AI hladni rat: Utrka za globalnu dominaciju između SAD-a i Kine

· Sanja Ledinek

AI hladni rat _ Utrka za globalnu dominaciju između SAD-a i Kine

U svijetu koji sve više ovisi o umjetnoj inteligenciji (AI), SAD i Kina nalaze se u intenzivnoj utrci koja se često uspoređuje s hladnim ratom – tehnološkim sukobom dviju supersila u kojem su strategija, brzina inovacija i kontrola ključnih resursa presudni.

SAD zadržava vodstvo, ali ne bez izazova

SAD je u ovom trenutku tehnološki dominantan, predvodeći u razvoju najnaprednijih generativnih AI modela kroz kompanije poput OpenAI, Google DeepMind i Microsoft. Ove tvrtke imaju pristup vrhunskim računalnim resursima, ogromnom kapitalu i globalnoj mreži talentiranih inženjera.

Međutim, američke vlasti i industrijski lideri svjesni su da konkurencija iz Kine sve više raste. Pritisak za ubrzani razvoj AI-a povećava se jer kineski modeli ubrzano sustižu u određenim domenama, uključujući programiranje, generiranje videa i automatizaciju procesa.

Američki odgovor

  • Kontrola izvoza AI čipova: SAD je zabranio izvoz najnaprednijih AI čipova u Kinu kako bi ograničio pristup tehnologiji koja omogućuje treniranje moćnih AI modela.
  • Privatno financiranje: Američki investitori podržali su AI startupe s preko 104 milijarde dolara u prvoj polovici 2025., stvarajući financijski i tehnološki jastuk za nastavak inovacija.
  • Partnerstva s ključnim kompanijama: Primjerice, OpenAI je sklopio strateške ugovore s velikim tehnološkim igračima, a NVIDIA i druge kompanije šire granice u proizvodnji AI čipova.

Kina se mobilizira kroz nacionalnu strategiju

Kina, svjesna svog zaostatka, primjenjuje model državnog kapitalizma i kampanju “cijelog društva” kako bi ubrzala razvoj AI tehnologija.

  • Državna intervencija:  Subvencije i financijska potpora: Vlada pruža državne zajmove s niskim kamatama, gotovinska sredstva i porezne olakšice za AI startupove i istraživačke centre.
  • Računalna infrastruktura: Masivni računalni klasteri u regijama poput Unutarnje Mongolije koriste obnovljive izvore energije za jeftinu i stabilnu opskrbu. Ovi klasteri čine tzv. “nacionalni oblak obitelj”, povezujući stotine podatkovnih centara u zajedničku mrežu.
  • Pristup podacima: Kina razvija javne skupove podataka za obuku i tržišta podataka kako bi osigurala da domaće tvrtke imaju konkurentsku prednost u razvoju AI modela.

Industrijski odgovor

Huawei i domaći čipovi: Huawei i suradnici razvijaju napredne AI čipove, integrirajući milijune jezgri za povećanje računalne snage, stvarajući alternativu američkim tehnologijama. Strategija “roj koji tuče diva”: Kineski plan kombinira milijarde dolara u infrastrukturu, lokalne čipove i državnu koordinaciju kako bi nadoknadio tehnološki zaostatak.

Startup scena

  • DeepSeek: Startup koji je u 2025. razvio AI model usporediv s vodećim američkim modelima po učinkovitosti i cijeni. Postao je fokus kineske strategije za nadoknadu zaostatka.
  • Alibaba: Najavio je ulaganja od 53 milijarde dolara u razvoj opće umjetne inteligencije (AGI) kroz tri godine, pokazujući intenzitet državne i industrijske mobilizacije.

Globalni i geopolitički utjecaji

Utrka za AI ne utječe samo na tehnologiju, nego i na geopolitiku, ekonomiju i nacionalnu sigurnost.

  • Znanstvena i vojna nadmoć: AI se vidi kao potencijalni faktor koji može donijeti prednost u obrani, nadzoru i strateškim operacijama.
  • Rizik od dezinformacija i zlonamjernih AI sustava: Brzi razvoj AI modela povećava mogućnost korištenja za manipulaciju, kibernetičke napade i druge destruktivne svrhe.
  • Globalna ekonomija: Utrka stimulira rast tržišta AI i dionica, ali povećava rizik od stvaranja “AI mjehura” i nejednakog pristupa tehnologiji.

Neizvjesna budućnost

Tko će dominirati? Stručnjaci ističu da novac nije jedini faktor – ključni su inovacija, pristup talentima, strateška infrastruktura i sposobnost integracije AI u stvarni svijet.

  • Američki napredak u čipovima: Prednost u vrhunskim čipovima i financiranju još uvijek daje SAD-u značajnu prednost.
  • Kineska snaga u primjeni: Kina nadmašuje SAD u implementaciji AI u stvarnom sektoru kroz autonomne sustave, robotske platforme i proizvodnju.

Potencijalni rizici

  • Nacionalna sigurnost: Napredni AI modeli mogli bi postati alat državne moći i špijunaže.
  • Neizvjesna tehnološka dinamika: Moguće stagnacije u računalnoj snazi ili performansama čipova mogu promijeniti ravnotežu u utrci.
  • Regulatorni sukobi: SAD i Kina teško mogu koordinirati sigurnosne standarde, što povećava rizik od globalnih AI incidenata.

Zaključak

Utrka između SAD-a i Kine u AI-u kombinira strah, ambiciju, tehnologiju i geopolitiku. Dok SAD zadržava prednost u istraživanju i čipovima, Kina sustiže kroz državnu strategiju, subvencije, infrastrukturu i industrijske inovacije. Rezultat ove utrke oblikovat će globalnu tehnologiju, gospodarstvo i sigurnost u nadolazećem desetljeću, a moguće posljedice mogu biti dalekosežne i disruptivne.

DRUGE NOVOSTI