Jensen Huang: “Ne bojte se AI nezaposlenosti – budućnost treba električare i vodoinstalatere”
Dok mnogi strahuju da će umjetna inteligencija “pojesti” radna mjesta, izvršni direktor NVIDIA-e Jensen Huang tvrdi upravo suprotno – budućnost će otvoriti tisuće novih prilika, ali ne nužno u IT sektoru, nego u zanatima.
U razgovoru za Channel 4 News u Velikoj Britaniji, Huang je istaknuo da će eksplozija podatkovnih centara i AI infrastrukture stvoriti ogromnu potražnju za električarima, vodoinstalaterima i stolarima. “Industriji će trebati stotine tisuća ljudi na tim pozicijama za izgradnju novih tvornica i centara,” naglašava Huang, dodajući da se veličina obrtničkog sektora mora udvostručavati svake godine kako bi držala korak s razvojem.
AI donosi – bum u fizičkom radu
Prema procjenama McKinseyja, ulaganja u podatkovne centre do 2030. godine doseći će čak 7 bilijuna dolara. Samo jedan centar površine 250.000 m² može zaposliti do 1.500 radnika tijekom izgradnje, s prosječnim godišnjim primanjima iznad 100.000 USD (s uključenim prekovremenim satima) – i to bez fakultetske diplome.
Kad centar zaživi, oko 50 stalnih radnika brine o održavanju, a svako takvo radno mjesto generira dodatnih 3,5 poslova u lokalnoj ekonomiji.
NVIDIA svoje riječi podupire i konkretnim ulaganjima – prošlog je tjedna tvrtka najavila 100 milijuna dolara investicije u OpenAI, upravo za razvoj podatkovnih centara temeljenih na NVIDIA-inim čipovima.
“Fizika tehnologije”, a ne samo softver
Huangov pogled uklapa se u njegovu širu filozofiju da je idući val inovacija ukorijenjen u fizici tehnologije. Na pitanje što bi danas studirao da mu je 20 godina, odgovorio je – ne softver, već fizikalne znanosti i discipline povezane s infrastrukturom.
I nije jedini s ovakvim stavom. Izvršni direktor BlackRocka Larry Fink već je upozorio da SAD prijeti nestašica električara, djelomično zbog nedostatka interesa među mladima i strože politike prema migrantskoj radnoj snazi.
Generacija Z – prvi znakovi zaokreta
Dok dio mladih još uvijek teži “poslovima bijelih ovratnika”, raste i interes za zanatske karijere. Primjer je Jacob Palmer iz Sjeverne Karoline. Umjesto fakulteta, odlučio je završiti program naukovanja za električara. Do 21. godine otvorio je vlastiti posao i prošle godine zaradio gotovo 90.000 dolara, a već ove godine dosegnuo šesteroznamenkaste prihode – bez studentskog duga.
Poruka je jasna
Komentari Huanga i drugih lidera ukazuju na veliki zaokret tržišta rada: dok AI smanjuje potrebu za tradicionalnim uredskim poslovima, “plavi ovratnici” postaju nova elita s atraktivnim plaćama, stabilnošću i jasnim razvojnim putem.
Drugim riječima – u eri umjetne inteligencije, možda je najmudrija odluka preskočiti fakultet i odabrati obrtnički put.
