Mračna strana praktičnosti: Kako neoprezno korištenje AI alata može ugroziti vaše osobne podatke
Alati utemeljeni na umjetnoj inteligenciji postali su neizostavan dio suvremenog života, pri čemu se platforme poput ChatGPT-a, Geminija, Copilota i Claudea svakodnevno koriste za pisanje elektroničke pošte, planiranje putovanja ili pripremu medicinskih pitanja. Prema najnovijem istraživanju Digitalnog centra za budućnost Sveučilišta Elon, polovica stanovništva Sjedinjenih Američkih Država svakodnevno koristi ovu tehnologiju. Ravnatelj spomenutog centra, Lee Rainie, istaknuo je kako je brzina usvajanja velikih jezičnih modela zapanjujuća, osobito s obzirom na to koliko su ti alati već duboko integrirani u društveni i profesionalni život. Međutim, uživajući u praktičnosti, korisnici često nepažljivo prelaze granice sigurnog dijeljenja informacija, što prema upozorenjima stručnjaka predstavlja ozbiljan rizik za privatnost.
Institut za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka Sveučilišta Stanford je proveo detaljnu analizu šest vodećih tehnoloških tvrtki koje razvijaju AI sustave. Istraživanje je obuhvatilo OpenAI, Google, Anthropic, Amazon, Metu i Microsoft, a rezultati su pokazali da ove platforme automatski koriste korisničke razgovore za treniranje i poboljšanje svojih modela, dok pojedine tvrtke te podatke zadržavaju na neodređeno vrijeme.
Stručnjak za kibernetičku sigurnost George Kamide ističe kako većina ljudi ozbiljno podcjenjuje količinu podataka koju AI chatbotovi pohranjuju, analiziraju i ponovno iskorještavaju. Pojasnio je da većina velikih jezičnih modela koristi korisničke unose za fino podešavanje sustava, što znači da sadržaj svakog dijaloga može izravno ili neizravno utjecati na buduće odgovore koje model generira. Kada razgovor sadrži osobne podatke, osjetljive detalje ili povjerljive informacije, ti sadržaji postaju dio masovnih baza podataka koje u potpunosti izlaze izvan korisnikove kontrole. Kamide naglašava da su za tehnološke kompanije sami podaci korisnika zapravo najveća vrijednost.
Zbog toga stručnjaci izdvajaju pet kritičnih kategorija informacija koje se nikada ne bi smjele dijeliti s umjetnom inteligencijom
Prvu skupinu čine osobni identifikacijski podaci poput imena, adrese, broja telefona te brojeva putovnice ili vozačke dozvole, čije curenje otvara vrata krađi identiteta i phishing napadima. Druga kategorija obuhvaća financijske informacije, uključujući brojeve kreditnih kartica, podatke o bankovnim računima i detalje investicijskih portfelja. Treći su na popisu osjetljivi zdravstveni podaci poput povijesti bolesti, recepata ili rezultata genetskih testova. Četvrta važna skupina odnosi se na poslovne tajne, što uključuje interne dokumente tvrtki, baze podataka o klijentima ili strateške poslovne planove. Posljednja, ali ne manje važna kategorija, jesu lozinke i pristupni podaci koji u rukama hakera mogu omogućiti neovlašten pristup digitalnim računima.
Unatoč ovim rizicima, korisnicima su na raspolaganju alati za ublažavanje štete ako su osjetljivi podaci već slučajno podijeljeni. Većina AI platformi nudi opciju brisanja povijesti razgovora unutar izbornika s postavkama. Osim toga, u postavkama privatnosti moguće je potpuno isključiti opciju korištenja podataka za treniranje modela. Neke platforme, poput ChatGPT-a, nude i opciju privremenog chata, u kojem se razgovori uopće ne spremaju niti se koriste za daljnji razvoj sustava.
Stručnjaci preporučuju razvijanje preventivnih navika pri interakciji s umjetnom inteligencijom, što uključuje korištenje pseudonima umjesto stvarnih imena, izbjegavanje unosa cjelovitih osobnih priča te redovito čišćenje povijesti chata. George Kamide zaključno podsjeća kako svaki razgovor s umjetnom inteligencijom može postati trajni zapis, zbog čega je prije slanja svakog unosa potrebno dvaput razmisliti. U digitalnom dobu, u kojem su podaci najvrjednija imovina, gubitak kontrole nad njima može imati nepredvidive i nepovratne posljedice.
