EU nije uspjela provesti “Zakon o čipovima” – sada će morati napisati novi
Europski akt o čipovima, čiji je cilj dati EU-u 20-postotni udio na svjetskom tržištu poluvodiča do 2030., vjerojatno neće uspjeti. Prema izvješću Europskog revizorskog suda (ECA), trenutni tempo provedbe strategije je prespor, a financiranje je nedovoljno i loše organizirano, navodi The Register.
Prema Annemie Turtelboom, članici Suda koja nadzire reviziju, poluvodiči su toliko brzo rastuće područje s oštrom geopolitičkom konkurencijom da je EU morao gotovo učetverostručiti svoje proizvodne kapacitete kako bi postigao svoj cilj, ali trenutačni napredak ne donosi željeni rezultat. Prognoza Europske komisije potvrđuje pesimistična očekivanja: do 2030. udio EU-a na tržištu čipova iznosit će samo 11,7 %, što je nešto više od 9,8 % u 2022. Iako proizvodnja čipova u Europi raste, druge regije poput Kine, Južne Koreje, Tajvana i Sjedinjenih Država razvijaju se mnogo brže. Revizori su utvrdili četiri ključna problema sa Zakonom o čipovima. Prvo, izvorni cilj od 20% bio je previše ambiciozan. Drugo, EU se ne natječe sama sa sobom, već sa zemljama Azije koje se dinamično razvijaju, koje se moraju ne samo sustići, već i prestići (trenutačna strategija to ne uzima u obzir). Osim toga, financiranje EU-a blijedi u usporedbi s ulaganjima divova kao što su TSMC i Samsung.
Različite kompetencije treći su problem na koji Turtelboom ističe. Glavna sredstva ne dolaze iz proračuna Europske komisije, već iz pojedinih država članica EU-a, što otežava koordinaciju i kontrolu razvoja industrije poluvodiča. Od 86 milijardi eura koje treba uložiti do 2030., EK čini samo 4,5 milijardi eura ili 5 %. Zbog toga postoji problem s podacima jer države članice nisu dužne izvješćivati o napretku projekata koje financiraju u skladu sa Aktom o čipovima.
Drugi izazov je neravnomjerna raspodjela sredstava. Većina sredstava otišla je u nekoliko zemalja, posebno u Njemačku. Istodobno, značajni iznosi usmjereni su na velike igrače poput Intela. Međutim, Intel je nedavno zamrznuo dva europska projekta – tvornice u Magdeburgu (Njemačka) i Wroclawu (Poljska), što dovodi u pitanje povrat ulaganja.
Sud preporučuje Europskoj komisiji da hitno preispita strategiju, uvede sustavno praćenje i počne pripremati drugi zakon – Akt o čipovima 2.0 – s realističnijim planom i jasnijim rokovima. Neki europski proizvođači poluvodiča već su podržali ovu ideju.
