Deset godina tihog rata: kako je Microsoft postupno osvojio OpenAI
U prosincu 2015. godine izvršni direktor Microsofta, Satya Nadella, slučajno je pročitao kratak izvještaj koji mu je izazvao nelagodu. OpenAI je upravo osnovan s velikom i idealističkom misijom: razvijati opću umjetnu inteligenciju u korist cijelog čovječanstva. Ono što je Nadellu doista zabrinulo nije bila sama ideja, već popis ljudi i kompanija koje su stajale iza nje. Amazon Web Services pojavljivao se u pozadini, dok Microsofta nije bilo nigdje. „Jesmo li mi uopće pozvani?“ upitao je Nadella kroz interni sustav. To naizgled jednostavno pitanje pokrenulo je tihu, dugotrajnu stratešku borbu koja će trajati gotovo deset godina, progutati stotine milijardi dolara i iz temelja promijeniti ravnotežu moći u globalnoj tehnološkoj industriji.
U prvim godinama OpenAI je bio snažno vezan uz Amazon. Tijekom 2016. gotovo cijelo istraživanje odvijalo se na AWS infrastrukturi, uz računalne resurse procijenjene na oko 50 milijuna dolara, dok je OpenAI zauzvrat bio obvezan potrošiti tek 10 milijuna. U isto vrijeme Microsoftov Azure još je bio relativno mlad i očajnički mu je trebao vrhunski AI partner koji bi dokazao njegovu ozbiljnost i potencijal. Prekretnica se dogodila u kolovozu 2016. kroz privatnu e-mail prepisku između Sama Altmana i Elona Muska. Altman je naveo kako je Microsoft spreman osigurati 50 milijuna dolara računalnih resursa tijekom tri godine ako OpenAI prijeđe na Azure. Musk, koji nikada nije krio netrpeljivost prema Jeffu Bezosu i Amazonovu načinu poslovanja, dao je prešutni pristanak. U studenom iste godine OpenAI je službeno proglasio Azure svojom primarnom cloud platformom. Za Microsoft to nije značilo samo dobivanje velikog klijenta, već i važnu stratešku pobjedu u borbi za poziciju lidera u području umjetne inteligencije, kao i privlačenje cijelog ekosustava developera. Međutim, medeni mjesec nije dugo trajao. Već 2017. Elon Musk predložio je ambiciozan projekt treniranja umjetne inteligencije za pobjedu nad svjetskim prvakom u igri Dota 2, uz zahtjev za čak 10.000 Nvidia GPU servera. Microsoft je brzo izračunao troškove i procijenio da je rizik prevelik. Projekt je odbijen. OpenAI se tada okrenuo Google Cloudu kako bi dovršio eksperiment, a odnosi s Microsoftom počeli su se hladiti. Unutar Microsofta se govorilo da ih OpenAI vidi isključivo kao izvor GPU resursa, dok je OpenAI smatrao da Microsoftu nedostaje hrabrosti i dugoročne vizije. Početkom 2018. suradnja je praktički zamrla.
Pravi zaokret nije došao zbog OpenAI-ja, već zbog straha od Googlea. Godine 2019. Microsoftov CTO Kevin Scott otvoreno je priznao da kompanija zaostaje u treniranju velikih modela. Taj osjećaj prijetnje natjerao je Nadellu na odlučan potez. Microsoft je uložio milijardu dolara u OpenAI, osiguravši ekskluzivnost u cloudu i komercijalne licence. Istovremeno, OpenAI je promijenio strukturu poslovanja i uveo model ograničenog profita, što je omogućilo prikupljanje velikog kapitala uz zadržavanje neprofitne misije. Microsoft je pritom dobio pravo veta na ključne strateške odluke, čime su nevidljive uzde završile u Nadellinim rukama.
Sve se promijenilo 30. studenog 2022. lansiranjem ChatGPT-a, koji je izazvao globalni tehnološki šok. Ironično, dio upravnog odbora OpenAI-ja za lansiranje je saznao putem društvenih mreža. Za Microsoft se tada postavilo ključno pitanje: može li se ovo konačno pretvoriti u stvarnu zaradu? Odgovor je stigao brzo. U veljači 2023. predstavljen je ChatGPT Plus, a Microsoft je istovremeno najavio novu investiciju od 10 milijardi dolara. Azure je počeo bilježiti eksplozivan rast potražnje za AI infrastrukturom. No brzi uspjeh razotkrio je i duboke unutarnje sukobe unutar OpenAI-ja. Dana 17. studenog 2023. upravni odbor OpenAI-ja iznenada je smijenio Sama Altmana, a Microsoft je o tome obaviješten svega desetak minuta ranije. Nadellina reakcija bila je oštra i bez presedana. Microsoft je bio spreman osnovati novu AI podružnicu i uložiti oko 25 milijardi dolara kako bi preuzeo cijeli OpenAI tim. Pod tim pritiskom OpenAI je povukao potez unatrag. Sam Altman se vratio na čelo tvrtke, a upravni odbor je u potpunosti promijenjen. Iako bez formalne titule, Microsoft je praktički iz sjene upravljao procesom restrukturiranja.
Krajem 2024. i tijekom 2025. OpenAI je uklonio ograničenje profita i prikupio golem kapital, uz sudjelovanje SoftBanka. Procjena tvrtke narasla je na oko 500 milijardi dolara. Microsoft je zadržao oko 27 posto udjela, ali se zauzvrat obvezao na kupnju Azure usluga u vrijednosti od čak 250 milijardi dolara. Cijena te slobode bila je gubitak monopola. U studenom 2025. OpenAI je potpisao sedmogodišnji infrastrukturni ugovor s Amazon AWS-om vrijedan 38 milijardi dolara. Amazon se tako, deset godina nakon prvog pojavljivanja u pozadini, vratio na veliku pozornicu. Prihodi OpenAI-ja narasli su s dvije milijarde dolara u 2023. na više od 20 milijardi u 2025. godini. Tvrtka više nije Microsoftov projekt, već samostalan div s ozbiljnom pregovaračkom moći.
Prije deset godina Nadella je pitao: „Jesmo li pozvani?“ Danas je realnost takva da OpenAI teško može donositi ključne odluke bez Microsofta. No paradoks je jasan. Vraćanjem Amazona u igru OpenAI je pokazao da više ne pripada nikome u potpunosti. Ovo nije priča o pobjednicima i gubitnicima, već o moći, strahu od zaostajanja, hladnim proračunima i ogromnom novcu u eri umjetne inteligencije. A ova igra, sasvim sigurno, još nije završena.
