Novosti

Umjetna inteligencija (AI) donosi nevjerojatne koristi, ali istovremeno stvara nove prijetnje u području kibernetičke sigurnosti. Tehnologije poput strojnog učenja i generativnih mreža (GAN) postale su ključni alati za napade, čineći prijetnje sofisticiranijima i skalabilnijima nego ikad prije. Dok AI omogućava revoluciju u industrijama poput zdravstva, obrazovanja i maloprodaje, ona također predstavlja ozbiljan izazov za sigurnost našeg digitalnog ekosustava.

Hong Kong i globalna suradnja u zaštiti privatnosti podataka

Nedavno je Hong Kong poduzeo značajan korak u rješavanju problema privatnosti podataka povezanih s AI tehnologijama. Ured povjerenika za privatnost za osobne podatke (PCPD) potpisao je globalne smjernice usmjerene na smanjenje rizika povezanih s korištenjem umjetne inteligencije, s posebnim naglaskom na data scraping. Ovaj potez dio je šireg međunarodnog napora kako bi se prepoznali i riješili zajednički izazovi u vezi s brzim razvojem AI tehnologija. Data scraping je tehnika koja se koristi za automatsko prikupljanje ogromnih količina podataka s interneta i postala je ključna prijetnja u svijetu umjetne inteligencije. AI može značajno ubrzati i automatizirati ovaj proces, što povećava mogućnost masovnih povreda privatnosti, dok regulatorni okviri za zaštitu podataka teško održavaju korak s napretkom tehnologije.

Hong Kong se, u partnerstvu s globalnim tijelima za zaštitu privatnosti, fokusira na transparentnost, odgovornost i etičku upotrebu AI-ja, nastojeći stvoriti sigurnije digitalno okruženje. Ove smjernice ne odnose se samo na data scraping , već i na širu zaštitu prava na privatnost u budućnosti dominiranoj umjetnom inteligencijom.

Evolucija kibernetičkih prijetnji: AI kao dvostruka prijetnja

Dok su ranije kibernetički napadi bili ograničeni na jednostavne viruse i trojance, današnji napadi vođeni umjetnom inteligencijom postali su sofisticirani, automatizirani i daleko teže uočljivi. AI tehnologije omogućuju napadačima da preciznije iskorištavaju ranjivosti sustava, a napadi postaju skalabilni i učinkovitiji.

Automatizacija izviđanja: AI alati sada mogu automatski skenirati internet, tražeći ranjivosti na tisućama web stranica u trenucima. Umjesto da napadači ručno istražuju ciljeve, sada koriste AI za analizu podataka i traženje slabih točaka sustava.

Razbijanje lozinki uz pomoć AI: Alati poput PassGAN koriste generativne protivničke mreže (GAN) za izradu točnih predviđanja lozinki. AI može brže i učinkovitije razbiti lozinke nego tradicionalni alati za napad, što znači da tradicionalna sigurnost više nije dovoljna.

Napadi društvenog inženjeringa vođeni AI: AI se koristi za personalizaciju phishing napada, analizirajući ogromne količine podataka kako bi stvorila poruke koje izgledaju vrlo uvjerljivo i točno ciljaju pojedince. To omogućava napadačima da precizno kreiraju lažne e-mailove, poruke ili glasovne pozive koji mogu prevariti korisnike da otkriju osjetljive informacije.

Ekonomski utjecaj: AI i kibernetički kriminal

Ekonomski utjecaj kibernetičkih napada koji koriste umjetnu inteligenciju značajan je i nastavit će rasti. Prema izvještaju IBM-a, prosječni trošak povrede podataka porastao je na 4,45 milijuna dolara u 2023. godini. No, troškovi nisu ograničeni samo na izravnu štetu, već uključuju regulatorne kazne, pravne troškove, te potrebna ulaganja za obnovu ugleda i jačanje sigurnosti. AI omogućava napadačima da napadnu stotine organizacija istovremeno, što povećava učinak i ozbiljnost napada. Također, mala poduzeća koja često nemaju potrebne resurse za kibernetičku sigurnost postaju posebno ranjiva na takve napade.

AI u obrani: Proaktivne strategije zaštite

S obzirom na prijetnje koje AI donosi, kako se možemo obraniti? Odgovor leži u korištenju umjetne inteligencije za obranu i brzi odgovor na prijetnje. S obzirom na sofisticiranost napada, ključna je integracija alata za rano otkrivanje prijetnji pokretanih AI tehnologijama.

