7 najskupljih znanstvenih projekata u ljudskoj povijesti

Znanstveni napredak u računarstvu, medicini, zrakoplovstvu i energetici temelji se na neumornoj ljudskoj radoznalosti, ali i na ogromnim financijskim ulaganjima. Razvoj revolucionarnih tehnologija, istraživanje svemira i proučavanje najsitnijih čestica materije zahtijevaju resurse koje često osigurava međunarodna suradnja više država.

Predstavljamo sedam najskupljih znanstvenih i tehnoloških projekata u povijesti čovječanstva.

1. Međunarodna svemirska postaja (ISS)

Proračun: ~150 milijardi dolara (uz 3–4 milijarde USD godišnjih operativnih troškova)

Pokrenuta 1993. godine kao simbol post-hladnoratovske suradnje SAD-a, Rusije, Japana, Kanade i europskih zemalja (ESA), ISS je postao najveća struktura koju je čovjek izradio u svemiru. Prvi modul lansiran je 1998., a od 2000. godine postaja održava neprekidnu ljudsku prisutnost u Zemljinoj orbiti.

Ključna postignuća: Služi kao jedinstveni laboratorij u uvjetima mikrogravitacije u kojem je provedeno više od 3.000 eksperimenata iz biologije, fizike materijala, medicine i svemirske tehnologije.

Kraj misije: Planirano je da se ISS kontrolirano spusti i potopi u Tihi ocean (Point Nemo) oko 2030. godine, uz dodatne troškove deorbitiranja.

2. Program Apollo

Proračun: 25,4 milijarde dolara (1960. – 1972.), što odgovara iznosu od preko 200 milijardi dolara u današnjoj vrijednosti.

Američki svemirski program nastao u jeku Hladnog rata i svemirske utrke sa Sovjetskim Savezom, s ciljem slijetanja čovjeka na Mjesec do kraja 1960-ih.

Ključna postignuća: Misija Apollo 11 uspješno je sletjela na Mjesec 20. srpnja 1969. godine. Kroz ukupno šest uspješnih slijetanja na Zemlju je doneseno 382 kg lunarnog kamenja i tla.

Tehnološki utjecaj: Razvoj rakete Saturn V, računala za vođenje i naprednih materijala dao je snažan poticaj modernoj mikroelektronici, računalnoj industriji i telekomunikacijama.

3. Veliki hadronski sudarač (LHC)

Proračun: ~4,75 milijardi dolara za prvu fazu izgradnje

Izgrađen pod okriljem Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) u tunelu duljine 27 kilometara, na dubini od 150 metara ispod francusko-švicarske granice. LHC je najmoćniji i najveći akcelerator čestica na svijetu.

Ključna postignuća: Godine 2012. u LHC-u je potvrđeno postojanje Higgsova bozona, čestice ključne za razumijevanje načina na koji druge čestice dobivaju masu, čime je potvđen Standardni model fizike čestica.

Budućnost: Trenutačno radi u nadograđenoj verziji visoke luminoznosti, s planiranim radom do 2041. godine, nakon čega CERN planira još veći akcelerator (FCC) procijenjen na više od 20 milijardi dolara.

4. Projekt ljudskog genoma (HGP)

Proračun: 2,7 – 3 milijarde dolara (1990. – 2003.)

Međunarodni istraživački projekat vođen od strane američkog NIH-a u suradnji s partnerima iz Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Francuske, Njemačke i Kine. Cilj je bio potpuno sekvenciranje i mapiranje ljudske DNK.

Ključna postignuća: Identificirano je i mapirano više od 20.000–25.000 ljudskih gena. Projekt je postavio temelje za personaliziranu medicinu, gensku terapiju i ranu dijagnostiku genetskih poremećaja.

Etički okvir: Između 3% i 5% proračuna usmjereno je na program ELSI (Ethical, Legal, and Social Implications) radi proučavanja etičkih i društvenih posljedica uporabe genetskih podataka.

5. Laboratorij na Marsu: Rover Curiosity

Proračun: 2,5 milijardi dolara

NASA-in rover sa šest kotača lansiran je s ciljem istraživanja kratera Gale na Marsu, gdje je sletio u kolovozu 2012. godine opremljen naprednim biokemijskim instrumenatima.

Tehnologija i izdržljivost: Napaja se putem radioizotopnog termoelektričnog generatora (RTG) na nuklearni pogon, što mu omogućuje rad neovisno o pješčanim olujama i sunčevoj svjetlosti.

Znanstveni rezultati: Premda je prvotno planiran za dvogodišnju misiju, Curiosity i dalje radi te šalje podatke. Njegove analize stijena i sedimenta dokazale su da su na Marsu nekada postojala slatkovodna jezera i rijeke pogodne za mikrobni život.

6. Svemirska postaja Skylab

Proračun: 2,3 milijarde dolara (1970-e)

Koristeći preostalu opremu iz programa Apollo, NASA je preuredila gornji stupanj rakete Saturn V kako bi lansirala prvu američku svemirsku postaju. Skylab je lansiran u svibnju 1973. godine.

Misija: Tijekom 1973. i 1974. godine postaju su posjetile tri tričlane posade koje su na njoj boravile ukupno 171 dan, provodeći medicinske, fizikalne i astrofizičke pokuse.

Znanstveni doprinos: Promatranja Sunca pomoću Skylabovog solarnog opservatorija znatno su unaprijedila solarnu fiziku, a podaci su pridonijeli i istraživanjima za koja je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku 2002. godine. Postaja je nekontrolirano ušla u atmosferu i izgorjela 1979. godine.

7. Projekt Manhattan

Proračun: 2,2 milijarde dolara (iznos iz 1940-ih odgovara više od 40 milijardi dolara danas)

Tajni vojni i znanstveni projekt Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, vođen pod zapovjedništvom generala Leslieja Grovesa i znanstvenim vodstvom fizikalca J. Roberta Oppenheimera, s ciljem razvoja prvog nuklearnog oružja.

Opseg: Projekt je zapošljavao više od 130.000 ljudi na desecima tajnih lokacija diljem SAD-a (uključujući Los Alamos, Oak Ridge i Hanford).

Ishod i posljedice: Razvijene su prve atomske bombe (“Little Boy” i “Fat Man”), testirane u pokusu Trinity te bačene na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. Projekt je doveo do završetka Drugog svjetskog rata, ali je ujedno označio početak nuklearnog doba i utrke u naoružanju.