EU sankcionira Metu rekordnom kaznom od 1,2 milijarde eura

·

EU sankcionira Metu rekordnom kaznom od 1,2 milijarde eura

Meta je inaugurirala najveću novčanu kaznu od 1,2 milijarde eura koju je ikada primila neka tvrtka unutar Europske unije. Rekord je do sada držao Amazon, koji je 2021. godine kažnjen sa 746 milijuna eura, jer je nezakonito prikupljao i obrađivao osobne podatke svojih korisnika, čime je prekršio pravila GDPR-a u Luksemburgu.

Zbog gotovo istog razloga, kažnjena je Meta. Irska Komisija za zaštitu podataka (DPC) objavljuje da je tehnološki div prijenosom osobnih podataka europskih korisnika u Sjedinjene Države od sredine 2020. nadalje, prekršio Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Osim što će platiti novčanu kaznu, prije 12. listopada moraju prekinuti prijenos podataka svojih europskih korisnika na servere smještene preko Atlantika.  Naime, zakoni i propisi u SAD-u nakon 9.11 dali su istražnim i obavještajnim službama mnogo više ovlasti i uklonili zaštitne mjere za sprječavanje kršenja prava osoba izvan SAD-a  tako i  ne državljana.  Također Meta u tom razdoblju mora pronaći novu osnovu za prikupljanje podataka od europskih korisnika. Primjerice  –  dopuštenje.

Meta potvrđuje  da će se žaliti na odluku

“Ovdje se ne radi o praksi privatnosti jedne tvrtke – postoji temeljni pravni sukob između pravila američke vlade i europskih prava na privatnost za koji kreatori politike očekuju da će ga riješiti tijekom ljeta“, odgovara Meta.

EU sankcionira Metu rekordnom kaznom od 1,2 milijarde eura (2)

Da, pomalo su u pravu. U vrijeme donošenja ove presude novi sporazum EU-a i SAD-a o prekograničnom prijenosu podataka, načelno dogovoren prošle godine, još nije stupio na snagu.  Međutim, EU sankcioniranje Mete stavlja i bombu pod poslovni model tvrtke. Već su prošle godine prijetili da će zaustaviti Facebook i Instagram ako moraju napraviti potpuno izoliranu varijantu svih proizvoda dostupnih samo u Europi.  Ovaj  stav opravdavaju činjenicom da svaki Meta podatkovni centar ima gotovo kompletan skup svih dostupnih podataka. Nije slučaj da su određeni podaci određenih korisnika dostupni samo u ograničenom broju podatkovnih centara. Cijela arhitektura je takva jer bi inače bilo gotovo nemoguće prikupiti sve podatke razumnom brzinom za prikaz stranice na Facebooku i Instagramu.

S druge strane, prethodnik sadašnjeg GDPR-a ‘već’ postoji od 1995. godine u obliku EU Privacy Directive koju su sve države članice morale ugraditi u nacionalno zakonodavstvo. Obrada podataka izvan EU možda nije izrijekom spomenuta u ovome, ali svakako su postojala pravila o privatnosti.

Ali u proteklih dvadeset godina, primjerice Facebook je mogao sam poduzeti mjere kako bi osigurao da građani EU-a imaju bolja jamstva u pogledu prikupljanja podataka od strane obavještajnih službi iz SAD-a.  Međutim, jedva da je to učinio. Sustavno  ignorira pravila i prihvaća kazne za ciljeve koje želi postići.

PROČITAJTE JOŠ

Meta razvila AI čipove isključivo za internu upotrebu

Meta najavila otpuštanja. Tisuće zaposlenika moglo bi ostati bez posla

Konačno, Meta nije izolirani slučaj.  Svaka platforma s interakcijom između međunarodnih korisnika i bilo kakvom rangiranjem / preporukama ima potpuno isti problem. Što je s Microsoftom koji nudi nudi više manje ste usluge kao Meta? Ili YouTube prijenosima od europskih korisnika? TikTok ima isti problem.

Zapravo ne postoji rješenje koje ne ugrožava prihodovni model tech kompanija, a da europske korisnike potpuno ne odvoji od ostatka svijeta, što nije  prihvatljiv  scenarij korisnika.   Opet, EU zakonodavstvo radi u interesu  korisnika i osobnih podataka koje tech  divovi prosljeđuju.