Cijene memorije postaju „elektroničko zlato“: tko je najviše pogođen?

· Sanja Ledinek

Cijene memorije postaju „elektroničko zlato“ tko je najviše pogođen (1)

„Cijene memorije posljednjih su mjeseci otišle previsoko“, poručio je Lei Jun, osnivač Xiaomija, 24. listopada dok je na Weibu promovirao novi model pametnog telefona.

Samsung Electronics nedavno je najavio povećanje cijena svojih memorijskih čipova za čak 60%. Ovaj skok odmah je pogodio proizvođače potrošačke elektronike nizvodno, što je dovelo do rasta cijena mobilnih telefona, prijenosnika, stolnih računala i tableta. Glavni uzrok poskupljenja je eksplozivna potražnja za HBM memorijom među AI divovima, koja iscrpljuje proizvodne kapacitete tradicionalnog DRAM-a. Paralelno, rast inferencijskih modela dodatno opterećuje proizvodnju NAND flash čipova. Nakon naglog poskupljenja, internetske zajednice počele su memoriju nazivati „elektroničkim Maom“ i „elektroničkim zlatom“.

Industrija pod pritiskom

Na konferenciji o rezultatima kineskog SMIC-a za treći kvartal, memorija se spominjala čak 38 puta. Suizvršni direktor Zhao Haijun upozorio je da se industrija suočava s jazom u ponudi većim od 5%, što stavlja proizvođače terminala pod kratkoročni pritisak, dok se proizvodni kapaciteti još uvijek šire. „Bilo da se radi o automobilskoj industriji, mobilnim uređajima ili potrošačkoj elektronici — nitko trenutačno ne može garantirati stabilnu opskrbu“, rekao je Zhao. Prema njegovim riječima, jaz od 5% dovoljan je da cijena memorije poraste 100%, dok isto odstupanje u suprotnom smjeru prepolovljuje cijene.

Panika, gomilanje i ciklički preokreti

Kao izrazito standardiziran proizvod, memorija snažno reagira na cikluse ponude i potražnje. Posljednjih deset godina industrija je prolazila kroz višegodišnje uspone i padove: 2012.–2015., 2015.–2019., 2020.–2023. i novi val od 2024. Za razliku od prijašnjih ciklusa koji su bili potaknuti pametnim telefonima, aktualni rast pokreće umjetna inteligencija. U 2025. ključni proizvođači — među njima Micron i Samsung — najavljuju kraj DDR4 ere. Proizvodnja se gasi, podrška postupno nestaje, a dostupne količine drastično padaju. Istovremeno, proizvođači preusmjeravaju kapacitete na HBM i DDR5, čime se opskrba DDR4 memorijom dodatno smanjuje.

Nizvodno, potražnja snažno raste:

  • sjevernoameričke internetske tvrtke masovno gomilaju zalihe,
  • kineske AI kompanije naglo povećavaju kupnju server memorije,
  • nedostatak procesora tjera dio tržišta da se vrati s DDR5 na DDR4,
  • industrijski i komunikacijski sustavi unaprijed kupuju čipove zbog straha od nestašica.

Rezultat: DDR4 je u pojedinim slučajevima skuplji od DDR5, što je fenomen „obrnutih cijena“. Prema izvorima iz industrije, glavni okidač rasta cijena više je panika na tržištu nego realan rast potrošačkih potreba.

Cijene memorije postaju „elektroničko zlato“ tko je najviše pogođen (3)

Zašto su cijene NAND-a i DRAM-a eksplodirale baš sada?

AI boom traje već godinama, ali prave potrebe za NAND-om i DRAM-om snažno su se pojavile tek sada — zbog ulaska umjetne inteligencije u široku komercijalnu primjenu. U početnoj fazi AI-a (do 2023.) fokus je bio na treniranju modela i malim testnim implementacijama. Broj interakcija korisnika i zahtjeva za pohranom bio je relativno nizak.

U 2024.–2025. događa se preokret:

  • velike internetske tvrtke lansiraju zrele AI usluge,
  • tradicionalni servisi (plaćanja, e-commerce) ubrzano prelaze na AI upravljanje,
  • interakcije rastu eksponencijalno,
  • backup sustavi u oblaku stvaraju tri kopije svakog podatka, umnožavajući količinu pohrane.

Prema SAP-u, kineske kompanije danas oslanjaju 28% poslovnih procesa na AI — broj koji će u dvije godine narasti na 44%. Istovremeno, zalihe memorijskih modula su na povijesno niskoj razini — tek dva mjeseca, umjesto uobičajena četiri do dvanaest.

Tko je najteže pogođen?

Prema Morgan Stanleyju, najranjivije industrije su one s najvećim udjelom memorijskih troškova u ukupnom BOM-u. Među njima su proizvođači PC-a i servera (Dell, HP, ASUS), mobilni telefoni  (memorija čini oko 18% troškova, tržište je golemo i osjetljivo) i OEM/ODM hardverski proizvođači koji trpe snažan pad profitnih marži.

Veliki brendovi pametnih telefona mogu osigurati tek 80% potrebne memorije za iduću godinu, a proizvođači druge razine samo 60%. Niži modeli uređaja, s ionako skromnim maržama, bit će najviše pogođeni.

Cijene memorije postaju „elektroničko zlato“ tko je najviše pogođen (2)

Dugoročne posljedice: usporava li se tranzicija na DDR5?

DDR5 je već dominantan u globalnom server tržištu (preko 90%), ali nagli rast potražnje za DDR4 mogao bi kratkoročno usporiti industrijski prijelaz. Stručnjaci upozoravaju da bi proizvođači koji previše investiraju u DDR4 zbog kratkoročnih profita mogli izgubiti konkurentnost u sljedećem AI valu.

Nova era pohrane: HBF kao nadolazeća  tehnologija

Dok HBM ostaje kralj visokopropusnih rješenja, njegova glavna slabost je ograničen kapacitet. Zato proizvođači poput SanDiska razvijaju novu arhitekturu — HBF — temeljenu na NAND-u.

HBF kombinira  propusnost sličnu HBM-u, 8–16 puta veći kapacitet, niže troškove, izravnu komunikaciju s GPU-om (bez prolaska kroz SSD → HBM → GPU), nižu potrošnju energije i višu skalabilnost. Prva isporuka očekuje se u drugoj polovici 2026.

Ipak, postoji nekoliko ograničenja: NAND ima ograničen vijek trajanja (za razliku od DRAM-a), osjetljiv je na visoke temperature i HBF će služiti kao sekundarna memorija, a ne zamjena za HBM.

DRUGE NOVOSTI