Preglednik koji se gradi od nule (bez Chromea i Firefoxa) upravo je zabranio sve vanjske doprinose kodu zbog – umjetne inteligencije

Projekt Ladybird radikalno mijenja svoj pristup razvoju. Njegov osnivač, Andreas Kling, objavio je potpuni prekid primanja javnih doprinosa, ističući kako generativna umjetna inteligencija onemogućuje razlikovanje ozbiljnih programerskih modifikacija od površnog koda kreiranog bez stvarnog razumijevanja projekta.

Ladybird je tehnološko obećanje koje IT zajednica već dugo nestrpljivo iščekuje. Za razliku od brojnih preglednika na tržištu koji su tek obične izvedenice (forkovi) Firefoxa, Chromea (Chromiuma) ili Safarija (WebKita), programer Andreas Kling odlučio je cijeli sustav razviti potpuno od nule. To uključuje i vlastiti endžin za renderiranje HTML-a koji se strogo pridržava W3C standarda. Međutim, od danas projekt usvaja potpuno nov i prilično rigorozan pristup svom modelu otvorenog koda (open-source).

Umjetna inteligencija iz temelja mijenja model otvorenog koda

Od prije nekoliko sati, mogućnost unosa promjena u izvorni kod imaju isključivo službeni održavatelji Ladybirda – odnosno programeri s izravnim pravom pristupa repozitoriju. Svi javni zahtjevi za spajanje koda (pull requests), koje su podnosili vanjski suradnici iz cijelog svijeta, službeno su zatvoreni i odbijeni. Desetljećima je podnošenje značajnih programerskih izmjena nekom projektu otvorenog koda bio neformalan, ali cijenjen način stjecanja priznanja u IT zajednici. Kada bi vanjski programer predložio implementaciju složene zakrpe (patcha), time bi ujedno pokazao svoj interes za projekt i postupno gradio povjerenje kod voditelja tog projekta. Međutim, prema riječima Andreasa Klinga, generativna umjetna inteligencija u potpunosti je uništila taj koncept. Danas svatko može upotrijebiti AI alate za stvaranje naizgled solidnog i uvjerljivog koda, a da pritom uopće ne razumije tehničku pozadinu softverske pogreške koju navodno ispravlja. Osnivač projekta objašnjava kako količina generiranog koda više ni na koji način ne odražava dobru namjeru ili stvarno znanje autora.

Visoki sigurnosni ulozi i opasnost od zlonamjernih kampanja

Kling dodaje kako su ulozi u razvoju web preglednika iznimno visoki. Preglednik je aplikacija koja konstantno izvršava nepoznat i potencijalno opasan sadržaj s interneta (web stranice, skripte, medije) bez ikakve kontrole nad njegovim podrijetlom. Dovoljna je samo jedna dobro skrivena sigurnosna ranjivost u kodu da se stvori ogroman sigurnosni propust u sustavu. Tim koji stoji iza Ladybirda ističe kako su već ranije primijetili zlonamjerne suradnike koji strpljivo organiziraju dugotrajne kampanje s ciljem stjecanja povjerenja održavatelja, kako bi u nekom trenutku u kod potajno ubacili maliciozni softver. Iako umjetna inteligencija nije izmislila ovu vrstu kibernetičke prijetnje, drastično je pojeftinila i ubrzala njezinu implementaciju na masovnoj razini.

Otvoreni kod, ali pod strogim nadzorom

Unatoč ovoj odluci, Ladybird se neće razvijati u potpuno zatvorenom, komercijalnom okruženju. Izvorni kod i dalje ostaje javan i dostupan svima pod postojećom licencom otvorenog koda. S druge strane, vanjski programeri više neće moći izravno slati svoje programske izmjene, a tim je potvrdio da ne planira ponuditi nikakvu alternativnu platformu za slanje koda.

Ostale vrste doprinosa zajednice i dalje su dobrodošle. Volonteri i dalje mogu:

• Prijavljivati uočene bugove (pogreške u radu).
• Testirati preglednik na različitim web stranicama i javljati povratne informacije.
• Sudjelovati u raspravama o web standardima.
• Prijavljivati potencijalne sigurnosne ranjivosti.

U svim tim scenarijima, vanjski suradnici ukazuju na probleme, ali ne mijenjaju izravno kod preglednika.

Plan razvoja: Ostaje za vidjeti hoće li ova radikalna promjena utjecati na vremenski plan razvoja Ladybirda. Pokrenut 2019. godine kao jednostavan HTML preglednik za operativni sustav SerenityOS, projekt je u rujnu 2022. prerastao u samostalan i neovisan preglednik. Prva alfa verzija Ladybirda planirana je za lipanj 2026. godine, beta faza trebala bi započeti 2027., dok se prva stabilna, službena verzija očekuje tijekom 2028. godine.