Intel Nova Lake-AX – „super“ PC čip koji bi mogao konkurirati AMD-ovom Strix Halo?
Intel bi, nakon godina stagnacije, napokon mogao dobiti potreban poticaj za povratak na vrh PC tržišta. Neosporna je činjenica da se tvrtka posljednjih godina sve više nalazi u sjeni AMD-a, Applea i Qualcomma. Kada je Apple predstavio svoj prvi M1 čip, temeljito je promijenio percepciju tržišta o mogućnostima vlastitog dizajna procesora — i prvi put pokazao da Intel više nije jedina opcija. Ipak, Appleovi M čipovi ograničeni su na Mac računala, pa njihova ukupna rasprostranjenost i dalje zaostaje za širokim x86 ekosustavom.
No na posljednjem CES-u, Intel je doživio novi udarac: AMD je lansirao Strix Halo (Ryzen AI MAX), čime je još jednom prestigao konkurenta. Sve je jasnije da moćni SoC APU dizajni (kombinacija CPU-a i GPU-a u jednom čipu) postaju ključni za segment kompaktnih i laganih računala, gdje korisnicima često nije potrebna odvojena snažna grafička kartica.
Super APU na Intelov način: Nova Lake-AX
Čini se da Intel razvija vrlo sličan koncept, interni APU projekt nazvan Nova Lake-AX (NVL-AX). Prema dosadašnjim informacijama, NVL-AX trebao bi postati još jedna varijanta procesorske obitelji Nova Lake, uz NVL-S, NVL-H i NVL-HX, ali s jasnim naglaskom na integriranoj grafici — pristup vrlo blizak AMD-ovu Strix Halo modelu. Za razliku od NVL-S čipa koji bi navodno mogao imati do 52 jezgre, NVL-AX koristi znatno „skromniji“ CPU raspored: ukupno 28 jezgri, od čega 8 P-jezgri (Coyote Cove), 16 E-jezgri (Arctic Wolf) i 4 LPE jezgre. Na prvi pogled to može zvučati neobično, no glavna snaga ovog čipa ne leži u procesorskim jezgrama nego u njegovom GPU-u.
Prema glasinama, integrirani GPU u NVL-AX-u mogao bi sadržavati čak 384 EU-a, odnosno 48 Xe3 (Celestial) grafičkih jezgri, pod pretpostavkom da Intel zadrži postojeću konfiguraciju render-sliceova. Za usporedbu, izuzetno tražena grafička kartica Arc B580 ima samo 20 Xe2 (Battlemage) jezgri, odnosno 160 EU jedinica. Čak i uz očekivane arhitekturalne razlike između Battlemagea i Celestiala, 384 EU-a predstavlja ogroman iskorak za integriranu grafiku. Ako tražimo izravnog konkurenta AMD-u, NVL-AX je očito osmišljen kao odgovor na Strix Halo — barem u segmentu grafičkih performansi.
Memorijska propusnost: ključ uspjeha
Naravno, velika snaga GPU-a i velik broj CPU jezgri nisu dovoljni ako memorijska propusnost ne prati takve performanse. Intel, srećom, ima nekoliko aduta. Poznato je da su njihove memorijske tehnologije u mnogim aspektima naprednije od AMD-ovih. NVL-AX bi mogao koristiti LPDDR5X memoriju širine 256 bita pri 9600–10667 MT/s, što bi osiguralo vrlo visoku propusnost. Druga važna komponenta jest Intelov „bLLC“ (big Last Level Cache), koji bi mogao biti odgovor na AMD-ove tehnologije poput 3D V-Cachea (X3D) ili Infinity Cachea. Dodatno, Intelova Arrow Lake platforma već danas podržava CUDIMM memoriju, što nudi još veću propusnost. AMD je najavio podršku, no nije jasno kada će je uvesti. Dakle, hoće li NVL-AX zaista isporučiti obećane performanse uvelike ovisi o tome do koje mjere će Intel odlučiti „ići do kraja“.
Je li NVL-AX realan projekt?
Unatoč uzbudljivim specifikacijama, sve navedeno trenutačno su samo glasine. Hoće li se NVL-AX uopće pojaviti ovisi prvenstveno o Intelovu vodstvu i poslovnim ciljevima. Tehnološki, tvrtka svakako ima kapacitete: napredne metode pakiranja poput EMIB-a i Foverosa mogu se ravnopravno usporediti s TSMC-ovim CoWoS i SoIC rješenjima. No pitanje je isplativosti. NVL-AX bi zahtijevao veliku investiciju, a Intel danas više nije financijski komotni Intel iz 2019. Osim što proizvod mora biti tehnološki napredan, mora biti i komercijalno održiv: konkurentne cijene, dovoljno velika marža i jasna prednost u odnosu na konkurenciju. Ako je kvaliteta tek usporediva, a cijena viša, proizvod jednostavno neće uspjeti — što je Intel već osjetio s Arc grafičkom serijom. Posebna nepoznanica je i nedavni prelazak Lip-Bu Tana na mjesto izvršnog direktora, umjesto Pata Gelsingera. Iako strategija razvoja proizvoda zasad ostaje nepromijenjena, Lip-Bu je postavio cilj minimalne profitne marže od 50%. To je realističan prag, ali i dalje zahtijeva strogo kontrolirane investicije. Riskantni projekti poput Ponte Vecchia ili Rialto Bridge danas jednostavno više ne bi dobili zeleno svjetlo.
Lekcije od AMD-a
AMD-ov uspjeh s X3D modelima nije bio usmjeren samo na gamere, nego prije svega na vrlo profitabilno tržište servera (EPYC). Povećanje performansi u igrama bila je samo pozitivna nuspojava ogromnog cachea kojeg server aplikacije itekako koriste. X3D je donosio znatnu zaradu zbog jednostavnog dizajna i proizvodnje, a tek nakon toga postao je hit među igračima. Intel bi s bLLC pristupom mogao postići nešto slično. No prema glasinama, bLLC će se koristiti samo u server orientiranoj liniji Clearwater Forest, čiji se modeli prodaju za tisuće dolara. Time se NVL-AX nalazi u nezgodnoj poziciji: integracija bLLC-a u potrošačke proizvode značila bi dodatne troškove i manji profit, što se sukobljava s Intelovim novim ciljevima. Iako NVL-AX tehnički može nastati, trenutačna situacija prepuna je izazova. Na kraju, ključna će biti odluka Lip-Bu Tana. Hoće li Intel uložiti u „super APU“ i krenuti izravno protiv AMD-ova Strix Halo modela — ili će projekt ostati tek još jedna ambiciozna ideja?
