Digitalna demencija na vratima: Istraživanje MIT-a otkriva kako pogrešno korištenje ChatGPT-a paralizira mozak i briše pamćenje
Najnovije upozorenje s prestižnog Massachusetts Institute of Technology (MIT) ukazuje na to da nepravilno oslanjanje na ChatGPT može uzrokovati pad moždane aktivnosti do zastrašujućih 55% što dovodi do takozvane paralize razmišljanja i povećava rizik od ozbiljnog gubitka pamćenja.
Prema pisanju BBC-ja u eri u kojoj veliki jezični modeli (LLM) postupno zamjenjuju ljude u brojnim kognitivnim zadacima znanstvenici upozoravaju na opasnu popratnu pojavu jer outsourcing vlastitog razmišljanja uvijek dolazi uz vrlo visoku cijenu
Znanstvenica Nataliya Kosmyna s MIT-a prva je primijetila ovaj fenomen tijekom pregleda prijava za pripravništvo uočivši niz identičnih popratnih pisama koja su bila jezično polirana ali potpuno lišena autentičnosti i poveznice s njezinim radom. Ovo zapažanje dovelo je do zaključka da studenti i mladi profesionalci zaboravljaju stečeno znanje brže nego ikada prije jer prevelika ovisnost o umjetnoj inteligenciji narušava jezik i temeljne kognitivne sposobnosti.
Eksperiment koji je šokirao znanstvenu zajednicu
Kako bi detaljnije istražili ovaj fenomen Kosmyna i njezini kolege iz MIT Media Laba proveli su eksperiment na pedeset četiri studenta podijeljena u tri skupine dok su pisali složene eseje. Rezultati su pokazali da grupa koja je potpuno samostalno pisala radove ima izuzetno aktivne moždane signale dok je kod skupine koja je koristila ChatGPT zabilježeno smanjenje moždane aktivnosti za više od polovice. Mozak korisnika umjetne inteligencije ne odlazi doslovno u san ali područja odgovorna za kreativnost i obradu informacija postaju kritično slabo aktivirana što stvara dugoročne negativne posljedice na neuronsku povezanost. AI tim nakon završetka zadatka gotovo uopće nije mogao citirati dijelove rada koje su upravo generirali što potvrđuje fenomen kognitivne predaje gdje korisnici prihvaćaju ponuđena rješenja bez imalo sumnje ili osobne intuicije
Opasnost od kognitivnog pada u medicini i kreativnom radu
Ovaj se problem ne zaustavlja na pisanju eseja već se prelijeva u kritična područja poput medicine gdje je otkriveno da liječnici koji se previše oslanjaju na AI za probir raka imaju znatno slabiju sposobnost samostalnog otkrivanja tumora. Eseji napisani isključivo pomoću umjetne inteligencije često se ocjenjuju kao bezdušni i površni a studenti koji su ih generirali čak i četiri mjeseca kasnije pokazuju nižu neuronsku povezanost pri pokušaju samostalnog rada. Neuroznanstvenica Vivienne Ming ističe kako je umjetna inteligencija korisna samo kao alat za podršku a ne kao entitet koji razmišlja umjesto nas jer mozak mora ostati aktivan kako bi ostao zdrav i funkcionalan.
Hibridna inteligencija kao jedini siguran put naprijed
Iako je situacija alarmantna oko 10% sudionika eksperimenta pokazalo je drugačiji pristup koristeći AI isključivo za prikupljanje sirovih podataka koje su zatim sami analizirali i interpretirali- Ova skupina zadržala je visoku razinu moždane aktivacije i dala točnije rezultate što dokazuje da je ključ u modelu hibridne inteligencije gdje čovjek prvo razmišlja a zatim koristi tehnologiju za testiranje svojih ideja. Stručnjaci predlažu tehniku zapovijedanja protivnikom gdje od AI-ja tražite da kritizira vaše argumente i traži rupe u razmišljanju čime prisiljavate mozak na ulaganje dodatnog napora u obranu vlastitih stavova. Druga učinkovita metoda je stvaranje svjesnog trenja traženjem od alata da postavlja samo otvorena pitanja umjesto gotovih odgovora jer je stalno izazivanje vlastitog intelekta najbolji lijek za održivo mentalno zdravlje i dugovječnost mozga.
