Slom tržišta osobnih računala u 2026. godini:  industrija u dubokoj krizi

Globalno tržište osobnih računala zabilježilo je u trećem tromjesečju 2026. godine dramatičan pad isporuka veći od 21 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, jer se potražnja naglo ohladila pod pritiskom rekordnog skoka cijena memorijskih čipova i uređaja za pohranu podataka. Prema izvješću istraživačke tvrtke Omdia objavljenom početkom listopada, ukupni volumen isporučenih stolnih računala, prijenosnika i radnih stanica na svjetskoj razini dosegao je tek oko 58,1 milijun jedinica, što predstavlja oštar pad od 21,2 posto na godišnjoj razini. Ovaj zabrinjavajući trend vjerno oslikava isprepleteni utjecaj slabljenja kupovne moći, nekontroliranog rasta cijena i sve složenijih poremećaja u globalnim lancima opskrbe poluvodičima. Val krize pritom ne pogađa samo segment kućnih korisnika, već i korporativni sektor koji je primoran temeljito prilagođavati i odgađati planove ulaganja u novu računalnu opremu zbog astronomske cijene hardvera.

Detaljnija struktura tržišnih kretanja pokazuje da je isporuka klasičnih stolnih računala i radnih stanica u trećem tromjesečju 2026. pala za 23,5 posto na 11,7 milijuna jedinica, dok je dominantni segment prijenosnih računala i mobilnih radnih stanica zabilježio pad od 20,6 posto s isporučenih 46,4 milijuna jedinica, čime je potvrđen apsolutni i sveobuhvatni karakter ove tržišne korekcije. Temeljni uzrok ovako naglog pada leži u specifičnom dinamizmu prve polovice godine, kada su proizvođači, distributeri, poslovni subjekti i krajnji kupci masovno pohrlili u rane kupnje. Predviđajući neizbježan rast cijena komponenti i prijeteća uska grla u opskrbi, tržište je unaprijed iskoristilo rezerve kako bi izbjeglo još veće troškove u budućnosti. Međutim, ta preuranjena navala na zalihe rezultirala je potpunim iscrpljivanjem potražnje u trećem tromjesečju, ostavljajući distributivne kanale s nagomilanim zalihama koje se sada znatno teže plasiraju krajnjim kupcima suočenim s višim maloprodajnim cijenama.

Ovakav rasplet u potpunosti se poklapa s ranijim upozorenjima vodećih proizvođača hardvera koji su se našli u procjepu između dvoznamenkastog rasta prosječnih prodajnih cijena i osjetnog pada maloprodajnog volumena. Suočeni sa slabijom potražnjom, proizvođači i njihovi ugovorni partneri morali su već tijekom trećeg tromjesečja pribjeći smanjenju proizvodnih kapaciteta. U pozadini ovog cjenovnog udara stoji drastičan skok cijena ključnih komponenti, prvenstveno DRAM memorije i SSD uređaja za pohranu, čiji je udio u ukupnim troškovima materijala (BOM) prosječnog osobnog računala skočio s uobičajenih 15 posto na gotovo 40 posto, nakon što su se njihove nabavne cijene više nego učetverostručile.

Financijski udarac jasno se vidi u svim cjenovnim kategorijama uređaja. U osnovnom segmentu s cijenom ispod 500 američkih dolara, ukupni troškovi materijala porasli su s 275 dolara u prvom tromjesečju 2025. godine na čak 471 dolar u trećem tromjesečju 2026., što predstavlja skok od oko 71 posto. U središnjem tržišnom segmentu troškovi su s 435 dolara skočili na 699 dolara ili približno 61 posto, dok su u višim i najprestižnijim kategorijama materijalni izdaci s 1234 dolara narasli na 1898 dolara. U većini segmenata troškovi sirovina i komponenti skočili su za više od 40 do 60 posto, potpuno narušivši dosadašnju ekonomiku proizvodnje.

