Pametni telefoni ponovno se vraćaju tankom i laganom dizajnu – što bi sljedeće trebalo promijeniti?
Zahvaljujući minijaturizaciji ključnih komponenti i napretku umjetne inteligencije, mobilni telefoni sve se više razvijaju u nove pravce primjene.
Samsung je ove godine prvi predstavio Galaxy S25 Edge – ultratanki telefon debljine samo 5,8 mm, a očekuje se da će Apple predstaviti iPhone 17 Air (radni naziv), također fokusiran na tanak i lagan dizajn. Čini se da su pametni telefoni ponovno ušli u eru natjecanja oko “mršavosti” i lakoće.
Povijest borbe za tanje uređaje
Još s izlaskom iPhonea 4, Apple je isticao “tankoću” kao ključnu dizajnersku odluku, što je tada pokrenulo val sličnih pristupa kod drugih proizvođača. No, kako su performanse rasle, rasla je i potreba za većim baterijama. To je ubrzo usporilo trend stanjivanja uređaja. U međuvremenu su Android telefoni počeli rasti u veličini zaslona – od tadašnjih 4 inča prema današnjih preko 6 inča – a Apple je pratio taj trend uvođenjem većih iPhone modela. Veće kućište omogućilo je smještaj većih baterija, no u nekom trenutku debljina se jednostavno više nije mogla smanjivati bez kompromisa.
Problem tanke konstrukcije: Izdržljivost
Kako su telefoni postajali tanji, korisnici su se počeli žaliti na njihovu izdržljivost. Mnogi su testirali koliko se takvi uređaji lako savijaju – posebice kad ih, primjerice, stavite u stražnji džep i sjednete. Tanji dizajn donosi eleganciju i manju masu, ali i manju otpornost na fizička opterećenja. Kod uređaja kao što je Galaxy S25 Edge, pitanje je hoće li tanak dizajn utjecati na trajnost. Iako Samsung tvrdi da je novi model izdržljiv, konkretni podaci o otpornosti nisu prikazani, što stvara prostor za sumnje.
Marketinški trik ili stvarna evolucija?
Postavlja se pitanje: je li tanak i lagan dizajn samo marketinški trik ili legitimna evolucija mobilnih uređaja? Samsung tvrdi da je redizajnirao ključne komponente – poput kamere – kako bi se uklopile u tanje kućište, bez gubitka performansi. To može značiti da su ovi uređaji zapravo platforme za testiranje minijaturiziranih komponenti koje bi mogle postati standard u budućnosti. Manje komponente znače više prostora za bateriju ili dodatne funkcije, a napredak u procesima izrade omogućuje sve sofisticiranije rasporede unutar kućišta.
Što donosi budućnost?
Tijekom posljednjih godina, pametni telefoni su već prošli kroz brojne promjene: evoluciju materijala, veličine zaslona, kamera, procesora i baterija. Iako neki smatraju da je razvoj dosegao granicu, umjetna inteligencija i novi senzori mogli bi otvoriti nove smjerove. Primjerice, načini na koje komuniciramo već su se značajno promijenili – od poziva i SMS-a do glasovnih poruka, chatova i AI-asistiranih odgovora. U tom kontekstu, oblik uređaja također bi se mogao promijeniti.
Sljedeći korak
Sve više se govori o pametnim naočalama kao mogućim nasljednicima pametnih telefona. Takvi uređaji mogli bi pružati informacije putem prikaza na mrežnici ili zvučnim signalima, dok bi telefoni postali sporedni alati – svedeni na senzorske uređaje bez zaslona koji komuniciraju s glavnim interaktivnim sučeljem naočala. Uz to već danas postoje koncepti poput AI Pinova – minijaturnih prijenosnih uređaja koji zamjenjuju klasične mobitele.