Primjeri obrambenih alata uključuju:

• Alate za rano otkrivanje poput ManageEngine Log360, koji koriste strojno učenje za prepoznavanje anomalija u sustavu.
• Automatizirani odgovori na incidente koji omogućuju brzo izoliranje zaraženih sustava i blokiranje sumnjivih aktivnosti.
• Također, uloga usklađenosti s propisima poput GDPR-a i CCPA-a ostaje ključna, jer ove regulative pomažu u minimiziranju rizika od povreda podataka i pružaju okvir za zaštitu podataka.

Budućnost kibernetičkog bojišta vođenog AI

Kao što smo svjesni, prijetnje vođene AI-jem mogu se razvijati u dvije smjere – AI može biti alat napadača, ali može biti i naš saveznik u obrani. Ključno je ulaganje u cybersecurity AI infrastrukturu te stalno istraživanje novih prijetnji. Jedna od najnovijih prijetnji uključuje AI-generirane phishing stranice i zlonamjerni softver optimiziran za pretraživače, što otežava prepoznavanje legitimnih od zlonamjernih stranica. U budućnosti, AI bi mogao raditi na obje strane kibernetičkog sukoba, povećavajući sofisticiranost napada dok istovremeno pomaže u razvoju snažnijih obrambenih sustava.

Zaključak: Put prema sigurnijem digitalnom okruženju

U eri umjetne inteligencije suočavamo se s novim vrstama prijetnji koje zahtijevaju nove pristupe kibernetičkoj sigurnosti. AI je dvostruka prijetnja – može biti korištena za napade, ali također može biti naša najbolja zaštita. Ključ za smanjenje rizika leži u proaktivnim naporima u obrazovanju, tehnologiji i pravilnoj usklađenosti s globalnim smjernicama. Ako želimo ostati ispred napadača, moramo kontinuirano ulagati u istraživanje, razvoj naprednih obrambenih tehnologija i obrazovanje novih generacija stručnjaka za kibernetičku sigurnost. Zajedničkim naporima možemo učiniti umjetnu inteligenciju našim najvažnijim oružjem u borbi za digitalnu sigurnost.

Kada su u pitanju nadogradnje hardvera kao što su računala i mobilni telefoni, posljednjih godina s ritmom godišnjih ažuriranja, poboljšanja performansi obično ostaju između 10  i 20 posto. Ali svaki tehnološki skok simbolizirat će da je naš svijet ušao u novu eru. S eksplozivnim rastom AI-a među pojedinačnim korisnicima, ne samo da su se pojavile do sada neviđene AI GPU kartice sa super računalnom snagom na strani poslužitelja, već i na odobnim “terminalima”. Moderan CPU u računalu također je napravio sveobuhvatan skok u tehnologiji ušavši u AI PC eru.

CPU više nije samo CPU

Kada je riječ o CPU-u, uvijek se posvećuje velika pažnja sirovim performansama. No zapravo, već desetak godina, on u našim računalima više nema jednostavno funkciju samo CPU-a. Već je 2011. Intelova druga generacija procesora Core (kodnog naziva Sandy Bridge) dobila integrirani GPU i srodne sklopove. Osim toga, razne namjenske jedinice za ubrzanje kao što su video kodeci i procesori signala slike također su ugrađeni u CPU kako bi formirali “čip na razini sustava” što uvelike poboljšava učinkovitost i smanjuje ovisnost o perifernim čipovima. Međutim, kako se proces proizvodnje iterativno nadograđuje prema sve finijim (manjim) dimenzijama, fizička svojstva su sve bliža granicama performansi postojećih materijala, čineći implementaciju tehnologije sve težom, a troškovi proizvodnje naglo rastu. Kako bismo mogli izgraditi više sklopova uz učinkovitu kontrolu prinosa i troškova proizvodnje, pojavila se Chiplet tehnologija.

Chiplet tehnologija dijeli veliki čip na više malih čipova (Chiplets) i zatim ih zajedno gradi kroz napredno pakiranje. Nasuprot tome, SoC tehnologija proizvodi cijeli sustav na jednoj pločici, dok Chiplet može koristiti tehnologiju proizvodnje različitih proizvođača kako bi se omogućilo neovisno optimiziranje i ponovno sastavljanje svakog čipa, savršeno kombinirajući performanse i cijenu. Industrija ga smatra novom generacijom rješenja čipova na razini sustava nakon SoC-a.