Sve izraženija nestašica i poskupljenja pritom nisu ograničeni isključivo na memoriju, već zahvaćaju i središnje procesore, grafičke kartice te brojne integrirane sklopove nužne za sklapanje modernih računala. Ključni okidač ovog nerazmjera leži u masovnim ulaganjima u globalnu infrastrukturu umjetne inteligencije. Suvremeni podatkovni centri namijenjeni razvoju i radu modela umjetne inteligencije troše golemi udio globalnih zaliha visokoučinkovite memorije i naprednih memorijskih rješenja, čime proizvođači poluvodiča preusmjeravaju proizvodne resurse prema unosnom korporativnom i poslužiteljskom sektoru, zanemarujući tradicionalno tržište potrošačke elektronike.

U takvom okruženju proizvođači osobnih računala jednostavno više nisu u stanju apsorbirati golemi rast ulaznih troškova. Povećanje krajnjih cijena, ukidanje promotivnih popusta i tiho smanjivanje tehničkih specifikacija postali su svakodnevna praksa, no tvrtke ni nakon višestrukih korekcija uspijevaju nadoknaditi udar na profitabilnost. Posljedica toga jest da krajnji potrošači danas plaćaju znatno više novca za hardverski ekvivalentan proizvod, dok poslovni subjekti radije produžuju vijek trajanja postojeće opreme nego što se upuštaju u skupe nabave.

Prema najnovijim projekcijama analitičara, globalne isporuke osobnih računala u četvrtom tromjesečju 2026. godine smanjit će se za dodatnih 24 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok se za cijelu 2027. godinu predviđa nastavak negativnog trenda i pad tržišta od novih 7 posto. Ove promjene dugoročno mijenjaju strukturu cjelokupne industrije. Proizvođači jeftinijih strojeva s minimalnim maržama suočeni su s najvećim rizikom jer su njihovi kupci izrazito osjetljivi na svako pomicanje cijena naviše.

S druge strane, kupci u višim segmentima i korporativni klijenti sa specijaliziranim potrebama spremniji su izdvojiti veće iznose, no prelazak u više cjenovne razrede više ne jamči bolju konfiguraciju, već se dodatni novac troši isključivo na zadržavanje dosadašnjih radnih performansi.

Dramatičnost situacije dodatno potvrđuju i podaci analitičke kuće TrendForce prema kojima su u trećem tromjesečju 2026. godine samo procesor, radna memorija i SSD činili nevjerojatnih 68 do 70 posto ukupnih troškova materijala za izradu mainstream prijenosnog računala procijenjenog na 900 dolara. Proizvođači prijenosnih računala našli su se stoga pred tri iznimno teške opcije: podignuti maloprodajne cijene i prenijeti trošak na kupce, apsorbirati gubitke i žrtvovati vlastitu profitnu maržu ili drastično smanjiti specifikacije uređaja kako bi zadržali postojeću cijenu. Iako su mnogi brendovi dosad uspjeli ublažiti udar zahvaljujući ranije kupljenim zalihama po nižim cijenama, iscrpljivanjem tih rezervi nadolazeći modeli u potpunosti će odražavati realnost skupog poluvodičkog tržišta.

Visoke cijene komponenti uzdrmale su i strateške planove industrije u pogledu geografske diversifikacije proizvodnje. Mnogi proizvođači prijenosnih računala pokušali su proteklih godina premjestiti proizvodne linije izvan Kine kako bi izbjegli geopolitičke namete i carinske pritiske. Međutim, dugogodišnja ulaganja učinila su Kinu centrom s nenadmašnim prednostima u vidu cjelovitog lanca opskrbe, logističke infrastrukture i stabilnih troškova rada. Uvjeti na tržištu sada primoravaju tvrtke na preispitivanje tih poteza jer uspostavljanje potpuno novih opskrbnih lanaca u zemljama u razvoju zahtijeva golem kapital. Prema procjenama TrendForcea, udio proizvodnje prijenosnih računala izvan Kine past će s 24 posto u 2025. godini na 21 posto u 2026., uz realnu opasnost da se do 2027. godine strmoglavi na manje od 20 posto, dok će sposobnost krajnjih kupaca da izdrže novi val poskupljenja ostati ključni test otpornosti cjelokupnog tehnološkog sektora.