Snapdragon X55 5G modem kod više od 30 proizvođača

Qualcomm je najavio da će preko 30 proizvođača tokom 2020. godine krenuti s isporukom 5G CPE (customer-premises equipment) opreme za komercijalnu Fixed Wireless Access (FWA) upotrebu koja će biti bazirana na njihovom Snapdragon X55 modemu. Što u prijevodu znači da ako ćemo svoj broadband u nekoj bližoj budućnosti seliti na 5G Wireless vrlo vjerojatno će i kod nas završiti navedeni modem.

CPE oprema (kada se priča o Fixed Wireless Access) predstavlja router „pokućnih interneta“ i „Homeboxova“ koji ISP-ovi instaliraju u naše domove. S obzirom da 5G obećava i nudi brzine u razini optičkih parica ovakav rasplet događaja ne čudi. Pogotovo kada se uzme u kontekstu naše zemlje u kojoj je nerjetko o klasičan 4G nekoliko puta brži od dostupnih „bakrenih“ rješenja te se ljudi sve više i više odlučuju na razne „bežične“ varijante. Ako nekoga zanima na koji način su proizvođači zamislili novu generaciju kućnih 5G routera, možete baciti oko na HTC 5G Hub.

Lista proizvođača koja će koristiti navedeni X55 modem uključuje Compal, Lynksys, Netgear, Nokiu, Oppo, Panasonic, Samsung Sharp i ZTE. Ne čudi da je zbog nedavnih političkih igara Huawei izostao, no na tržištima na kojima posluju nuditi će svoj Balong 5000 modem.

Intelova ponuda procesora, mjesta koja popunjavaju u ponudi, a i tehničke specifikacije od izlaska Ryzen procesora plešu poprilično i čak gledanje njih samih jasno pokazuje nespremnost Intela na konkurenciju, pogotovo kada se uzme u obzir kolikim stopama je Ryzen 3000 krenuo grabiti tržišni udio.

Prije svakog izlaska tako imamo i „curenja“ benchmarka i u izvješću TechPowerUp-a i rezultata SiSoft Sandra testa vidimo da je nasljednik Core i3 8100 4C/4C procesora sada oko 30% brži, a tajna se skriva u činjenici da će novi i3 10100 vrlo vjerojatno, uz veće radne taktove od 3.6GHz, nuditi i Hyper-Threading. Tako ćemo sada od Intela 4C/8T kombinaciju imati već od Core i3 serije čiji osnovni modeli su na našem tržištu bili oko 900kn, a ne tako davno smo sa 4C/8T plaćali preko 2500kn.

Koji god tim preferirali – konkurencija je svakako zdrava za nas potrošače.

AMD je tokom zadnje dvije uspio ugrabiti značajan dio kolača iz ruku Intela zahvaljujući Ryzen i Threadripper procesorima koji su se pokazali kao odlična konkurencija i alternativa Intelovoj ponudi. Osim u desktop segmentu ozbiljna i Epyc serverska ponuda sve više i više nagriza plavog diva. Iako je na prvu izgledalo da Intel nije previše zabrinut AMD-ovim napretkom, iz nedavnih curenja internih memoranduma situacija za Intelovo vodstvo je definitivno zabrinjavajuća pogotovo ako se u obzir stavi konstantno kašnjenje 10nm proizvodnog procesa i sad već po tko zna koji puta korištenje Skylake mikroarhitekture u „novoj“ generaciji procesora.

Uz gore navedeno na Redditu je nedavno procurio interni Intelov dokument nazvan „AMD Competitive Profile“ koji je detaljno prikazivao AMD ponudu i kako se Intel nosi s njome. Sada, se u priču uključio i AdoredTV koji je pokazao nešto što bi isto tako moglo biti Intelov interni slajd čiji naslov je „Intel’s scale advantage… Financial Horsepower.“ No prije nego nastavimo, autentičnost navedene slike nemoguće je provjeriti stoga ovo, kao i svaku analizu i glasinu uzmite s rezervom.

