Dobri dani su prošli: kineski automobili suočavaju se sa surovom stvarnošću

Nekoć simbol ekonomskog čuda i tehnološkog samopouzdanja Kine, električni automobili sada se suočavaju s najtežim razdobljem od početka svoje ekspanzije. Nakon godina vrtoglavog rasta i vladinih poticaja, industrija se pregrijala — a sada plaća cijenu vlastitog uspjeha.

Od ponosa do preopterećenja

U samo deset godina Kina je postala globalna tvornica električnih vozila, čineći više od polovice svjetske prodaje EV-a. Brendovi poput BYD-a, XPeng-a, NIO-a i Geelyja slavili su se kao dokaz da je azijski div pretekao Zapad u tehnološkoj utrci. No, iza blještavila brojki krije se ozbiljan problem: proizvodnja je eksplodirala, a potražnja stagnira. Danas Kina ima proizvodni kapacitet od preko 20 milijuna električnih vozila godišnje, dok je stvarna potražnja svega 11 do 12 milijuna. Rezultat je neizbježan – cjenovni rat koji melje i najveće igrače.

Kraj vladine “dadilje”

Kineska vlada najavila je da će električna vozila isključiti s popisa “strateških industrija” u sljedećem petogodišnjem planu. To nije odmah izazvalo kolaps, ali jest poslužilo kao jasan signal promjene smjera: država više ne želi beskonačno podupirati sektor koji troši resurse, ali ne ostvaruje stabilnu dobit. Drugim riječima, politika nije uzrok pada, već potvrda prirodnog ciklusa — od euforije prema otrežnjenju.

BYD – simbol preokreta

BYD, najveći kineski proizvođač električnih vozila i svojevremeno glavni konkurent Tesli, zabilježio je pad dobiti od 32,6% u trećem kvartalu 2025. godine — najveći u nekoliko godina. Prihodi su pali prvi put od 2019., iako proizvodnja ostaje visoka. Glavni razlog? Cjenovni rat bez presedana. Stotine brendova, od državnih divova do startupa, spuštaju cijene do granice nule kako bi preživjele. U borbi za tržišni udio, mnogi prodaju automobile s gubitkom, dok se tržišna vrijednost topi. Čak je i Warren Buffett do kraja 2025. prodao sve svoje dionice BYD-a — simbolično poručivši da je “zlatno doba završilo”.

Lančana reakcija u industriji

Posljedice ne osjećaju samo proizvođači automobila. Tvrtke koje proizvode baterije i komponente – od manjih startupova poput WM Motora, Hycana i Aiwaysa – našle su se na rubu propasti. Stručnjaci to nazivaju “zamkom prekomjernih kapaciteta”: svi su gradili tvornice kako bi uhvatili subvencije, a sada kada su poticaji stali, tržište je preplavljeno proizvodima koje nitko ne može apsorbirati. Ekonomija se vraća temeljnim zakonima: preživjet će samo oni s održivim modelom i stvarnom potražnjom.

Izvoz više nije spas

Dugo vremena izvoz je bio sigurnosni ventil za kineske proizvođače. Kina je 2024. godine prestigla Japan i postala najveći svjetski izvoznik automobila. Međutim, “radost je kratko trajala”. Europska unija je pokrenula antisubvencijsku istragu i uvela uvozne carine do 45%,  Sjedinjene Države su povećale porez na kineska EV vozila na 100%, a  druge zemlje, poput Australije i Indije, pooštrile su pravila o baterijama, podrijetlu dijelova i kibernetičkoj sigurnosti. Tržišta u razvoju, primjerice jugoistočna Azija, preplavljena su jeftinim kineskim modelima – ali i neizvjesnošću. Mnogi brendovi ulaze preko lokalnih distributera, bez prave servisne mreže, što znači da korisnici riskiraju ostati bez podrške ako se tvrtka povuče.

Industrijsko otrežnjenje

Isključenje električnih vozila iz prioriteta kineske vlade nije izazvalo eksploziju, ali je ubrzalo pucanje postojećih pukotina: pad profita, gubitak povjerenja investitora i zasićenje tržišta. To je sada faza “velikog čišćenja” u kojoj će opstati samo najotporniji. Kineska autoindustrija mora odlučiti: reformirati se i preživjeti — ili nestati u valu konsolidacije koji će zauvijek promijeniti njezinu strukturu.

Kad ludilo prođe

Za kineske proizvođače električnih automobila, “jeftino” više nije prednost ako dolazi s rizicima. Za potrošače u regiji, to je lekcija o važnosti pouzdanosti i dugoročne podrške. Kada se prašina slegne, neće biti važno tko je prodao najviše vozila, već tko je preživio dovoljno dugo da opravda povjerenje svojih kupaca.