Kriza ponude na pomolu: Kako potražnja za AI tehnologijom ponovno podiže cijene grafičkih kartica za igrače
Grafičke kartice tvrtke AMD, koje su se ranije smatrale pristupačnijom alternativom sve skupljim Nvidijinim modelima, globalno su zabilježile porast cijena i do 20 posto.
Iako su igrači vjerovali da je razdoblje nestašice grafičkih procesora i vrtoglavih cijena daleko iza njih, nedavna kretanja na tržištu ponovno stvaraju poznati pritisak. Razlika je u tome što se ovog puta borba za računalnu snagu i memorijske resurse ne vodi s farmama za rudarenje digitalnih valuta, nego s iznimno bogatim podatkovnim centrima usmjerenima na razvoj umjetne inteligencije.
Slijedeći Nvidijin potez, AMD je prilagodio maloprodajne cijene za niz svojih modela na kineskom tržištu. Službene prodajne smjernice za treće tromjesečje pokazuju da su cijene modela iz serije Radeon RX 9000, uz pojedine starije grafičke kartice, porasle u rasponu od 5 do 20 posto. Najveći skok cijene zabilježio je model Radeon RX 9070 XT i sada iznosi otprilike 1037 američkih dolara.
Analogni scenarij ranije je zabilježen s Nvidijinim procesorima, gdje su cijene prvo skočile u Kini, nakon čega se pritisak postupno prenio na tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Činjenica da su oba vodeća proizvođača pod jednakim pritiskom nosi znatno ozbiljnije posljedice od lokalnog prilagođavanja cijena. Kako je Nvidia već ranije postala iznimno skupa, a AMD više ne nudi jednostavan izlaz iz cjenovne krize, igrači diljem svijeta suočavaju se s ulaskom u novi ciklus skupog hardvera.
Tijekom ranijeg procvata kriptovaluta, rudari su masovno kupovali grafičke kartice, smanjujući dostupnost u maloprodaji i podižući cijene na rekordne razine. Trenutačna situacija još nije dosegnula taj intenzitet, no prisutna je jasna sličnost, pri čemu masovna potražnja iz industrijskog sektora ponovno u potpunosti zasjenjuje potrebe široke potrošnje.
Ovoga puta glavni pokretač krize nije kriptovaluta nego munjevit razvoj umjetne inteligencije. Podatkovnim centrima potrebne su ogromne količine grafičkih procesora, HBM memorijskih modula i pratećih sklopova za treniranje te izvođenje složenih modela. Proizvođači memorije stoga usmjeravaju svoje kapacitete prema HBM modulima koji su tehnički zahtjevniji za proizvodnju, ali donose znatno više profitne marže u usporedbi s konvencionalnim memorijama.
Preusmjeravanje proizvodnih linija stvara izravan pritisak na opskrbu GDDR6, GDDR7 i standardnom DRAM memorijom koja se koristi u potrošačkim uređajima. Grafičke kartice s većim kapacitetom VRAM-a znatno su osjetljivije na ove poremećaje, što objašnjava zašto je model Radeon RX 9060 XT s 16 gigabajta radne memorije doživio znatno veći skok cijene u usporedbi s inačicom od 8 gigabajta.
U usporedbi s razdobljem kriptovaluta, dodatni razlog za zabrinutost leži u naravi same potražnje. Dok je groznica rudarenja postupno splasnula s padom isplativosti i promjenom tehnoloških protokola Ethereuma, potražnju za umjetnom inteligencijom pokreću vodeće globalne tehnološke korporacije putem višegodišnjih ugovora i strateških ulaganja u infrastrukturu. Zbog toga pritisak na dobavne lančeve neće nestati preko noći.
Trgovci u kratkom roku još uvijek mogu ublažavati fluktuacije prodajom zatečenih zaliha ili provođenjem promotivnih akcija. Stvarni razmjer poskupljenja postat će u potpunosti vidljiv tek kada se potroše skladišni resursi nabavljeni po starim cijenama.
Iako se scenarij iz ere rudarenja još nije u potpunosti ponovio, tržište pokazuje jasne znakove nestabilnosti: primarnu ponudu apsorbira iznimno jaka vanjska industrija, preporučene maloprodajne cijene sve više odstupaju od stvarnih cijena u trgovinama, a grafičke kartice srednje klase postupno prelaze u visoki cjenovni razred. Jedina je razlika u tome što konkurenti gejmerima u borbi za hardver više nisu skladišta s rudarima, nego višemilijarderski podatkovni centri umjetne inteligencije.