Core Ultra – četiri jezgre u jednoj

Iako Intelov najnoviji procesor Core Ultra nije prvi proizvod koji koristi Chiplet dizajn, ova nadogradnja simbolizira da su PC procesori službeno ušli u novu eru. Core Ultra arhitekture Meteor Lake uglavnom ima četiri mala čipa ugrađena u različite procese, uključujući Compute Tile, Graphics Tile, SoC Tile i I/O Tile. Dio Compute Tile proizveden je na temelju procesa Intel 4 EUV tehnologije, dok je grafičku “pločicu”, SoC “pločicu” i I/O “pločicu” proizveo Semiconductor Manufacturing Co., Ltd. koristeći TSMC-ove 5nm i 6nm procese. Konačno, Intel Foveros Tehnologija 3D pakiranja koristi se za pakiranje Compute Tilea, čime su sve one međusobno povezane.

U usporedbi s prethodnim generacijama jednoprocesne proizvodnje pojedinačnih “ploča”, Intel Core Ultra ne samo da postiže heterogenu integraciju u jezgri arhitekture, već također po prvi put usvaja proizvodnju ploča s više izvora. Može se reći da je Intelov dvostruki napredak u procesnoj tehnologiji i dizajnu čipova. Kao najveća svjetska tvrtka poluvodiča, Intel je uvijek inzistirao na neovisnoj tehnologiji procesa čipova koja se može kontrolirati. Rani Mooreov zakon promovirao je stalan rast performansi procesora, a njegov vertikalno integrirani zatvoreni ekosustav postao je kamen temeljac njegove dominacije u PC industriji. Međutim, nakon što je proizvodnja čipova dosegla 10 nanometara, Intelova procesna tehnologija počela je znatno zaostajati za konkurentima. Prepreke kao što su fizička ograničenja stroja za izlaganje i problemi s dielektričnim slojem značajno su usporili njegovu brzinu ponavljanja. Profesionalne  proizvodne linije kao što su TSMC koje su usredotočene na proizvodnju pločica nastavljaju napredovati u 7nm/5nm čvoru. To je prisililo Intel da počne promicati stratešku transformaciju i predloži plan “pet procesnih čvorova u četiri godine” :  Intel 7, Intel 4, Intel 3, Intel 20A i Intel 18A unutar četiri godine, ponovno ćemo zauzeti vodeću poziciju u procesima 2025.

Uz glatku promociju ovog projekta, dio Compute Tile procesora Core Ultra koristi Intel 4 procesnu tehnologiju. U isto vrijeme, novi dizajn malog čipa, kroz koordiniranu integraciju višestrukih prednosti procesne tehnologije, donio je Intelu dragocjeno vrijeme da se vrati u vodstvo u procesu. Model čipaeta također ukazuje na to da će industrija poluvodiča predstavljati vrlo suradnički i simbiotski obrazac preko proizvođača i granica.

Procesni procesi i ključne tehnologije koje su koristile Intelove prethodne generacije procesora:

• 4004 koristi 10 mikronski PMOS proces
• Godine 1978.- 8086 koristio je HMOS proces od 3 mikrona
• Godine 1985. -80386 koristio je 1,5 mikronski HMOS proces i prvi put uveo 32 bita.
• Godine 1989.- 80486 koristio je proces od 1 mikrona, a broj ugrađenih tranzistora premašio je milijun.
• Godine 1993. -Pentium je koristio 0,8 mikronski BiCMOS proces
• Pentium II iz 1997. koristi 0,35 mikronski CMOS proces
• 2000 Pentium III koristi 0,18 mikronski Coppermine proces
• 2006 godine Core 2 koristi 65nm proces, high-K metal gate
• Core 2. generacije, 32nm proces, CPU ugrađen GPU
• Core 3. generacije, 22nm proces, tri-gate FinFET tehnologija
• U 2017., 8. generacija Core, 14nm++ proces i Tick procesni čvor doživjeli su veliko kašnjenje.
• Deseta generacija Corea u 2019., godini mješavina 10nm i 14nm
• 12. generacija Core, Intel 7 (10nm) proces, CPU usvaja hibridnu arhitekturu performansi, dizajn velike i male jezgre
• 2024 Core Ultra, Intel 4 (7nm) proces, odvojeni modularni dizajn, po prvi put korištenje proizvodnje pločica s više izvora