Slajd navodi da je Intel još uvijek drastično veći od AMD-a i da ako bi Intel ponudio bolje rabate i ostale poticaje na trenutačne i buduće Core i Xeon procesore to bi ih u konačnici moglo koštati oko 3 milijarde USD što je 10 puta veći broj od AMD neto zarade (0,3 milijarde USD) za 2018. godinu. Navedenu svotu Intel navodno planira nazvati „2019 Meet Comp Discount“.

Navedenih 3 milijarde USD ne bi trebala biti prevelika briga za Intel, pogotovo ako ima navedeno pomogne da budu konkurentni u konačnici. Već smo pisali o drastičnom rezanju još ne predstavljenih procesora 10. generacije, Internet je u ovom trenutku pun glasina oko rezanja cijena 9. generacije Core procesora izgleda da su u Intelu napokon shvatili da je krajnje vrijeme, ako već ne u broju jezgara, da bar cijenom konkuriraju AMD-u.

S obzirom da bi cjenovno Intel i AMD procesori u svojim pripadajućim razredima mogli biti podjednaki, biti će zanimljivo vidjeti kako će reagirati AMD s obzirom na navodno visoke yieldove svojih Ryzen procesora.

U ovom trenutku širom interneta kruže glasine o nasljedniku iPhone SE, koji je službeno izašao prije 3,5 godine. Tokom prošlog tijedna analitičar Ming-Chi Kuo izjavio je da Apple od iPhone SE 2 modela još nije odustao, a zadnja tvrdnja došla je s portala MacRumors da se nasljednik može očekivati u Q1 2020. godine.

Kuo tvrdi da će iPhone SE2 biti pogonjen novim A13 Bionic procesorom u kombinaciji s 3 GB LPDDR4X radne moemorije. Uređaj će se prodavati sa 64 ili 128 GB memorije, a dostupne boje biti će siva, srebrna i crvena. Početna cijena od 399 USD trebala bi biti za 64 GB model, a cijena 128 GB modela je u ovom trenutku nepoznata. Ako ćemo se voditi sa iPhone 11 modelom, cijena od 449 USD izgleda kao dobra smjernica.

Osim „mršavljenja“ na razinu iPhone 8 modela, 3D Touch funkcionalnost bi trebala biti zamijenjena sa Haptic Touch, a uz samu dimenziju iPhonea 8, očekuje se i vrlo sličan izgled.

Whokeys, online platforma za prodaju softverskih licenci nudi svim PCEkspertašima 20% popusta na određene proizvode. Prodaju operativni sustav Windows 10 PRO, zatim pakete Office 2016 i 2019 Professional, ključeve za igre (Steam, Origin, Uplay, Playststion, PC), različite gift kartice itd.

U ovoj je prodajnoj akciji naglasak stavljen na Windows 10 PRO OEM licencu uz korištenje PP20 koda.

Ostali zanimljivi proizvodi na akciji su:

• Office 2016 Professional Plus CD Key Global
• Windows 10 PRO OEM + Office 2016 Professional Plus CD Keys Pack
• Office 2019 Professional Plus CD Key Global
• Windows10 PRO OEM + Office 2019 Professional Plus CD Keys Pack

(Sponzorirani članak, PCEkspert nije  odgovoran za eventualnu nastalu štetu kupovinom na ovoj platformi)

OECD (Economic Cooperation and Development) u ovom trenutku cilja velike Internet kompanije koje koriste apsolutno svaku priliku kako bi zaradu prikazivali isključivo u zemljama s niskim poreznim stopama, a samim time i plaćali manje poreze. Predlažu novu inicijativu koja bi unaprijedila korporativini porezni sustav koji u suštini nije promijenjen od 1920-ih godina.

Idući tjedan planira se sastanak ministara financija 20 najbogatijih država svijeta tokom kojeg će se proći kroz OECD-ov prijedlog. Preko 130 država i teritorija svijeta pokazalo je interes i pružilo podršku u izmjeni poreznih pravila, a sve kao rezultat utrke u kojoj su mnoge vlade postepeno snižavale poreze usmjerene na velike korporacije koji su se posljednjih 40 godina kontinuirano smanjivali kako kompanije ne bi svoj posao prenjele u neku drugu zemlju.

