Je li Appleova budućnost u proizvodnji iPhone u SAD-u?

Rukovodstvo Foxconn Technology Groupe, zabrinuto je za nastavak suradnje s Appleom oko sklapanja uređaja s logom ´odgrizene´ jabuke. Osobito nakon izjava Donalda Trumpa, novo izabranog predsjednika SAD-a,  kojima  je kritizirao Apple  da su proizvodnju ustupili inozemnim kompanijama, a što je rezultiralo gubitkom radnih mjesta. Dodatno je obećao uvođenje carine za američke tvrtke koje se oslanjaju na jeftinu radnu snagu u Aziji za montažu svojih proizvoda.

Iako je Foxconn Technology Group najveći svjetski proizvođač elektronike s mnogobrojnim tvornicama,  Apple je angažirao samo dvije za sastavljanje iPhone uređaja.

Prema pisanju Nikkei Asian Review online medija, te su dvije tvornice godišnje proizvodile više od 200 milijuna iPhonea.  Izgube li taj posao, ne samo da bi tvrtke pretrpjele ogromne financijske gubitke već bi donijelo za posljedicu velike gubitke radnih mjesta u proizvodnim pogonima gdje se sklapao iPhone.

Moramo spomenuti da je i prije Trumpove pobjede, Apple u  lipnju kontaktirao svoje Azijske partnere oko razmatranja izgradnje tvornice u SAD-u gdje bi se sklapali Apple proizvodi. Foxconn Groupa je, i nije, pristala na zahtjeve tvrtke iz Cupertina.  Ostala su otvorena pitanje tko bi snosio troškove novih proizvodnih pogona i ostale proizvodne troškove koji bi se u tom slučaju  udvostručili.

Također, analitičari se slažu da Trumpova ideja povratka proizvodnje u SAD je gotovo nemoguće postići. Kina ima za razliku od SAD-a educiranu radnu  snagu i izuzetno jake opskrbne lance te time nudi Appleu učinkovitiju proizvodnju uz vrlo prihvatljive troškove.  Osim toga, analitičari ističu   prebaci li Apple proizvodnju u SAD, prodajna cijena   mora  rasti, što će imati utjecaj na interes potrošača prema njihovim proizvodima.

To Appleu nikako ne bi išlo na ruku. Najnovije statistike su pokazale da u  prva tri tromjesečja 2016. godine im je prodaja dosta pala u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije.   Povećaju  li opet cijene mogli bi se suočiti s ozbiljnim  problemima i izgubiti trenutnu poziciju na tržištu.  Ne zaboravimo, Huawei  im diše za vratom.

Samsung se opasno bacio u vode daljnjeg razvoja i popularizacije Tizen, operativnog sustava, koji vide kao alternativu Androidu.  Ovaj sustav temeljen na Linuxu prikazan je 2012. godine. Danas pokreće pametne satove, televizore i mobitele Z serije s nižim cijenama.

Ima svoju trgovinu aplikacija Tizen Store, dostupnu u oko 200 zemalja u svijetu. Ali, broj aplikacija je skroman u odnosu na Google Play trgovinu ili Apple store. Samsung sada to želi promijeniti. Najavili su program financijske potpore za programere pod nazivom Tizen Mobile App, koji će trajati od veljače do listopada 2017.godine, odnosno devet mjeseci. Korejski div je predvidio nagradni fond od 9.000.000 dolara.

Pravila za programere su jednostavna. Onima čije će se aplikacije naći na top listi 100 najviše preuzimanih bit će uplaćen određen novčani iznos od strane Samsunga.  Svaki mjesec, kompanija će nagraditi tako 100 programera.

Kako bi im olakšali razvoj aplikacija, potpisali su suradnju s Microsoftom oko potpore specijaliziranih alata za izradu aplikacija iz Visual Studia za Tizen sustav.

Zvuči li vam uzbudljivo da bi ipak mogli dobiti još jednu mobilnu platformu osim iOS-a i Androida?