LG je nedavno napravio veliki korak u svijetu mobilnih tehnologija predstavljajući prvi telefon na svijetu s rastezljivim zaslonom, čime otvara nova vrata za fleksibilne i inovativne primjene zaslona na pametnim uređajima. Ovaj zaslon, koji se može rastegnuti i deformirati, omogućuje korisnicima da prošire svoju dijagonalu za 50%, od početnih 12 inča do 18 inča, zadržavajući visoku razlučivost i svjetlost.

Tehnološke inovacije

Rastezljiv zaslon temelji se na inovativnoj kombinaciji silikonskog materijala, koji je poznat po svojoj fleksibilnosti i čvrstoći (koristi se, na primjer, u proizvodnji kontaktnih leća), te novoj metodologiji ožičenja zaslona. Originalni cilj inženjera bio je postizanje rastezanja od 20%, no nova tehnologija uspjela je to postići dvostruko većim postotkom – do 50%. Ova vrhunska inovacija omogućuje korisnicima da dožive telefon koji se može proširiti u veći zaslon bez ugrožavanja kvalitete slike.

Svojstva zaslona

Unatoč svojoj mogućnosti proširenja, zaslon ostaje visoke kvalitete: 100 piksela po inču (PPI), čime se osigurava jasna slika i bogate boje, a RGB boje ostaju netaknute i stabilne, čak i pri ekstenzivnim deformacijama zaslona. Osim toga, LG tvrdi da zaslon može podnijeti do 10.000 ponovljenih istezanja bez značajnog oštećenja, čime je osigurana iznimna izdržljivost.

Dizajn i primjena

Jedan od ključnih elemenata koji izdvaja ovaj zaslon je njegova sposobnost da se deformira, iskrivi i rastegne u različite oblike, što otvara mnoge mogućnosti za inovacije u industrijama i svakodnevnim uređajima. Zaslon je također tanji i lakši od tradicionalnih zaslona, što ga čini pogodnim za nosivu tehnologiju. LG je demonstrirao kako se zaslon može koristiti u vatrogasnoj uniformi, gdje bi služio kao nosivi zaslon za prikupljanje i prikazivanje informacija u stvarnom vremenu. Zaslon je tako tanak i fleksibilan da se može pričvrstiti na zakrivljene površine poput odjeće ili kože, što otvara mogućnost za različite industrijske primjene.

Prilagodljivost i industrijska primjena

Osim što se može koristiti u mobilnim uređajima, ova tehnologija također može pronaći primjenu u raznim industrijskim uređajima. LG je demonstrirao primjer gdje je zaslon pričvršćen na uvijenu gumenu podlogu, što mu omogućava da se lako prilagodi neravnim površinama. Tako je zaslon korišten za simulaciju kontrolne ploče na kojoj se prikazuju slike, što pokazuje širok raspon mogućnosti za korištenje ove tehnologije u različitim okruženjima.

Budnost prema budućnosti

Ovaj revolucionarni korak u tehnologiji zaslona stavlja LG na čelo inovacija u industriji pametnih telefona, ali također otvara prostor za nove mogućnosti u nosivim uređajima, medicinskim tehnologijama, automobilskoj industriji, i interaktivnim aplikacijama. LG očekuje da će ova tehnologija postati ključna u nadolazećim godinama, jer ne samo da unosi fleksibilnost u dizajn, već omogućuje i osvježavanje korisničkog iskustva kroz nove oblike interakcije s uređajem.

Zaključak

LG-ov prvi telefon s rastezljivim zaslonom predstavlja značajan korak prema budućnosti mobilnih tehnologija i mogućnostima koje će oblikovati način na koji koristimo pametne uređaje. S kombinacijom naprednih materijala, inovativnih tehnika ožičenja i nesmetane fleksibilnosti, LG postavlja visoke standarde za ostale proizvođače i otvara vrata za stvaranje još pametnijih, interaktivnijih i prilagodljivijih uređaja u nadolazećim godinama.

