Meta, kompanija koja je bila stroj za tiskanje novca, sada je društvo koje agresivno ulaže i ubrzano troši kapital

Izvršni direktor Mark Zuckerberg posljednjih je godina transformirao Meta Platforms iz kompanije koju su investitori percipirali kao „stroj za tiskanje novca“ u društvo koje agresivno ulaže i ubrzano troši kapital, pri čemu je ukupni dug dosegnuo gotovo 60 milijardi američkih dolara.

Iako je Meta u protekloj godini generirala desetke milijardi dolara gotovine, znatan dio tog iznosa erodiran je stvarnim novčanim izdacima, osobito onima povezanima s kompenzacijom zaposlenika putem dionica. Tvrtka se i dalje formalno smatra iznimno profitabilnom, no paralelno kontinuirano posuđuje desetke milijardi dolara kako bi financirala izgradnju novih podatkovnih centara i infrastrukture za umjetnu inteligenciju.

Ključno je naglasiti da je Meta tijekom godine ostvarila snažan operativni novčani tok, ali su gotovinski troškovi povezani s dioničkim nagradama značajno umanjili stvarni učinak. Riječ je o milijardama dolara poreznih obveza vezanih uz stjecanje prava na dionice te dodatnim milijardama potrošenima na otkup vlastitih dionica radi ublažavanja razvodnjavanja vlasničke strukture. Promatrajući bilancu iz tog kuta, postaje jasnije zašto je kompanija u protekloj godini više nego udvostručila svoj dug, koji sada iznosi 58,7 milijardi dolara. Zaduživanje nije bilo rezultat oportunizma, već potrebe za održavanjem investicijskog ciklusa i financijske stabilnosti.

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se radi isključivo o „opipljivom“ dugu evidentiranom u bilanci. Financijske knjige trenutačno ne odražavaju u cijelosti obveze povezane s projektom podatkovnog centra procijenjenim na 27 milijardi dolara, koji je još u fazi izgradnje.

Za investitore to predstavlja složen izazov u procjeni realne vrijednosti kompanije. Uz tržišnu kapitalizaciju od približno 1,66 bilijuna dolara, dionice Mete trguju se po oko 38 puta većem iznosu od očekivanog slobodnog novčanog toka za 2025. godinu. Međutim, uključe li se u izračun i gotovinski troškovi povezani s dioničkim kompenzacijama, taj omjer eksponencijalno raste, prelazeći razinu od tisuću puta. Takva razlika dramatično mijenja percepciju financijske učinkovitosti.

Slične troškove kompenzacija dionicama evidentirali su i drugi tehnološki divovi poput Alphabet Inc., Microsoft i Nvidia, no u njihovu slučaju omjer slobodnog novčanog toka ostaje znatno povoljniji nego kod Mete.

Slobodni novčani tok ključan je pokazatelj financijske snage jer predstavlja iznos gotovine koji ostaje nakon što kompanija reinvestira u poslovanje, a može se koristiti za nagrađivanje dioničara ili smanjenje duga. Uobičajeno se izračunava kao razlika između operativnog novčanog toka i kapitalnih izdataka. Meta je u 2025. godini prijavila 43,6 milijardi dolara slobodnog novčanog toka, što proizlazi iz 115,8 milijardi dolara operativnog novčanog toka umanjenog za 72,2 milijarde dolara kapitalnih ulaganja. Teoretski gledano, temeljno poslovanje i dalje generira dovoljno sredstava za financiranje ambicioznog programa ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije.

Međutim, stvarni gotovinski izdaci izravno povezani s dioničkim nagradama zaposlenicima dosegnuli su do 42 milijarde dolara, odnosno čak 96 posto prošlogodišnjeg slobodnog novčanog toka. Uz to, procjenjuje se da je Meta potrošila dodatnih 23,6 milijardi dolara na otkup dionica radi kompenzacije razvodnjavanja. Iako ta brojka nije izravno istaknuta u financijskim izvješćima, može se iščitati iz podataka o promjenama vlasničke strukture. Ekonomski gledano, rezultat je jasan, značajan dio gotovine napustio je kompaniju.

Meta se trenutačno nalazi u jednom od najintenzivnijih investicijskih ciklusa u svojoj povijesti, ulažući desetke milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije. Kompanija se transformira iz primarno društvene mreže u globalnog infrastrukturnog igrača u utrci za dominaciju u području umjetne inteligencije. Očekuje se da će u 2025. godini kapitalna potrošnja dosegnuti između 60 i 70 milijardi dolara, pri čemu će najveći dio biti usmjeren na izgradnju podatkovnih centara i infrastrukture za napredne modele umjetne inteligencije.

Mark Zuckerberg u više je navrata istaknuo da je umjetna inteligencija apsolutni strateški prioritet, osobito nakon početnog uspjeha modela Llama otvorenog koda. Meta intenzivno povećava računalne kapacitete, uključujući masovnu nabavu naprednih grafičkih procesorskih jedinica kako bi konkurirala vodećim tehnološkim kompanijama na tržištu.

Stručnjaci procjenjuju da je riječ o visoko rizičnoj, ali potencijalno transformativnoj strategiji. Iako prihodi od oglašavanja i dalje čine temelj poslovanja, kompanija svjesno žrtvuje kratkoročni novčani tok radi dugoročne tehnološke prednosti. Ako ulaganja u umjetnu inteligenciju rezultiraju uspješnom komercijalizacijom, od virtualnih asistenata do sofisticiranijih oglašivačkih alata, Meta bi mogla učvrstiti svoju tržišnu poziciju u idućem desetljeću. U suprotnom, golemi infrastrukturni troškovi i povećano zaduženje mogli bi predstavljati ozbiljan teret za profitabilnost i vrijednost dionica.