Od novih pravila očekuje se da bi porezne oaze kao Irska mogle postati prošlost s obzirom da će uključivati minimalno porez koji bi se primjenjivao globalno. Nadalje, vlade razvijenih zemalja dobile bi veće mogućnosti i kontrolu nad oporezivanjem velikih korporacija koje odrađuju prodaju na njihovom teritoriju. To uključuje Internet kompanije kao i grupacije koje u svom portfelju drže luksuzne brendove i njihovu distribuciju.

OECD-ov prijedlog se nada i pojednostavniti globalni porezni sustav i onemogući da svaka država zasebno implementira svoje poreze na digitalne prodaje ili slične namete koji bi samo povećavali tenzije u globalnom trgovinskom sustavu. Organizacija cilja na odobrenje G20 saveza do kraja siječnja 2020 godine kako bi što prije mogli finalizirati pravila.

Iako smo do sad većinom pričali o koristima razvijenim zemljama – u obzir treba uzeti da i zemlje koje se tek nalaze u razvoju trebaju očekivati koristi od takve porezne reforme, jer često strane korporacije na njihovim teritorijima nude svoje proizvode i usluge, a za to plaćaju malo ili ništa poreza. OECD jasno daje do znanja da u digitalnom dobu alokacija prava na oporezivanje ne može više biti isključivo povezano s činjenicom gdje se nalazi konkretno središte pojedine kompanije.

Zanimljivo je da je Amazon izjavio za Financial Times da ovaj prijedlog vidi kao važan korak naprijed, ali da je prije svega bitno dobiti širok međunarodni konsenzus kako bi se eliminirali rizici duplog oporezivanja te da od OECD-a očekuju puno rada oko sitnih detalja koji će osigurati da se kompanije mogu pravovremeno prilagoditi novim pravilima koja će im omogućiti da ostanu profitabilna.

Kako bi stavili stvari u perspektivu OECD-u je primarni cilj prevencija skrivanja profita i korištenje planirani strategija i olakšica radi plaćanja poreza u zemlji u kojoj su odradili prodaju. OECD pretpostavlja da na taj način korporacije „sakriju“ preko 240 milijardi USD svake godine od država u kojima uistinu nude i prodaju svoje proizvode i usluge.

Ne tako davno pisali smo o vrijednostima gaming tržišta i pretpostavljenom rastu, a kako se godina bliži kraju nižu se i novi rekordi. Zadnji u nizu je Call of Duty Mobile koji je prešao 100 milijuna preuzimanja u samo tjedan dana od pojavljivanja na Google Play Storeu i Apple App storeu, prema izvješću Sensor Towera. Ako je navedeno istina, zadnja mobilna pucačina iz Activisiona je preuzela krunu najuspješnijeg lansiranja mobilnih igara.

iOS korisnici tako čine 55.7% od 102.2 milijuna preuzimanja, a preostalih 44.3% otpada na Android. Ako gledamo lokacijski USA prednjači sa 16.9% od ukupnog broja, slijedi ih Indija sa 13.4% potom Brazil sa 7% od ukupnog broja preuzimanja.

Od ostalih igara koje su imali uspješno lansiranje imamo Mario Kart Tour koji je došao do 90 milijuna preuzimanja. Jedne od najpopularnijih igara današnjice u svojim mobilnim varijantama PUBG i Fortnite postigli su svega 28 i 22.5 milijuna preuzimanja, uz opasku da je Fortnite u originalu bio isključivo iOS ekskluziva.

S druge strane ako se uzme u obzir da je Call of Duty Mobile free to play naslov, prihod od oko 17.8 milijuna USD izgleda skromno u usporedbi sa brojem preuzimanja. No situacija prvog tjedna nije bila bolja niti za PUBG Mobile koji je uprihodio 600 000 USD u prvom tjednu monetizacije, a Fortnite (Mobile) je uprihodio 2.3 milijuna USD u svom prvom tjednu.

