70% računalnih korisnika u Hrvatskoj nabavlja piratski softver

70% računalnih korisnika u Hrvatskoj priznaje da je nabavljalo piratski softver, objavio je danas Business Software Alliance (BSA) u Globalnoj godišnjoj studiji o softverskom piratstvu za 2011. Neki korisnici kažu da piratiziraju cijelo vrijeme ili uglavnom, drugi da to čine povremeno ili rijetko. Rezultat ovakvog ponašanja je stopa softverskog piratstva od 53% u Hrvatskoj prošle godine – što znači da je svaki drugi računalni program koji je instaliran u prošloj godini bio nelicenciran. Komercijalna vrijednost piratstva u 2011. iznosi 380 milijuna kuna. 39 posto korisnika anketiranih u studiji se izjašnjava da softver nelegalno nabavlja "cijelo vrijeme", "uglavnom" ili "povremeno", dok 31 posto korisnika kaže da to čini "rijetko". Studija također otkriva da su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškog spola te dobi od 35 do 44 godine (27 posto).

Globalno, studija otkriva da stope piratstva na tržištima u razvoju znatno premašuju one na razvijenim tržištima – 68% u odnosu na 24%, u prosjeku – a tržišta u razvoju čine veliku većinu udjela u globalnom rastu komercijalne vrijednosti nelicenciranog softvera. Ovaj podatak pojašnjava tržišnu dinamiku globalne stope softverskog piratstva, koja u 2011. ostaje na 42 postotna poena, dok konstantno širenje tržišta u zemljama u razvoju podiže komercijalnu vrijednost nelicenciranog softvera na 339 milijarda kuna.

Ostali zaključci ovogodišnje Globalne BSA studije o softverskom piratstvu uključuju:

• Globalno, mlade osobe muškog spola najčešći su softverski pirati – vjerojatnost da dolaze iz zemalja u razvoju no iz onih razvijenih više je no dvostruko veća (38% u odnosu na 15%)
• Donositelji poslovnih odluka priznaju da piratiziraju softver češće od ostalih korisnika – vjerojatnost da će nabaviti softver za jedno računalo i instalirati ga na ostala računala u uredu više je no dvostruko veća no kod ostalih korisnika
• Globalno, podrška pravima i zaštiti intelektualnog vlasništva u teoriji je jaka, no problematičan je nedostatak inicijative kako bi se navike softverskih pirata promijenile i u praksi. Svega 20% učestalih pirata na razvijenim tržištima – i 15% na tržištima u razvoju – kaže da je rizik da će biti uhvaćeni dovoljan razlog da ne piratiziraju.
• Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi ukupno 32,6 milijarde kuna. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera narasla je na rekordnih 340 milijardi kuna
• Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru zemalja EU – kojima ćemo se pridružiti 2013. godine – Hrvatska ima 8. najvišu stopu
• Iako je hrvatska stopa softverskog piratstva u padu, vrijednost piratskog softvera je u rastu – gubici u 2011. godini iznose 380 milijuna kuna (porast sa 70 milijuna američkih dolara u 2010. na 74 milijuna u 2011.)