BSA: godišnja studija o softverskom piratstvu
Komercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54% računalnih programa je nelicencirano. Ovo su neki od zaključaka Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta. Ovo je osma Globalna studija o stopama programskog piratstva koju BSA provodi u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, korištenjem metodologije koja uključuje 182 odvojena unosa podataka za 116 zemalja i regija diljem svijeta. Ovogodišnja studija uključuje i jednu novost: ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanim s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs.
" ICT sektor, koji značajno sudjeluje u stopi BDP-a, još je u teškim problemima, mnogo je tvrtki koje su ugašene ili posluju s velikim poteškoćama," rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik udruženja BSA u Hrvatskoj, te dodao: "Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je značajno niži u odnosu na zemlje članice EU. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom Unijom, a stanje u hrvatskom gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ukoliko u Europsku Uniju uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi."
Bitne značajke studije:
- Komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 mlrd. USD, što je gotovo dvostruko više no u prvoj provedenoj studiji 2003. godine.
- Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62% ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42%.
- Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu
- Pad gubitaka IT industrije u zadnje dvije godine još uvijek nije značajan – komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj viša je za 13% u odnosu na 2006.
- Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 mlrd USD) iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.
- Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala.
BSA u Hrvatskoj nastavit će s aktivnostima usmjerenim na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva. Za naredno razdoblje BSA najavljuje nove edukacijske kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i upravljanje softverskom imovinom. BSA također nastavlja s pravnim postupcima po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprima. Prijave protiv pravnih osoba koje koriste ili distribuiraju nelicencirani računalni softver članova BSA redovito se upućuju na postupanje nadležnim tijelima – Državnom inspektoratu ili policiji.