Ubisoft je tiho potvrdio nove detalje o Assassin’s Creed Infinity, središtu koje će biti lansirano zajedno s Assassin’s Creed Shadows. Otkriveno je ne samo da će službeni naziv biti Animus Hub, već i da će nagrade biti besplatne.

Objava je bila odgovor na podatke dobivene dataminingom, koji su navodno otkrili puno informacija o Animus Hubu i njegovoj integraciji s Assassin’s Creed Shadows. Uz otkrivanje novog naziva, saznalo se da će Animus Hub uključivati battle pass s kozmetikom koja se može kupiti uz Isu Coins, valutu unutar igre. Ovo je dovelo do pretpostavki da će biti uključene mikrotransakcije. Menadžer zajednice na Assassin’s Creed Redditu, Ubi_Waldo, nazvao je glasine “netočnima”, ali je potvrdio naziv Animus Hub. Ubi_Waldo je pojasnio da će nagrade u središtu biti “potpuno besplatne”. “U Animus Hubu neće biti plaćenih pretplata niti plaćenog battle passa”, stajalo je u objavi.

Assassin’s Creed Infinity je uvijek bio kodni naziv, pa se očekivalo da će se to promijeniti, ali Ubisoft je objavio da je to dio “međustudijske suradničke strukture” između Ubisoft Montreala i Ubisoft Quebeca, koju vode veterani iz franšize Assassin’s Creed. Bloomberg je izvijestio da će Infinity biti “masivna online platforma koja će se razvijati s vremenom”. Navodno bi sadržavao više postavki koje će se mijenjati kako se franšiza bude razvijala. To je također bilo nejasno. Možda se radilo o live-service naslovu, ali kako se kasnije saznalo u intervjuu za IGN, to je samo središte koje će okupljati sve igre Assassin’s Creeda, počevši s Assassin’s Creed Shadows. To je poput launchera, ali s Animus sučeljem koje će ispričati zasebnu priču.

Korisnici Android uređaja trebaju biti na visokom oprezu zbog novog trojanskog virusa nazvanog ToxicPanda, koji je usmjeren na krađu bankovnih sredstava putem zlonamjernih aplikacija. Ovaj virus koristi napredne tehnike za napad, preuzima kontrolu nad uređajem, presreće jednokratne lozinke (OTP) i omogućuje napadačima daljinski pristup vašem uređaju. Evo kako se možete zaštititi:

Kako ToxicPanda napada?

ToxicPanda je trojanski virus izveden iz obitelji zlonamjernog softvera TgToxic, koji je dizajniran za napade na financijske račune. Virus koristi metodu poznatu kao bočno učitavanje aplikacija (sideloading), gdje se maskira kao popularne aplikacije poput Google Chrome, Visa Mobile Payment i SK-II. Ove lažne aplikacije korisnicima prikazuju prividnu sigurnost i potiču ih na preuzimanje, nakon čega inficiraju uređaj.

Jednom instaliran, ToxicPanda može:

• Presresti OTP (jednokratnu lozinku) za transakcije.
• Omogućiti daljinsko upravljanje uređajem.
• Steći povećane privilegije na uređaju, omogućujući napadačima da pregledavaju osobne podatke i izvršavaju bankovne transakcije, uključujući prijenos sredstava do 10.000 eura.

Koje su zemlje pogođene?

Prema podacima sigurnosne kompanije Cleafy, do sada je zaraženo više od 1.500 Android uređaja, a najviše slučajeva prijavljeno je u Italiji (56,8%),Portugalu (18,7%). Hong Kongu (4,6%), Španjolskoj (3,9%) i Peruu (3,4%).

Ovdje su tri ključna savjeta kako se zaštititi od ovog malicioznog softvera:

1. Izbjegavajte bočno učitavanje aplikacija
Nemojte preuzimati aplikacije s neslužbenih izvora ili trećih strana, jer one često nemaju sigurnosne provjere i mogu sadržavati zlonamjerni softver. Preuzimajte aplikacije samo s Google Play Store i drugih pouzdanih izvora, jer oni redovito provode sigurnosne provjere.

2. Redovito ažurirajte uređaj
Osigurajte da je vaš operativni sustav i sve aplikacije ažurirane. Ažuriranja često uključuju ispravke za poznate sigurnosne ranjivosti, koje zlonamjerni softver poput ToxicPande može iskoristiti. Provjerite postavke za automatska ažuriranja kako biste osigurali da uvijek imate najnovije sigurnosne zakrpe.