Objavljeno Izvješće za treće tromjesečje 2016. godine od strane Blancco Technology Group, tvrtke pružatelja dijagnostike za mobilne uređaje širom svijeta, pokazuje da su korisnici Apple proizvoda imali više problema s održavanjem stabilnosti aplikacija (62 posto) od onih iz Android tabora (47 posto). Kod iPhonea najviše su se rušile aplikacije Instagram (14 posto), Snapchat (12 posto), Facebook (9 posto), zatim Pokemon , Messenger i Google.

Na drugoj strani, android korisnicima zadavale su najviše glavobolje pogreške primjene raznih IMS usluga (32 posto ), kontakti (12 posto) i Google Play usluge (12 posto). Zanimljiv je podatak da su na popisu prvih pet problema s performansama uređaja pokretanih Android sustavom punjenje baterija i zasloni.

Kad smo već kod malog zelenog robota, svakako treba spomenuti da su korisnici imali najviše problema s LeEco Le 2 modelom pametnog telefona (13 posto), slijedi Xiaomi Redmi 3S (9 posto), Xiaomi Redmi Note 3 (9 posto), Samsung Galaxy S7 Edge (5 posto) i Lenovo Vibe K5 (4 posto).

Pokemon GO, igra proširene stvarnosti rangirana je kao najnestabilnija aplikacija u oba tabora zbog rušenja i brzine kojom prazni baterije u uređajima. Podaci tvrtke SensorTower, procjenjuju da je prosječan iPhone korisnik potrošio 33 minute dnevno na Pokemone, što je više nego za Facebook, Snapchat Twitter i Instagram.

Jeste li malo iznenađeni ovim statističkim podacima?

Nakon što je Xiaomi predstavio Mi MIX koji je iznenadio mnoge svojim izuzetno tankim okvirom oko zaslona, šuška se da stiže njegova kompaktnija inačica Xiaomi Mi Mix Nano. Trebao bi imati zaslon od 5,5 inča razlučivosti 1920 × 1080 piksela (Full HD format). Ekran ovog kompaktnijeg modela pokriva 90,3 posto prednje strane, a android funkcijske tipke su u potpunosti integrirane u ekran.

Prema glasinama, koje nam dolaze iz Kine, Mi Mix Nano pogoni Snapdragon 821 čipset u izvedbi s četiri 64-bitne Kyro jezgre, od kojih dvije imaju takt 2.35 GHz i integrirani kontroler Adreno 530, uparene s 4 GB LPDDR4 RAM-a i 64 GB internog prostora za pohranu. Kamere ostaju sa senzorom 5 i 16 MP. Šuška se o cijeni od 440 dolara.

Zašto se Xiaomi odlučio na kompaktniji model? Vjerovali ili ne, ali potražnja za Mi MIX nije velika upravo zbog zaslona duljine dijagonale 6,4-inča. Za mnoge prosječne potrošače je prevelik.

Vivo, kineski brend tvrtke BBK drugog najvećeg proizvođača pametnih telefona u Kini, predstavio je vrlo zanimljiv model pametnog telefona Xplay 6. U izgledu kombinira poznate elemente Galaxy 7 Edge modela i iPhone 7.

Vivo Xplay 6 izrađen je od aluminija u dimenzijama 153,8 x 73.55 x 8.4 mm i mase je 178 grama. Odlikuje ga 5,46 inčni ( 13,9 cm) Super AMOLED zaslon rezolucije 2560 x 1440 piksela i gustoće 538 piksela po inču.  Zakrivljen je na obje strane.  Kinezi su dodali funkciju prikaza obavijesti na rubovima zaslona i prikaz nekih najčešće korištenih aplikacija, po uzoru na Samsung.  Ispod zaslona je home tipka s čitačem otiska prsta.

Kamere

Na prednjoj strani je 16 MP kamera s f / 2.0 otvorom koja bi kvalitetom trebala zadovoljiti fanove snimanja autoportreta.

