon stupa na snagu 1. kolovoza sljedeće godine, a smjernice će se ažurirati prema iskustvima u provedbi i tehnološkom napretku.

Nacrt smjernica možete pronaći ovdje.

Što je zabranjeno prema novim pravilima?

1. Manipulacija, prijevara i iskorištavanje: Korištenje AI-a za podsvjesno utjecanje na ljude kroz subliminalne tehnike, poput neprimjetnih bljeskova u oglasima. Također, zabranjene su tehnike koje iskorištavaju ranjive skupine, primjerice dizajniranje sučelja koje manipulira starijim osobama da nešto kupe.

2. Društveni rejting: Sustavi koji rangiraju ljude na temelju ponašanja ili osobnosti su zabranjeni ako uključuju  korištenje podataka iz nepovezanih izvora, nepravedno ili nesrazmjerno različito postupanje. Primjer: praćenje društvenih mreža radi odlučivanja o zapošljavanju ili bodovanje građana za pristup kreditima.

3. Predviđanje kriminalnog rizika: AI ne smije procjenjivati nečiju “vjerojatnost” počinjenja zločina na temelju osobnih karakteristika, poput osobnosti ili kulturne pripadnosti. Dopušteno je samo ako se temelji na provjerljivim činjenicama povezanima s kriminalnim aktivnostima.

4. Masovno snimanje lica: Zabranjeno je prikupljanje velikih količina slika lica s interneta i nadzornih kamera za baze podataka za prepoznavanje lica – osim ako postoji izričit pristanak korisnika.

5. Prepoznavanje emocija: Zabranjeno je analiziranje emocija zaposlenika ili učenika putem kamera. Dopušteno je samo u medicinske ili sigurnosne svrhe, primjerice u dijagnostici mentalnih bolesti.

6. Biometrijska identifikacija u stvarnom vremenu: AI sustavi koji prepoznaju ljude putem biometrijskih podataka (poput prepoznavanja lica) na javnim mjestima zabranjeni su za provođenje zakona, osim u specifičnim slučajevima poput potrage za nestalom osobom ili sprečavanja terorističkog napada.

Što zakon ne regulira?

Postoje tri iznimke u kojima zakon ne vrijedi:

• Nacionalna sigurnost i vojna uporaba
• AI sustavi u fazi istraživanja (ali moraju zadovoljiti zakon ako se kasnije komercijaliziraju)
• Osobna, nekomercijalna upotreba (npr. AI za kućni nadzor)

Kazne i nadzor

Svaka država članica EU-a mora imenovati regulatorno tijelo za nadzor AI-a, dok je EU Supervizor za zaštitu podataka zadužen za AI sustave unutar institucija EU-a. Maksimalna kazna iznosi 35 milijuna eura ili 7% globalnog prihoda tvrtke (ovisno o tome što je veće). Javne ustanove mogu biti kažnjene s maksimalno 1,5 milijuna eura. Ako se prekrši više pravila odjednom, kazne se ne zbrajaju.

Što slijedi?

“Akt o umjetnoj inteligenciji” postavlja globalni presedan, ali suočava se s protivljenjem velikih tehnoloških kompanija. Meta, Apple i francuski AI startup Mistral AI nisu potpisali prijedlog zakona. Osim toga, bivši američki predsjednik Trump izrazio je neslaganje, tvrdeći da EU koristi regulaciju kao “oporezivanje” američkih tvrtki. Osim AI regulative, sustavi također moraju poštivati i druge zakone, poput GDPR-a, zakona o oglašavanju i propisa o digitalnim uslugama (DSA).

Zaključno, iako je EU prva u svijetu u donošenju sveobuhvatnog AI zakona, njegova provedba i prilagodba industrije bit će veliki izazov.

Xiaomi je službeno proširio svoj popis na kraju životnog vijeka (EoL), što znači da će prestati podržavati softver za neke od svojih modela pametnih telefona.

To znači da korisnici više neće primati povremena sigurnosna ažuriranja ili nove značajke. Kao rezultat toga, uređaj će biti ranjiv na nove sigurnosne ranjivosti, što će utjecati na sigurnost osobnih podataka i dugoročno korisničko iskustvo.Ovaj potez dogodio se nakon što je tvrtka prestala pružati ažuriranja za Xiaomi Pad 5 i Redmi Note 11 Pro serije u listopadu 2024.

Telefoni koji su “ukinuti” ili Xiaomijeve EoL lista pametnih telefona:

1. Redmi Note 11 SE
2. Redmi Note 11S 5G
3. Redmi Note 11S
4. Redmi Note 11 5G
5. Redmi Note 11
6. Redmi 10C
7. Redmi 10 2022
8. POCO X4 Pro 5G
9. POCO M4 Pro

Xiaomijevo uključivanje ovih uređaja na popis EoL dio je njegove standardne politike životnog ciklusa proizvoda. Obično će telefonske tvrtke podržavati ažuriranja softvera za uređaje tijekom određenog vremenskog razdoblja, a zatim će prestati podržavati usmjeravanje resursa na novije proizvode.

Korisnici koji koriste uređaje koji se nalaze na popisu EoL trebali bi razmisliti o nadogradnji na noviji model pametnog telefona kako bi osigurali sigurnost i dobili najbolje korisničko iskustvo. Iako ti uređaji i dalje mogu ispravno funkcionirati, nedostatak sigurnosnih ažuriranja učinit će ih ranjivijima.

Za korisnike s tehničkim znanjem moguće je razmisliti o instaliranju prilagođenog ROM-a temeljenog na najnovijoj verziji Androida kako bi nastavili koristiti uređaj. Međutim, ova metoda zahtijeva od korisnika iskustvo i ima određene potencijalne rizike, što nije prikladno za obične korisnike.
Xiaomijev prekid softverske podrške za neke pametne telefone neizbježan je u životnom ciklusu proizvoda. Korisnici moraju razumjeti ove informacije kako bi donijeli odgovarajuće odluke, osiguravajući sigurnost svojih uređaja i osobnih podataka.