3. Pratite aktivnost svog bankovnog računa
Redovito provjeravajte izvod s vašeg bankovnog računa kako biste brzo uočili bilo kakve sumnjive transakcije. Ako primijetite bilo kakve nepravilnosti, odmah kontaktirajte svoju banku i prijavite sumnjivu aktivnost.

Također, imajte na umu da ToxicPanda može oponašati popularne aplikacije, kao što su Google Chrome ili mobilni platni sustavi, kako bi zavarali korisnike i potaknuli ih da instaliraju zlonamjerni softver. Stoga budite oprezni i nemojte se oslanjati samo na izgled aplikacije, već provjerite izvor i komentare prije nego što preuzmete bilo koju aplikaciju.

Ove mjere pomoći će vam da zaštitite svoj uređaj i financijske podatke od potencijalnih prijetnji.

Rezultati Intel Core Ultra 5 225H procesora su se pojavili u Geekbenchu. Core Ultra 5 225H koristi hibridnu arhitekturu od 4 jezgre performansi, 8 jezgri učinkovitosti i 2 jedinice učinkovitosti visokih performansi, za ukupno 14 jezgri i 14 niti. Radi od 1,70 GHz do 4,9 GHz.

• Tehnički podaci: 4P + 8E + 2LPE, 14 jezgri i 14 niti
• Frekvencija: 1,70 ~ 4,9 GHz
• Jednojezgreni rezultati: 2547 ~ 2592
• Višejezgreni rezultati: 12448~12550
• GPU: Arc 130T (7Xe 2.2GHz)
• OpenCL: 33508

U Geekbench benchmarku, procesor je postigao između 2547 i 2592 boda za jednojezgreni i 12448 do 12550 bodova za višejezgreni test. Integrirani GPU je Intel Arc 130T koji radi na 2.2 GHz s OpenCL rezultatom od 33508. U usporedbi s drugim mobilnim procesorima, Core Ultra 5 225H pokazuje snažne performanse.

Intel Core Ultra 9 185H ima raspon snage od 45 W do 65 W, s rezultatom jednojezgrenog testa od 2239 bodova i rezultatom višejezgrenog testa od 11933 boda. AMD-ov R7 7840HS procesor radi između 35 W i 54 W, s jednojezgrenim i višejezgrenim rezultatima od 2367, odnosno 11006 bodova. Intelov i5-14500HX, s većim rasponom snage od 55 W do 157 W, ima ocjenu performansi jedne jezgre od 2331 i višejezgrenu ocjenu performansi od 12592. Procesori i7-14650HX i i7-14700HX s istim rasponom snage postigli su 2445, odnosno 2505 bodova u jednojezgrenom testu, te 13238 odnosno 13624 boda u višejezgrenom testu.

Dugo vremena tržištem računala uvelike dominiraju Intel i AMD-ovi x86 procesori. Sada je poznato da NVIDIA planira lansirati platformu PC procesora temeljenu na Arm arhitekturi u rujnu 2025. i “komercijalno ih lansirati u ožujku 2026.” Plan uključuje samostalno razvijenu platformu, kao i platformu dizajniranu u suradnji s MediaTekom, za koju se očekuje da će se oslanjati na NVIDIA-in vlastiti dizajn CPU-a i GPU-a i ciljati na vrhunsko tržište.

Ovo nije prvi pokušaj NVIDIA-e, jer je još 2011. godine Microsoft lansirao platformu Windows on Arm, opremljenu operativnim sustavom Windows RT i procesorima NVIDIA, Qualcomm i Texas Instruments. NVIDIA-ina stručnost i dominacija na tržištu AI poslužitelja i tržištu diskretnih PC GPU-a, kao i njezino iskustvo s Grace CPU-ima i Tegra aplikacijskim procesorima, daju joj snažnu konkurentsku prednost pri ulasku na tržište klijentskih računala.

Otkrivena je NVIDIA GeForce RTX 50 Blackwell Laptop Edition GPU PCI ID linija, s čak 13 GPU-a

NVIDIA-ini potrošački AIPC procesori bit će lansirani u rujnu 2025.