Dok se Intel igra rezanja cijena 9. i 10. generacije procesora AMD potiho izdaje nove modele u višem i srednjem segmentu svoje Ryzen 3000 ponude. Kao što naslov govori AMD je najavio dva nova modela koji su u ovom trenutku rezervirani isključivo za OEM-e.

Prema specifikacijama Ryzen 3900 djeluje kao smirenija verzija 3900X modela. I dalje se radi o 12C/24T konfiguraciji sa ukupno 70 MB cache memorije, no bazni i turbo taktovi su niži i iznose 3.1 GHz i 4.3 GHz. S nižom frekvencijom sada imamo i niži TDP koji iznosi 65W.

Ryzen 5 3500X je novost i radi se o 6C/6T procesoru koji cilja na Intelov Core i5 9400F. Osnovni i boost taktovi iznose 3.6 GHz i 4.1 GHz uz TDP od 65 W. Ukupna cache memorija je 35 MB.

Oba procesora podržavaju 24/16 PCIe 4.0 stazica. U ovom trenutku još nemamo informacija hoće li, ako ikada, ovi procesori dobiti retail varijante s obzirom da bi svoje mjesto mogli naći u velikom broju SFF i budget buildova.

GDDR VRAM je već duže vrijeme go-to memorija gaming grafičkih kartica, no GPU-i više nisu rezervirani isključivo za grafičku akceleraciju igara. AI i HPC, zajedno sa specijaliziranim FPGA modulima imaju itekako koristi od skalabilne snage koju nude grafičke kartice, ali kako bi se maksimalno iskoristila prednost takvih primjena sistem integratori u zadnje vrijeme sve više se okreću HBM memoriji koja nudi drastično viši kapacitet u manjoj površini. HBM2 je naravno sporiji od GDDR6 memorije, no Samsungov zadnji doseg u DRAM 3D pakiranju mogao bi HBM standardu dati prednost koja mu nedostaje.

Skok s 8 na 12 slojeva 3D DRAM pakiranja Samsung otvara put kojim bi se moglo zaobići ograničenje skalabilnosti Moore-ovog zakona. 12-slojni čipovi povezani su s PCB bazom kroz 60000 TSV (Trough Silicon Via) rupa u istoj debljini od 720 mikrona kao i „stari“ 8 slojni čipovi. Iz Samsunga su u ovom trenutku priznali da moraju povećati yieldove prije nego se krene u masovnu produkciju s obzirom na izazove u proizvodnji takvog pakiranja memorije.

Samsung će biti prva kompanija koja će nuditi 24 GB HBM2 module što će integratorima 48 GB ili čak 96 GB HBM memorije po kartici sa 2048 ili 4096-bitnom sabirnicom. Naravno 6 i 12 GB konfiguracije su još uvijek moguće.

Cijene u ovom trenutku nisu poznate no iz dosadašnjih iskustva može se očekivati da će biti više od GDDR6 modula.

Gigabyte je predstavio Aorus Liquid Cooler seriju AIO hladnjaka za procesore. Predstavljene su odmah tri veličine 240/280 i 360 milimetara s podrškom za Intelove 2066, 2011, 1366, 115x i AMD-ove TR4 te AM4 procesore. Posebnost ovih hladnjaka je i okrugli LC ekran na bazi koji prikazuje četiri različite funkcije – Enthusiast, Function, Custom i Display Rotator, a sve je kompatibilno i s Aorus Engine RGB Fusion 2.0 softverom. Hladnjaci su opremljeni i s double ball bearing ventilatorima koji imaju RGB LED osvjetljenje. Ono što je zanimljivo je da Gigabyte obećava superiorne performanse, pa se tako hvale da njihovi hladnjaci spuštaju temperaturu i do 7% u odnosu na neke druge AIO modele overclockiranom i9 9900K procesoru na 5 GHz+ u Prime95 testu.