Glavna kamera je Sony IMX362 senzora s 12 MP.  Specifikacije kamere uključuje sustav od šest leća s f / 1.7 otvorom blende, dvotonsku LED bljeskalicu,   OIS  u 4 osi i  fazni autofokus (PDAF ).  Prema proizvođaču, fokusiranje se odvija brzinom od 0.03 sekunde. Osim toga, l eća kamere zaštićena je safirnim kristalom.   Također, pridružena je i druga kamera s 5 MP, koja se može koristiti za dubinski učinaka, što nam je poznato iz drugih top modela pametnih telefona.

Osnovna specifikacija

Hardversku osnovu Xplay 6 čini SoC Snapdragon 820 (malo razočarava što nije 821) takta 2,15 GHz u kombinaciji Adreno 530 GPU i 6 GB LPDDR4 RAM-a te brze 128 GB UFS 2.0 interne memorija.  Za dobar hi-fi zvuk zadužen je ES9038 SABRE audio čip s tri OPA1622 pojačala.

U smislu povezivanja, uključeni su Wi-Fi a / b / g / n / ac (2.4 GHz / 5 GHz), Bluetooth 4.1, GPS, NFC, podrška za rad dvije SIM kartice i 4G mreže. No, na popisu (za sada) nema B20 benda ili 4G na 800 MHz koji je jedan od ključnih u Europi. Baterija je odličnog kapaciteta 4080 mAh. Kompatibilna je s Quick Charge 3.0 tehnologijom brzog punjenja.

Uređaj pokreće Funtouch OS 3.0 temeljen na Android 6.0.1 inačici.

U Kini, Vivo Xplay 6 kreće u prodaju 12. prosinca po cijeni od 616 €. O globalnoj dostupnosti nema informacija, ali moći će se kupiti preko web shopova.  Odlučite li se za kupnju,  svakako provjerite podršku LTE bendova.

Samsung finalizira Galaxy C5 Pro (SM-C5010 iSM-C7010) i Galaxy C7 Pro modele pametnih telefona koji stižu u prosincu na police.  C5 Pro opremljen je 5,5 inčnim zaslonom, a C7 Pro s 5,7 inčnim.  Ekrani bi trebali bit standardne tehnologije za Samsung –  Super AMOLED  i Full HD rezolucije.

Ispod poklopca C5 Pro ima Snapdragon 626 procesor, dok C7 Pro – Snapdragon 625. Oba modela imaju 4 GB radne memorije i 32 GB interne podatkovne proširive microSD karticama do 256 GB.

Galaxy C7 Pro trebao bi imati glavnu kameru sa 16 MP senzorom otvora f / 2.0, PDAF i dvotonsku bljeskalicu te prednju kameru od 8 MP za autoportrete i video pozive. Za manji model specifikacije kamere još uvijek nisu poznate.

Od ostalih specifikacija, noviteti dolaze opremljeni skenerom otiska prsta,  Bluetooth 4.1, GPS, NFC modulima, kao i USB Type C sučeljem.

Očekuje se  da  budu pokretani Androidu 7.0, najnovijom mobilnom verzijom sustava iz Googlea .

Početkom listopada Google je predstavio bežični usmjerivač koji može raditi kao samostalan uređaj ili grupa uređaja.  Namijenjen je pružanju kvalitetnog Wi-Fi signala u prostorima velike kvadrature. Upravo su počele predbilježbe za njegovu kupnju na Amazonu i Google Storeu po cijeni od 129 dolara za jedan uređaj, odnosno 299 dolara za tri uređaja.

Google WiFi bežični usmjerivač nudi dual-band (2.4 GHz i 5 GHz) 802.11ac bežični priključak, jedan Ethernet port, jedan USB-C ulaz, Bluetooth LE i 802.15.4 protokol za pametne kuće i IOT proizvode koji se mogu priključiti na Internet.

Ima ugrađen skup značajki (Assist) koje automatski isključuju povezani uređaj iz jedne pristupne točke i prijavljuju na drugu u slučaju slabljenja prijema signala. To znači da možete hodati po kući bez brige o gubljenju kvalitetnog signala.