Nvidia i njezini partneri izgradili su sofisticirani sustav za zaobilaženje američkih ograničenja na izvoz AI čipova na Bliski istok, Rusiju i Kinu

Iako specifični detalji o proizvodu NVIDIA-e još nisu objavljeni, očekuje se da će lansirati vrhunski procesor s ugrađenom grafikom visokih performansi, sličnu onima AMD-a, Intela i Qualcomma. S obzirom na NVIDIA-inu stručnost u Tegri, ovaj sustav na čipu (SoC) nije potpuno novi teritorij za tvrtku. Osim toga, NVIDIA također može predstaviti CPU visokih performansi i diskretni GPU optimiziran za igranje, koji će se natjecati s AMD-ovim i Intelovim vrhunskim x86 gaming PC platformama.

Prema posljednjim vijestima, opovrgnute su prethodne tvrdnje da će serija Samsung S25 biti predstavljena prije roka. Južnokorejski mediji i The Financial News citirali su ljude upoznate s tim pitanjem koji su rekli da Samsung planira održati događaj Galaxy Unpack 2025 u San Franciscu u SAD-u 23. siječnja 2025. kako bi službeno predstavio novu seriju S25.

U izvješću se također spominje da je ultratanki S25 Slim o kojem se šuška u završnoj fazi razvoja i da bi mogao biti predstavljen kao vrhunac iznenađenja serije S25 zajedno s drugim modelima (S25, S25+ i S25 Ultra). Nedavne tržišne glasine istaknule su da se očekuje da će Apple u drugoj polovici sljedeće godine izgraditi novi ultratanki model, iPhone 17 Slim (ili iPhone 17 Air), dok će se Samsung natjecati sa S25 Slimom, koji bi trebao biti lansiran u travnju. Međutim, prema korejskim medijima, S25 Slim mogao bi biti predstavljen na Galaxy Unpack prezentaciji 2025. unaprijed. Vrijedno je napomenuti da je još jedan zviždač, Max Jambor, također dao datum objave “22. siječnja”, a vremenska razlika može biti razlog za različite datume. Osim toga, prema trenutnim informacijama, zbog niskog prinosa Samsungovog 3nm procesa, sve verzije serije S25 u svijetu ove će godine biti opremljene Qualcomm Snapdragon 8 Elite procesorima i neće koristiti Samsung Exynos 2500.

Čak ni Samsung više ne želi proizvoditi čipove koje je sam dizajnirao

Samsung odustaje od opremanja Galaxy S25 serije Exynos 2500 čipom?

Analiza tržišta vjeruje da, iako je prodaja Samsungove serije S24 postigla dobre rezultate, performanse Z Fold6 i Z Flip5 lansiranih u drugoj polovici godine nisu dobre, što nadolazeću seriju S25 čini Samsungovim značajem.

Analitičari su otkrili da Appleov najnoviji M4 MacBook Pro koristi tehnologiju prikaza kvantnih točaka.

Apple je prošlog mjeseca predstavio M4 MacBook Pro, naglašavajući M4 seriju čipova, više performansi i najduže trajanje baterije u povijesti, ali se nije usredotočio na zaslon. Zapravo, Apple je tiho napravio iznenađujuću nadogradnju na “zasonu/ekranu”. Prema analitičaru DSCC-a Rossu Youngu, najnoviji M4 MacBook Pro po prvi put koristi tehnologiju prikaza kvantnih točaka, zamjenjujući crveni KFS fosforni film filmom s kvantnim točkama, što rezultira živopisnijim i točnijim efektom boja. Ross Young je dalje objasnio da je Apple odabrao KSF tehnologiju u prethodnom MacBook Pro-u, uglavnom zato što tradicionalna tehnologija kvantnih točaka ima toksični element kadmij, a KSF tehnologija je također povoljnija u smislu učinkovitosti i cijene.

Appleovi čipovi M4 Pro i M4 Max nadmašuju Intel Ultra 9 285K i AMD Ryzen 9950X klase računala u jednojezgrenim i višejezgrenim mjerilima

Appleova nova generacija M4 Mac računala će imati gaming mogućnosti

Izvještava se da je Apple prije mnogo godina razmišljao o korištenju tehnologije kvantnih točaka na MacBook Pro-u, ali ju je na kraju napustio zbog problema s kadmijem. Sada, s razvojem tehnologije kvantnih točaka bez kadmija, Apple ju je konačno uključio u najnoviji MacBook Pro. Osim toga, tehnologija kvantnih točaka već se dugo naširoko koristi na tržištu vrhunskih televizora, uključujući televizore s kvantnim točkama i monitore marki kao što su Samsung i Sony.

Gledajući specifikacije na Appleovoj službenoj web stranici, ne spominju se posebno poboljšanja boja M4 MacBook Pro, samo pokazuje da je maksimalna svjetlina SDR-a povećana sa  600 cd/m² na 1,000 cd/m².

Tehnologija koju razvija američki startup Akash Systems za hlađenje grafičkih procesora pomoću dijamanata mogla bi imati veliki utjecaj na industriju računalnih čipova i podatkovnih centara. Ovaj inovativni pristup temelji se na upotrebi sintetičkog dijamanta za učinkovitiji prijenos topline, čime se smanjuje potreba za tradicionalnim hlađenjem i značajno štedi energija.

Tehnologija dijamantnog hlađenja funkcionira na način da sintetski dijamant, poznat po svojoj iznimnoj toplinskoj vodljivosti, služi kao temelj čipa, poboljšavajući prijenos topline iz procesora. Osim toga, Akash kombinira dijamante s drugim vodljivim materijalima kao što je galijev nitrid (GaN) za stvaranje učinkovitijih poluvodiča. U ovoj fazi Akash kupuje GPU čipove od drugih dobavljača i montira ih na ploče koje koriste GaN i dijamant, ali postoji mogućnost da će u budućnosti početi proizvoditi vlastite dijamantne ploče.

Prednosti ove tehnologije

Smanjenje temperature –  Akash tvrdi da njihova tehnologija može smanjiti temperaturu GPU-a za 10 do 20 stupnjeva Celzijusa, što bi značajno poboljšalo radnu učinkovitost i spriječilo “termalno prigušivanje”, koje smanjuje performanse čipa na visokim temperaturama.

Energija – Testovi pokazuju da bi tehnologija mogla smanjiti ukupnu potrošnju energije za čak 40%, što predstavlja veliki potencijal uštede, posebno u velikim podatkovnim centrima.

Uštede u troškovima hlađenja – Smanjenjem potrebe za tradicionalnim, energetski intenzivnim sustavima hlađenja, podatkovni centri mogu uštedjeti milijune dolara.

Potencijalne primjene

Podatkovni centri – Značajno smanjenje temperature i ušteda energije mogu poboljšati učinkovitost i smanjiti operativne troškove.

Svemirska industrija i obrana – Tehnologija bi se mogla primijeniti na uređaje kao što su radio i pojačala snage na satelitima, gdje bi poboljšala pouzdanost i smanjila veličinu uređaja, čime bi se povećala brzina prijenosa podataka i smanjio energetski otisak.

Financijska i institucionalna podrška

Akash je postigao preliminarni sporazum s Ministarstvom trgovine SAD-a u sklopu Zakona o CHIPS-u, koji ima za cilj potaknuti proizvodnju poluvodiča u SAD-u. CHIPS Act podupire razvoj tehnologije u SAD-u, a Akash je među rijetkim startupovima koji su kroz ovaj program uspjeli osigurati sredstva. S dobivenim sredstvima Akash će moći povećati svoju proizvodnju, poboljšati tehnologiju i konkurirati svjetskim divovima kao što su Intel, Samsung i TSMC.

Felix Ejeckam, izvršni direktor Akasha, istaknuo je važnost zakona, posebno u kontekstu konkurencije sa zemljama poput Kine, koja već ima značajnu državnu potporu u industriji poluvodiča. Akash vidi priliku za jačanje američke pozicije na tom globalnom tržištu.

Perspektiva

Ova dijamantna tehnologija hlađenja nije samo revolucionarna u smislu smanjenja temperature i uštede energije, već bi mogla postaviti novi standard u industriji poluvodiča. Ako Akashu može proširiti proizvodne kapacitete i dalje razvijati ovu tehnologiju, to bi moglo postati ključno za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova u industrijama koje ovise o čipovima visokih performansi.

Ovaj napredak u hlađenju grafičkih procesora i drugih poluvodiča mogao bi imati dugoročne koristi za razne sektore – od podatkovnih centara do svemirske tehnologije – što bi također ojačalo poziciju SAD-a u globalnoj utrci za napredne tehnologije.