Ruterom se upravlja preko aplikacije imena Google Wi-Fi. Osim što omogućuje vidjeti sve uređaje priključene na mrežu, donosi neku vrstu roditeljske zaštite za selektivno pauzirati (ili nastaviti) internetsku vezu s bilo kojeg povezanog uređaja u okruženju doma.

Google je također objavio video koji prikazuje kako je jednostavno postaviti bežični usmjerivač ( router).

U prostranstvima Weibo društvene mreže osvanule su prve fotografije koje navodno pokazuju ZUK Edge model pametnog telefona debljine samo 7,68 mm.  Prema istima, uređaj neće dobiti zakrivljeni zaslon kako se ranije spekuliralo već ravan.   Ako su ove objavljene fotografije istinite, izgleda da ‘edge’ zapravo ukazuje na vrlo uske okvire oko ekrana, a ne zakrivljen zaslon na obje strane koji je ove godine u trendu.

Prije nego što će uređaj  bit certificiran od strane TENAA agencije,  neslužbeni podaci ukazuju da je opremljen 5,5-inčnim zaslonom rezolucije 1920 x 1080 piksela,  prednjom kamerom 8 MP senzora  i glavnom kamerom od 13 MP s  opcijom za 4 video snimanje.

Hardversku osnovu čini Qualcomm Snapdragon 821 procesor, 4 GB RAM-a i 32 ili 64 GB interne flash memorije. Baterija je nominalnog kapaciteta 3000 mAh.  ZUK Edge bit će predstavljen u Kini krajem godine od strane tvrtke Lenovo koja je u vlasništvu brenda,  Globalna dostupnost predviđena je za početak iduće godine.

Ono što je CES za potrošačku ili “end user” elektroniku, ono što je MWC za mobilne telekomunikacijske tehnologije, to je SC za svijet superračunala.

Ovogodišnji SC16 je počeo je u ponedeljak i traje do danas, a na njoj  je AMD predstavio veliki broj novosti i inovacija iz domene super-računalnih tehnologija.

Ovo su neke od demonstracija koje AMD ima na svom službenom štandu:

• ROCm Technology Cluster running Machine Learning Code on Supermicro servers
• Porting the CUDA application Caffe via HIP Porting Tool
• Ray-tracing and VR visualization for HPC with AMD FirePro S9300 X2 & Radeon R9 Nano GPUs
• OpenMP 4.5 Interoperability targeting multiple GPUs & platforms
• IBM Power8 server with AMD FirePro™ S9170 Server GPU running ROCm
• Penguin Computing Tundra Extreme ARMv8 ThunderX based server with Radeon RX 460 running ROCm
• In-situ rendering with Headless OpenGL/EGL Interop OpenCL on ROCm

Kao što možete primijetiti, ono što spaja sve ove demonstracije je ROCm. U pitanju je “Radeon Open Compute” platforma. Šta je to ROCm? Preporučujemo ovo sažeto, pitko i nadasve informativno štivo u svrhu još jasnijeg razumijevanja ove vrlo zanimljive tematike.

Prije 24. godine, 17. studenoga 1992. na ceremoniji u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu Internet. Taj dan se računa kao službeni datum spajanja prve, u nacionalnim razmjerima, mreže bazirane na internetskom protokolu na Internet.

Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza iz Sveučilišnog računskog centra Sveučilišta u Zagrebu prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže.

Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio mr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra (Srca), Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta U Zagrebu. Odbor je na svojem prvom sastanku, održanom 3. listopada 1991. godine, Srcu povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, prepoznajući u Srcu instituciju koja je svojom tradicijom, postignućima i kapacitetima mogla osigurati uspješnost i održivost ovoga velikog projekta. Mreža je kasnije dobila i svoje ime: CARNet – Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu u Srcu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu, pristup Internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske je 1995. godine donijela odluku o osnivanju ustanove CARNet, ali je Srce nastavilo graditi i održavati akademsku i istraživačku mrežu sve do 2009. godine kada je prekinuta suradnja na navedenim poslovima.